Učitavam...
Politika u Hrvatskoj od sklapanja nagodbi do početka Prvog svjetskog rata
Kako se zvao časopis koji su izdavali braća Antun i Stjepan Radić od 1899. god.?
Prikaži odgovor
Časopis koji su izdavali braća Antun i Stjepan Radić od 1899. god. zvao se \"Dom\" i bio je namijenjen prosvjećivanju seljaka. Braća Radić su 1904. god. osnovali \"Hrvatsku pučku seljačku stranku\" čiji je cilj bio opće muško pravo glasa, kako bi mogli i seljaci sudjelovati na izborima.
Vrati na pitanje
Stanje u Hrvatskoj se tek smirilo kad je Khuen-Hedervary napustio Hrvatsku?
Prikaži odgovor
Khuen-Hedervary je pokušao ugasiti svaki protest protiv mađarizacije Hrvatske. Zabranio je protivničke skupove te je poslao vojsku da ugasi prosvjede. 1903. god. u Zagrebu je došlo do velikog prosvjeda protiv Khuen-Hedervaryja. Nositelji prosvjeda su bili seljaci. Vojska je pucala na prosvjednike koje su skidali i palili mađarske zastave. Khuen-Hedervary je osnovao posebne sudove protiv prosvjednika, no stanje se tek normaliziralo kada je on napustio Hrvatsku.
Vrati na pitanje
Koji je ban ubrzao put do stvaranja modernog građanskog društva u Hrvatskoj?
Prikaži odgovor
Ban Ivan Mažuranić je ubrzao put do izgradnja modernog društva u Hrvatskoj. Reformirao je sudstvo, upravu, školstvo i građanska prava.
Vrati na pitanje
Što je Pejačević uveo u Hrvatskoj unatoč odredbi hrvatsko-ugarske nagodbe?
Prikaži odgovor
Nakon odstupanja bana Ivana Mažuranića novi ban je postao Ladislav Pejačević. Pejačević je uveo mađarski jezik u Hrvatskoj kao službeni jezik u upravi, pošti i željeznici. Iako to hrvatska-ugarska nagodba nije predviđala. Na zgradama uprave postavljeni su dvojezični grbovi na mađararskom i hrvatskom jeziku, što je izazvao veliko nezadovoljstvo u Hrvatskoj. U nekim gradovima su građani skidali i uništavali te dvojezične grbove. Pejačević je odstupio, te su na mjestu dvojezičnih grbova postavljeni grbovi bez natpisa.
Vrati na pitanje
Na koje otvorenje je austro-ugarski kralj došao u Zagreb?
Prikaži odgovor
Austro-ugarski kralj Franjo Josip I. je redovito zaobilazio sve dijelove monarhije. U Hrvatskoj nije bio od 1861. god. No došao je na otvorenja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, 1895. god. Veliki broj hrvatskih studenata je iskoristio tu priliku kako bi izrazili nezadovoljstvo s vladom bana Khuen-Hedervaryja. Studenti su palili mađarske zastave.
Vrati na pitanje
Provjeri točnost sljedeće tvrdnje: Mažuranić je dogovorio s Mađarima da Hrvatska može zadržati 45% svojih dohodaka.
Prikaži odgovor
Ban Ivan Mažuranić je u prvoj reviziji hrvatsko-ugarske nagodbe uspio dogovoriti da Hrvatska umjesto fiksnog dijela prihoda može zadržati 45% svojih poreznih dohodaka.
Vrati na pitanje
Kako je točan redoslijed hrvatskih banova?
Prikaži odgovor
Ivan Mažuranić je nakon ustanka u Bosni i Hercegovini odstupio s vlasti bana, jer je bio nezadovoljan zbog odugovlačenja Beča pri pripajanju Vojne Krajine Hrvatskoj. Mažuranića je 1881. god. naslijedio Ladislav Pejačević. Nakon Pejačevića je došao ban Karoly Khuen-Hedervary.
Vrati na pitanje
Hrvatski puk je bio zadovoljan s vladom bana Khuen-Hedervaryja?
Prikaži odgovor
Austro-ugarski kralj Franjo Josip I. je redovito zaobilazio sve dijelove monarhije. U Hrvatskoj nije bio od 1861. god. No došao je na otvorenja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, 1895. god. Veliki broj hrvatskih studenata je iskoristio tu priliku kako bi izrazili nezadovoljstvo s vladom bana Khuen-Hedervaryja. Studenti su palili mađarske zastave.
