Razvoj gradova

Budući da su u gradove doseljavali ljudi kako bi radili u tvornici, tako su nove stambene četvrti najčešće građene u blizini tvornica, kako bi se radnicima smanjilo vrijeme potrebno za putovanje do posla.

Radničke četvrti bili su dijelovi gradova koji su prilikom gradnje bili namijenjeni da u njima žive radnici. Takve četvrti su se često nalazile u blizini tvornica.

Urbanizacijom se povećava broj gradskog stanovništva, gradovi se šire, a seosko stanovništvo se smanjujer jer sve više ljudi seli iz sela u gradove.

Urbanizacija podrazumijeva rast gradskog stanovništva i gradova. Uz pojavu prve industrijalizacije dolazi do sve većeg seljenja stanovnika iz sela u gradove i tako dolazi do nagle urbanizacije i industrijalizacije.

Industrijalizacija koja je potaknula i urbanizaciju najbrža je bila u zemljama Zapadne Europe, odakle je krenula i industrijalizacija. U zemljama na Istoku ili Jugoistoku Europe zbog društvenih i političkih prilika, urbanizacija je tekla sporije.

U 19. stoljeću pojavila se bolest kolera, koja je zapravo bila infekcija probavnog trakta. Bila je jako zarazna i brzo se širila zbog loših higijenskih uvjeta i zbog nečiste vode u gradovima toga doba. Puno ljudi je i umrlo od ove bolesti.

Industrijalizacija je proces razvoja industrije, pojave novih industrija, novih pogona, a sve zahvaljujući novim strojevima, izvorima energije i napretku tehnologije.

Razvoj industrije podrazumijeva dolazak novih radnika u gradove. Tako se gradovi šire, grade se nova naselja za stanovanje i prometnice. Dakle, gradovi se razvijaju usporedno s razvojem industrije.