Socijalizam

U doba industrijalizacije dolazi do još većeg raslojavanja društva, a pri tome dolazi do iskorištavanja pojedinaca kao radnika. Zato se javljaju socijalističke ideje, koje teže poboljšanju položaja nižih slojeva.

Skupina ljudi koji zastupaju jednake ili slične ideje mogu se okupiti u političke stranke i tako javno iskazati svoje ideje i boriti se za njih.

Socijalisti se zalažu za poboljšanje prava siromašniih, potlačenih i općenito onih prema kojima se društvo ponaša socijalno nepravedno. Najčešće se tu radilo o radnicima, koji su imali loš tretman u tvornicama u kojima su radili. Plaće su bile niske, a uvjeti rada loši.

Svatko od pripadnika socijalističkih ideja imao je drukčije zamisli kako doći do socijalne pravednosti i ravnopravnosti. Zato se već u 19. stoljeću pojavljuju razni oblici socijalizma. Staljinizam se kao oblik komunizma pojavio u 20. stoljeću.

Na početku svibnja 1866. godine radnici tvornice u Chicagu dignuli su štrajk za smanjenje radnog vremena na osam sati. U spomen na taj događaj 1904. godine proglašeno je da se 1. svibnja slalvi kao Međunarodni praznik rada.

Za poboljšanje radničkih prava i položaja, bore se socijal-utopisti, ali i marksisti.

Clara Zetkin je 1910. godine na kongresu socijalistkinja predložila da se 8. ožujka obilježava Međunarodni dan žena.

Skup ideja naziva se ideologija. To su ideje koje govore o tome kako bi društvo trebalo izgledati ili funkcionirati, kako bi država trebala biti uređena, kako bi politika trebala djelovati i slično. Ideologija uključuje ideje i kako pomoću tih ideja djelovati da se ostvari cilj.

Za socijaliste je glavni problem nejednakosti u društvu postojanje privatnog vlasništva. Na taj način se ističu bogati i siromašni, a bogati dovode u loš položaj radnike, zahtjevajući od njih rad za vlastitu korist.