Nakon oplodnje iz oplođene jajne stanice razvija se klica. Klica se nalazi u sjemenci koja ju štiti. Iz klice će se kasnije razviti nova mlada biljka.

Za nespolno razmnožavanje potreban je jedan roditelj jer nastaju potomci koji su mu genetički identični.

Stranooprašivanje je proces oprašivanja u kojem neki strani, vanjski faktor utječe na prijenos peludnih zrnaca na njušku tučka. To mogu biti različite životinje (česti oprašivači su kukci), ali i vjetar i voda.

Gljive se vegetativno razmnožavaju cijepanjem micelija. Ako se ukloni samo dio gljive, iz ostatka može izrasti nova gljiva.

U vegetativnom razmnožavanju sudjeluju nespolni organi: korijen (gomolji), stabljika (vriježe kod jagoda), listovi (ako se list nekih vrsta stavi u zemlju, može izrasti cijela nova biljka).

Ženski spolni organ biljke naziva se tučak. U njemu nastaju i razvijaju se ženske spolne stanice.

Cvat je skupina cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci. Neke biljke imaju po jedan cvijet na jednoj cvjetnoj stapci, a neke ih imaju više i tvore cvatove. Postoje različite vrste cvatova, npr. tratinčica ima oblik cvata koji se naziva glavica.

Kritosjemenjače mogu imati i dvospolne i jednospolne cvjetove. Neke kritosjemenjače imaju dvospolne cvjetove koji sadrže i muške i ženske spolne organe, a neke jednospolne cvjetove, koji sadrže ili muške ili ženske spolne organe.

Višestanične alge mogu se razmnožavati spolno (pri čemu stvaraju spolne stanice), nespolno (sporama) i vegetativno (iz otkinutog komadića steljke može se razviti cijela nova alga).

Protisti i bakterije razmnožavaju se nespolno, što znači da nakon diobe svaka novonastala stanica se dalje razvija kao samostalan organizam, a jednaka je stanici od koje je nastala.

Tučak je ženski spolni organ biljke. U njemu se nalazi sjemeni zametak. U sjemenom zametku nastaju ženske spolne stanice biljke.

Supke su dio sjemenke koji sadrži hranjive tvari. Te hranjive tvari pružaju energiju klici dok se razvija i premala je da bi vršila fotosintezu. Prema broju supki, biljke se dijele na jednosupnice (s jednom supkom) i dvosupnice (s dvije supke).

Neugledni cvjetovi sa sitnim peludnim zrncima često se oprašuju vjetrom. Obično nemaju miris jer im nije potrebno privući kukce i druge životinje. Često imaju vrlo sitne latice ili ih uopće nemaju kako bi vjetar lakše otpuhao pelud s jedne biljke na drugu.

Muški spolni organ biljke naziva se prašnik (često se koristi u množini, prašnici, jer ih cvijet obično ima više). U njemu nastaju i razvijaju se muške spolne stanice.

Oblik nespolnog razmnožavanja kod amebe i papučice naziva se dioba - nove stanice nastaju procesom mitoze, nakon čega se svaka novonastala stanica dalje razvija kao samostalan organizam.

Kritosjemenjače su biljke čiji je sjemeni zametak skriven u plodnici. Po tome su i dobile ime, jer \"krito\" označava skrivenost.

List, stabljika i korijen nespolni su biljni organi. To znači da ne sudjeluju u spolnom razmnožavanju biljke, nego u drugim životnim procesima.

Klijanje je proces u kojem sjemenka troši energiju pohranjenu u plodu kako bi se mogla razviti u novu biljku. Do klijanja dolazi kada se sjemenka nađe u povoljnim uvjetima (temperatura, vlaga).

Jednako kao kod životinja, oplodnja kod biljaka je spajanje muške i ženske spolne stanice pri čemu se razvija zigota. Daljnjim razvojem zigote nastaje sjemenka iz koje će se razviti nova biljka.

Nakon oplodnje biljke iz sjemenog zametka razvija se sjemenka. Sjemenka okružuje klicu iz koje će se razviti nova biljka i štiti ju dok ne dođe vrijeme za klijanje.

Cvijet i plod spolni su biljni organi. Cvijet nosi dijelove biljke koji proizvode muške i ženske spolne stanice, a plod sadrži sjemenke koje nastaju oplodnjom.

Gljive se nespolno razmnožavaju procesom pupanja, pri kojem na roditeljskoj jedinki izrasta pup koji predstavlja potomka.

Za oplodnju mahovina i papratnjača potrebna je voda. Ove skupine biljaka imaju pokretne muške spolne stanice kojima je potrebna voda kako bi mogle doplivati do ženskih spolnih stanica i oploditi ih.

Oprašivanje je proces u kojem se peludna zrnca s prašnika prenose na njušku tučka. Taj je proces izrazito bitan jer se biljke ne mogu kretati i prići jedna drugoj, pa je oprašivanje jedini način da dođe do kontakta muških i ženskih spolnih stanica, tj. do razmnožavanja.

Usplođe je dio ploda koji štiti sjemenke i pomaže im u rasprostranjivanju. Nastaje od plodnice tučka i vrlo je raznolikog izgleda. Na temelju izgleda usplođa plodovi se dijele na sočne i suhe.

Golosjemenjače se razmnožavaju pomoću češera. Razlikuju se muški češeri s muškim spolnim stanicama u peludnim zrncima i ženski češeri sa ženskim spolnim stanicama u sjemenim zametcima.

Sjemenka omogućuje biljkama odgađanje razvoja. Sjemenka štiti klicu mlade biljke dok uvjeti ne budu dovoljno povoljni da ona proklija. Na taj način klica ostaje zaštićena za vrijeme nepovoljnih uvjeta koje ne bi preživjela da proklija.

Prašnik je muški spolni organ biljke. Prašnici sadrže brojna peludna zrnca u kojima nastaju muške spolne stanice biljke.

Rasprostranjivanje omogućuje biljkama nastanjivanje novih staništa i pronalazak uvjeta pogodnih za rast biljke. Slično kao kod oprašivanja, u rasprostranjivanju biljci mogu pomagati životinje, vjetar i voda.

Cvjetovi jarkih boja i jakog mirisa najčešće se oprašuju kukcima i drugim životinjama koje takvi cvjetovi privlače. Često imaju i nektar kojim se kukci, ali i neke ptice i šišmiši hrane.

Golosjemenjače nemaju skrivene spolne organe, zbog čega se većinom oprašuju vjetrom koji prenosi peludna zrnca s muškog na ženski češer.

Plodovi sočnog usplođa često se rasprostranjuju životinjama. Životinje jedu sočno usplođe, a sjemenke odbacuju ili ih jedu i one neprobavljene izlaze zajedno s izmetom. Na taj način sjemenke se šire na nova područja.