Hormonska regulacija

Epifiza utječe na izmjenu spavanja i budnosti. Izmjena spavanja i budnosti naziva se i dnevno-noćni ritam, a na njega utječe hormon koji luči hipofiza.

Adrenalin je hormon koji izlučuje nadbubrežna žlijezda kada je organizam pod stresom. U prošlosti je adrenalin omogućavao bijeg od predatora jer potiče ubrzani rad srca i disanje te povećava razinu šećera u krvi, što tijelu daje energiju. Razmisli pomaže li lučenje adrenalina suvremenim ljudima da se nose sa stresnim situacijama!

Nadbubrežne žlijezde nalaze se na bubrezima (na svakome po jedna) i izlučuju adrenalin. Adrenalin je odgovoran za reakcije tijela u stresnim situacijama i omogućuje nagli nalet energije u kratkom vremenu.

Jajnici su ženske spolne žlijezde. Oni proizvode ženske spolne hormone (estrogen i progesteron) te ženske spolne stanice (jajne stanice). Ženski spolni hormoni utječu na sekundarne spolne karakteristike žena te menstruacijski ciklus i trudnoću.

Hipofiza se često naziva glavnom žlijezdom i smatra se vezom živčanog i endokrinog sustava s obzirom na to da prima informacije iz živčanog sustava i koordinira rad endokrinog sustava u skladu s time.

Biljke, kao i životinje, imaju hormone koje koriste kao glasnike koji prenose informacije iz jednog tijela organizma u drugi i omogućuju da cijeli organizam skladno reagira na podražaj.

Nadbubrežne žlijezde nalaze se na bubrezima (na svakome po jedna) i izlučuju adrenalin. Adrenalin je odgovoran za reakcije tijela u stresnim situacijama i omogućuje nagli nalet energije u kratkom vremenu.

Gušterača kao endokrina žlijezda izlučuje inzulin i glukagon koji reguliraju razinu šećera u krvi, ali kao egzorkina žlijezda izlučuje probavne enzime u probavni sustav. Inzulin smanjuje razinu šećera u krvi, a glukagon ju povećava.

Žlijezde su organi koji izlučuju različite sekrete. Mogu biti egzokrine i endokrine. Egzokrine žlijezde izlučuju svoje produkte na površinu tijela (npr. znoj) ili u određene organe (npr. probavni enzimi), a endokrine žlijezde direktno u krv.

Hipofiza se često naziva glavnom žlijezdom i smatra se vezom živčanog i endokrinog sustava s obzirom na to da prima informacije iz živčanog sustava i koordinira rad endokrinog sustava u skladu s time. Hipofiza, osim što koordinira rad endokrinog sustava, izlučuje hormon rasta. Kao što i sam naziv govori, on je odgovoran za rast organizma, a poremećaji rada hipofize mogu dovesti do lučenja premalo hormona rasta (javlja se patuljasti rast) ili previše hormona rasta (javlja se gigantski rast).

Štitnjača se nalazi na prednjoj strani vrata i zadužena je za reguliranje metabolizma, tj. skladištenje i potrošnju energije. Za pravilan rad štitnjače potreban je element jod.

Poremećaje rasta uzrokuje poremećaj u radu hipofize. Hipofiza je žlijezda koja izlučuje hormon rasta. Kada se izlučuje premalo hormona rasta, dolazi do pojave patuljastog rasta, kada ga je previše, do pojave divovskog rasta.

Štitnjača se nalazi na prednjoj strani vrata i zadužena je za reguliranje metabolizma. Za normalno funkcioniranje potreban joj je jod, a ukoliko organizam ne dobiva dovoljno joda štitna žlijezda otiče i javlja se gušavost.

Endokrini sustav najbliže je povezan sa živčanim sustavom. Često je neka pojava ili životni proces djelomično kontroliran živčanim sustavom, a djelomično hormonima koje luči endokrini sustav. Također, živčani sustav kontrolira rad endokrinog sustava.

Gušterača kao endokrina žlijezda izlučuje inzulin i glukagon koji reguliraju razinu šećera u krvi, ali kao egzokrina žlijezda izlučuje probavne enzime u probavni sustav. Inzulin smanjuje razinu šećera u krvi, a glukagon ju povećava.

Šećerna bolest javlja se kada u krvi nema dovoljno inzulina zbog poremećaja u radu gušterače. Inzulin pomaže sniziti razinu šećera u krvi jer potiče spremanje šećera u stanice. Ako gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina, razina šećera u krvi je previsoka. Razmisli koji je drugi naziv za šećernu bolest!

Epifiza utječe na izmjenu spavanja i budnosti. Izmjena spavanja i budnosti naziva se i dnevno-noćni ritam, a na njega utječe hormon koji luči hipofiza.

Muški spolni hormon je testosteron, a proizvode ga muške spolne žlijezde, sjemenici. Testosteron utječe na sekundarne spolne karakteristike muškaraca, ali i nastanak spermija te izlučivanje sperme.

