Reagiraju li sva bića na podražaje

Jednostanični organizmi mogu reagirati na podražaje. Kako su građeni od jedne stanice, nemaju posebne sustave organa, no osjećaju različite podražaje preko svoje stanične membrane, a na njih mogu reagirati kretanjem prema podražaja ili od podražaja.

Kućne biljke često nemaju dovoljno svjetlosti, pa počnu rasti nagnuto, prema prozoru, kako bi mogle dobiti što više svjetla. Takav rast ukazuje na to da biljka osjeti svjetlost i može reagirati na nju.

Puči na biljci će se zatvoriti ako biljka nema dovoljno vode. Preko puči voda izlazi iz biljke u obliku vodene pare u procesu transpiracije, čime biljka dodatno gubi vodu. No, transpiracija omogućuje protok vode kroz biljku od korijena do listova. Razmisli zašto je štetno za biljku ako ne može vršiti transpiraciju jer su puči zatvorene!

Položaj kloroplasta u stanici biljaka ovisi o intenzitetu svjetlosti. Ovisno o količini svjetlosti, kloroplasti mogu zauzeti drugačiji položaj. Kod prejakog osvjetljenja smještaju se uz stijenku stanice, kako bi se sprječilo njihovo oštećenje.

Biljke različito reagiraju na dodir. Neke biljke (npr. grah i grašak) rastu u smjeru dodira što im pomaže da se oviju oko raznih podloga i rastu u vis. Mimoza sklapa svoje listove kada osjeti dodir kako bi ih zaštitila, a venerina muholovka sklapa preobražene listove nakon dodira kako bi ulovila plijen.

Alge i biljke najčešće reagiraju na promjenu vlažnosti, temperature, jačine svjetlosti, ali i gravitaciju te dodir. Prepoznavanje ovih podražaja i reagiranje na njih omogućuje algama i biljkama pronalaženje prostora povoljnog za život.

Stabljika graha savija se u smjeru dodira. To omogućuje grahu da raste prema drugim biljkama i predmetima oko kojih se može omotati i rasti u visinu, iako ima nježnu, vitičastu stabljiku koja ne može sama stajati uspravno.

Mimoza reagira na dodir skupljanjem liski (dijelova listova) kako bi ih zaštitila. Time se mimoza štiti od jakog vjetra koji bi joj mogao pokidati listove, ali i od biljoždera kojima otežava jedenje njezinog lišća.

Biljke mogu reagirati na podražaje, no ne mogu se kretati da bi se primakle poželjnom podražaju ili udaljile od neugodnog podražaja. No, mogu gibati pojedine dijelove tijela i usmjeriti ga u najpovoljnijem smjeru za biljku.

Očna pjega je stanično tjelešce (organel) pomoću kojeg se može osjetiti svjetlosti i kretati se prema njoj. Očnu pjegu ima euglena, koja je jednostanični organizam, zbog čega ne može imati složene osjetilne stanice, tjelešca ili organe.

Korijen biljke uvijek raste prema dolje, a izdanak prema gore, neovisno o tome kako stavimo sjemenku u zemlju. Do toga dolazi jer biljka može osjetiti gravitaciju i u skladu s njom orijentirati rast korijena i izdanka.

Sva živa bića prepoznaju podražaje iz okoline (npr. količina svjetlosti, vlažnost) i reagiraju na njih. Uz to, sva živa bića prepoznaju i podražaje unutar svoga tijela, pa mogu reagirati i na njih da bi zadržali uravnotežene uvjete u organizmu.

Biljke mogu reagirati na podražaje, no ne mogu se kretati da bi se primakle poželjnom podražaju ili udaljile od neugodnog podražaja. No, mogu gibati pojedine dijelove tijela i usmjeriti ga u najpovoljnijem smjeru za biljku.

Kada je biljka izložena svjetlosti, puči se otvaraju. Kada ima više svjetlosti, vrši se i više fotosinteze u biljci, pa je potrebno otvoriti puči kako bi se mogla vršiti izmjena veće količine plinova koji sudjeluju u fotosintezu.

Venerina muholovka ima listove preobražene u lovke. Kada kukac sleti na njezin list, on se zaklapa i hvata plijen. Iako je biljka, venerina muholovka je mesožderka i lovi plijen.

Kućne biljke često nemaju dovoljno svjetlosti, pa počnu rasti nagnuto, prema prozoru, kako bi mogle dobiti što više svjetla. Takav rast ukazuje na to da biljka osjeti svjetlost i može reagirati na nju.

Euglena je jednostanični organizam, zbog čega ne može imati složene osjetilne stanice, tjelešca ili organe. No, ima stanično tjelešce (organel) koje se naziva očna pjega pomoću koje može osjetiti svjetlosti i kretati se prema njoj.

