Razvoj sporta i olimpijski pokret

Franjo Bučar prvi je predsjednik Hrvatskog sportskog saveza i veliki promicatelj sporta i sokolskog pokreta u Hrvatskoj. On potiče uvođenje novih sportova u sokolske klubove, kao što su nogomet, rukoment, odbojka, tenis.

Od 776. g. pr. Kr. Olimpijske igre održavale su se svake četiri godine. Razdoblje između igara zove se olimpijada. I moderne igre održavaju se svake četiri godine, a prve su se održale 1896. g. u Ateni.

Sokolski pokret nastao je u Češkoj 1862. godine s idejom povezivanja slavenskih naroda kroz vježbanje gimnastike. Od tada su se po svim većim gradovima organizirala sokolska društva, koja su promicala gimnastiku.

Trener ragbi-tima u SAD-u James Naismith htio je svom timu omogućiti da i tijekom zime mogu trenirati, ali u dvorani. Tako je osmislio košarku. Prvi puta košarka je demonstrirana 1891. godine.

Sport se kao pojam pojavio već u 15. stoljeću, ali tada je označavao razonodu i zabavu. Sport u današnjem smislu pojavio se u 18. stoljeću.

Budući da je ideja Pierra de Coubertina bila da nove igre budu nastavak antičkih igara, prve moderne Olimpijske igre održane su u Grčkoj, gdje su i nastale i to u Ateni, glavnom gradu.

Prije prvih modernih Igara, Pierre de Coubertin osnovao je Međunarodni olimpijski odbor (MOO). U njemu su se okupili oni koji su bili za obnovu igara. Do danas je ovo odbor koji je glavni odgovoran za organizaciju Olimpijskih igara.

Diljem britanskog carstva popularni su bili sportovi s loptom i kuglama. Takav je sport bio i kriket, koji se od 16. stoljeća igra u Engleskoj. Po travnjaku se loptica udara palicom. Sport je sličan bejzbolu.

Tenis je sport koji je nastao još u srednjem vijeku, ali pravila kakva danas postoje u tenisu potječu iz 19. stoljeća. Tako je 1874. održan prvi teniski turnir Wimbledon, koji se održava do danas.

Suvremeni oblik nogometa počeo se igrati u 19. stoljeću u Engleskoj. Tamo je 1873. osnovan prvi nogomenti klub Sheffield F. C.

U antičko doba svake četvrte godine okupljali su se muškarci iz grčkih polisa i natjecali se u raznim sportskim disciplinama. Natjecanje se zvalo Olimpijske igre, a bile su posvećene bogu Zeusu. Prve igre odigrale su se 776. g. pr. Kr. Olimpijske igre u moderno doba počele su se održavati od 1896. godine.

Otac modernih Olimpijskih igara je Pierre de Coubertin. Rođen je u Parizu, bio je pedagog i povjesničar. Poželio je obnoviti starovjekovne Igre i svojim nastojanjem uspio je obnoviti organizaciju Olimpijskih igara.

Olimpijska zastava ili olimpijski logo na sebi ima pet krugova različitih boja. Predstavljaju pet kontinenata, ujedinjenih olimpizmom.

Sport je bio isprva zabava za bogatiji sloj građana, a u 20. stoljeću je medicina počela poticati bavljenje sportom kao brige za tijelo. Sport je bio uključen i kao aktivnost u vojnoj obuci i tako se širio i među šire slojeve.

Državna nagrada Franjo Bučar dodjeljuje se za iznimna postignuća i promicanje sporta u Republici Hrvatskoj. Dodjeljuje se svake godine, a ime je dobila prema prvom predsjedniku Hrvatskog sportskog saveza Franji Bučaru.

Sokolski pokret krenuo je s idejom promicanja gimnastike kao zdrave tjelovježbe. Osim toga, na taj način su se povezivali i Slaveni, kojima je to bila zajednička aktivnost. Kasnije je sokolski pokret promicao i ostale sportove.

Olimpijske igre koje su se trebale održati 1916. godine u Berlinu nisu se nikad održale jer je to bilo vrijeme Prvog svjetskog rata. Sljedeće Olimpijske igre održane su redovno 1920. godine, u Belgiji.

Sokolski pokret zaslužan je za uvođenje tjelesne kulture u škole, za poticanje gradnje sportskih dvorana, a posebno je za sokolski pokret bilo i organiziranje velikih grupnih vježbi na otvorenom, koje su se zvale slet. Ovakav oblik vježbanja kao javne manifestacije prisutan je i danas u nekim zemljama, poput Kine.

Ženama je pravo sudjelovanja na Olimpijskim igrama odobreno već na drugim Olimpijskim igrama 1900. godine, no dugo su neke države i dalje slale samo muške ekipe na ovo natjecanje, dijelom što nisu postojale ženske ekipe, a dijelom što su žene i dalje bile u neravnopravnom položaju.

Sokolski pokret nastao je 1862. godine u Češkoj, odakle se širio dalje među slavenskim narodima. Hrvatski sokol u Zagrebu osnovan je već 1874. godine, odakle se pokret širio i po drugim hrvatskim gradovima.

*košarka/tenis/atletika/mačevanje