Inzulin je hormon koji snižava razinu šećera u krvi. Inzulin to postiže poticanjem prelaska šećera iz krvi u stanice. Izlučuje ga gušterača. Razmisli kako se naziva bolest koja se javlja kad gušterača ne izlučuje dovoljno inzulina!

Brojni životni procesi životinja su pod kontrolom hormona. Jedan od procesa za koje su hormoni presudni je preobrazba koja se javlja kod nekih kukaca i žaba, a označava prelazak iz mlade jedinke (gusjenice, punoglavca) u odraslu.

Žlijezde su organi koji izlučuju različite sekrete. Mogu biti egzokrine i endokrine. Egzokrine žlijezde izlučuju svoje produkte na površinu tijela (npr. znoj) ili u određene organe (npr. probavni enzimi), a endokrine žlijezde direktno u krv.

Endokrini sustav odgovoran je za izlučivanje i regulaciju hormona. Pomaže uskladiti rad cijelog tijela zajedno sa živčanim sustav i često utječe na sporije, dugotrajnije procese od onih koje kontrolira živčani sustav.

Brojni životni procesi životinja su pod kontrolom hormona. Jedan od procesa za koje su hormoni presudni je preobrazba koja se javlja kod nekih kukaca i žaba, a označava prelazak iz mlade jedinke (gusjenice, punoglavca) u odraslu.

Hipofiza, osim što koordinira rad endokrinog sustava, izlučuje hormon rasta. Kao što i sam naziv govori, on je odgovoran za rast organizma, a poremećaji rada hipofize mogu dovesti do lučenja premalo hormona rasta (javlja se patuljasti rast) ili previše hormona rasta (javlja se gigantski rast).

Sjemenici su muške spolne žlijezde. Oni proizvode muški spolni hormon (testosteron) i muške spolne stanice (spermije). Muški spolni hormoni utječu na sekundarne spolne karakteristike muškaraca te nastanak spermija i izlučivanje sperme.

Muške (sjemenici) i ženske (jajnici) spolne žlijezde imaju dvostruku ulogu: one stvaraju spolne hormone, ali i spolne stanice (spermije i jajne stanice) koje služe za oplodnju i razmnožavanje.

Štitnjača se nalazi na prednjoj strani vrata i zadužena je za reguliranje metabolizma, tj. skladištenje i potrošnju energije. Za pravilan rad štitnjače potreban je element jod.

Hormoni pokreću ili zaustavljaju procese u ciljanim stanicama. Svaki hormon djeluje na određene stanice, na određeni način. Neki hormoni poticat će aktivnosti, dok će ih drugi zaustavljati, a neki hormoni istovremeno pokreću jednu aktivnosti, dok drugu obustavljaju.

Ženski spolni hormoni su estrogen i progesteron, a proizvode ih ženske spolne žlijezde, jajnici. Ženski spolni hormoni utječu na sekundarne spolne karakteristike žena te menstruacijski ciklus i trudnoću.

Hormoni su kemijske tvari koje putuju krvlju i prenose informacije do ciljanih stanica. Izlučuju ih endokrine žlijezde u malim količinama, a kada stignu do stanice mogu pokretati ili zaustavljati neke procese u njoj.

Endokrini sustav odgovoran je za izlučivanje i regulaciju hormona. Pomaže uskladiti rad cijelog tijela zajedno sa živčanim sustav i često utječe na sporije, dugotrajnije procese od onih koje kontrolira živčani sustav.

Glukagon je hormon koji povećava razinu šećera u krvi. Čini to poticanjem izlaska šećera iz stanica u krv. Izlučuje ga gušterača.

Sjemenici su muške spolne žlijezde. Oni proizvode muški spolni hormon (testosteron) i muške spolne stanice (spermije). Muški spolni hormoni utječu na sekundarne spolne karakteristike muškaraca te nastanak spermija i izlučivanje sperme.

Biljke, kao i životinje, imaju hormone koje koriste kao glasnike koji prenose informacije iz jednog tijela organizma u drugi i omogućuju da cijeli organizam skladno reagira na podražaj.

Hormoni su kemijske tvari koje putuju krvlju i prenose informacije do ciljanih stanica. Izlučuju ih endokrine žlijezde u malim količinama, a kada stignu do stanice mogu pokretati ili zaustavljati neke procese u njoj.

Jajnici su ženske spolne žlijezde. Oni proizvode ženske spolne hormone (estrogen i progesteron) te ženske spolne stanice (jajne stanice). Ženski spolni hormoni utječu na sekundarne spolne karakteristike žena te menstruacijski ciklus i trudnoću.

Muške (sjemenici) i ženske (jajnici) spolne žlijezde imaju dvostruku ulogu: one stvaraju spolne hormone, ali i spolne stanice (spermije i jajne stanice) koje služe za oplodnju i razmnožavanje.