Biljke reagiraju na blagu i toplu zimu promjenom životnog ciklusa. Ako je zima topla, biljke mogu ranije prolistati i procvjetati. Razmisli kako ranije listanje i cvjetanje biljaka utječe na biljojede!

Puči se, ovisno o podražajima, otvaraju i zatvaraju. Puči su otvori na površini listova kroz koje ugljikov dioksid ulazi u biljku, a kisik i višak vodene pare izlaze iz biljke.

Stabljika krastavca savija se u smjeru dodira. To joj omogućuje da raste prema drugim biljkama i predmetima oko kojih se može omotati i rasti u visinu.

Biljke reagiraju na blagu i toplu zimu promjenom životnog ciklusa. Ako je zima topla, biljke mogu ranije prolistati i procvjetati. Razmisli kako ranije listanje i cvjetanje biljaka utječe na biljojede!

Ako je biljka izložena visokoj temperaturi i pri tome je opskrbljena s dovoljno vode, puči će se otvoriti. Kroz puči izlazi voda u obliku vodene pare, što pomaže rashladiti biljku na velikim vrućinama. No, ako biljci nedostaje vode i jako je vruće, neće otvarati puči kako ne bi izgubila previše vode.

Hife gljiva dijelovi su kojim ova vrsta organizama djeluje na podražaje u okolini. Hife rastu prema izvoru vode i hranjivih tvari.

Maslačak po noći zatvara cvjetove. Time štiti cvjetove od oštećenja i čuva ih za uvjete u kojima ima više kukaca koji bi mogli oprašiti cvjetove.

Jednostanični organizmi posjeduju staničnu membranu koja prima i prenosi podražaje. Najčešća reakcija jednostaničnih organizama je promjena brzine i smjera kretanja.

Hife gljiva dijelovi su kojim ova vrsta organizama djeluje na podražaje u okolini. Hife rastu prema izvoru vode i hranjivih tvari.

Biljke i alge pomiču dijelove organizma ili organele kada reagiraju na podražaje. Na primjer, biljke mogu pomicati listove da bi bili bolje izloženi svjetlosti ili poticati rast korijena prema vodi. Uz to, biljke i alge mogu pomicati položaj kloroplasta koji je organel unutar stanice da bi bio što izloženiji svjetlosti.

Neki cvjetovi (npr. tulipani) zatvaraju se kada temperatura padne kako bi zaštitili tučak i prašnike. Ova pojava dokazuje da biljke mogu osjetiti temperaturu.

Grašku je korisno prepoznavati i reagirati na podražaj dodira jer mu to omogućuje da prepozna podlogu koja mu je najbliža i počne se omatati oko nje i rasti uz nju. Što je grašak više, to ga manje drugih biljaka i predmeta zaklanja i lakše mu je doći do svjetlosti potrebne za fotosintezu.

Puči se, ovisno o podražajima, otvaraju i zatvaraju. Puči su otvori na površini listova kroz koje ugljikov dioksid ulazi u biljku, a kisik i višak vodene pare izlaze iz biljke. Otvaraju se kada je u biljci dovoljno vode, malo ugljikovog dioksida i kada je biljka izložena svjetlosti, a zatvaraju se kada biljci nedostaje vode.

Korijen biljke uvijek raste prema dolje, a izdanak prema gore, neovisno o tome kako stavimo sjemenku u zemlju. Do toga dolazi jer biljka može osjetiti gravitaciju i u skladu s njom orijentirati rast korijena i izdanka.

Neki cvjetovi (npr. tulipani) zatvaraju se kada temperatura padne kako bi zaštitili tučak i prašnike. Ova pojava dokazuje da biljke mogu osjetiti temperaturu.

Položaj kloroplasta u stanici biljaka ovisi o intenzitetu svjetlosti. Ovisno o količini svjetlosti, kloroplasti mogu zauzeti drugačiji položaj. Kod prejakog osvjetljenja smještaju se uz stijenku stanice, kako bi se spriječilo njihovo oštećenje.

Kada je u biljci malo ugljikovog dioksida, a puno vode, ona otvara puči. Kroz otvorene puči ulazi ugljikov dioksid iz zraka koji je potreban za fotosintezu, a izlazi višak vode u obliku vodene pare, čime se potiče protok vode kroz biljku.

Kada je svjetlost prejaka, kloroplasti se u stanicama biljaka ili algi smještaju uz rub, kako bi bili što manje izloženi svjetlosti. Iako je svjetlost potrebna za fotosintezu, prejaka svjetlost, pogotovo ako dugo traje, može oštetiti kloroplaste.