Vrati na pitanje
Tko je imenovan novim banom nakon odstupanja Pejačevića?
Prikaži odgovor
Novim banom u Hrvatskoj nakon odstupanja Pejačevića imenovan je na prijedlog mađarske vlade Karoly Khuen-Hedervary.
Vrati na pitanje
Zašto je Mažuranić odstupio s banske funkcije?
Prikaži odgovor
Ivan Mažuranić je nakon ustanka u Bosni i Hercegovini odstupio s vlasti bana jer je bio nezadovoljan zbog odugovlačenja Beča kod pripajanja Vojne Krajine Hrvatskoj. Mažuranića je 1881. god. naslijedio Ladislav Pejačević.
Vrati na pitanje
Hrvati su prihvatili uvođenja mađarskog jezika u javnoj upravi Hrvatske?
Prikaži odgovor
Nakon odstupanja bana Ivana Mažuranića novi ban je postao Ladislav Pejačević. Pejačević je uveo mađarski jezik u Hrvatskoj kao službeni jezik u upravi, pošti i željeznici. Iako to hrvatska-ugarska nagodba nije predviđala. Na zgradama uprave postavljeni su dvojezični grbovi na mađararskom i hrvatskom jeziku, što je izazvao veliko nezadovoljstvo u Hrvatskoj. U nekim gradovima su građani skidali i uništavali te dvojezične grbove. Pejačević je odstupio, te su na mjestu dvojezičnih grbova postavljeni grbovi bez natpisa.
Vrati na pitanje
Koju su stranku osnovali Antun i Stjepan Radić?
Prikaži odgovor
Braća Radić su 1904. god. osnovali \"Hrvatsku pučku seljačku stranku\" čiji je cilj bio opće muško pravo glasa, kako bi mogli i seljaci sudjelovati na izborima.
Vrati na pitanje
Nakon odstupanja Pejačevića umjesto grbova na mađarskom i hrvatskom jeziku postavljeni su grbovi…
Prikaži odgovor
Nakon odstupanja bana Ivana Mažuranića novi ban je postao Ladislav Pejačević. Pejačević je uveo mađarski jezik u Hrvatskoj kao službeni jezik u upravi, pošti i željeznici. Iako to hrvatska-ugarska nagodba nije predviđala. Na zgradama uprave postavljeni su dvojezični grbovi na mađararskom i hrvatskom jeziku, što je izazvao veliko nezadovoljstvo u Hrvatskoj. U nekim gradovima su građani skidali i uništavali te dvojezične grbove. Pejačević je odstupio, te su na mjestu dvojezičnih grbova postavljeni grbovi bez natpisa.
Vrati na pitanje
Što je bila "politika novog kursa"?
Prikaži odgovor
Dalmatinski političari Ante Trumbić i Frano Supilo su podržavali mađarske oporbene stranke kako bi smanjili austrijski utjecaj. Ova inicijativa se zvala \"politika novog kursa\". Pristaše novog kursa su 1905. god.
izadale \"Riječku rezoluciju\" u kojoj su podržali mađarsku oporbu u borbi za državnom samostalnošću. Zauzvrat su Mađari trebali podržati ujedinjenje hrvatskih zemalja. Nekoliko dana kasnije izdana je \"Zadarska rezolucija\" u kojoj su srpski političari u Dalmaciji podržali politiku novog kursa pod uvjetom ravnopravnosti Srba i Hrvata. Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio \"Hrvatsko-srpska koalicija\". Jedino Radićeva Seljačka stranka nije ušla u tu koaliciju jer je smatrala da nije moguća suradnja s Mađarima.
Vrati na pitanje
Koga su podržavali dalmatinski političari Ante Trumbić i Frano Supilo?
Prikaži odgovor
Dalmatinski političari Ante Trumbić i Frano Supilo su podržavali mađarske oporbene stranke kako bi smanjili austrijski utjecaj. Ova inicijativa se zvala \"politika novog kursa\". Pristaše novog kursa su 1905. god.izadale \"Riječku rezoluciju\" u kojoj su podržali mađarsku oporbu u borbi za državnom samostalnošću. Zauzvrat su Mađari trebali podržati ujedinjenje hrvatskih zemalja. Nekoliko dana kasnije izdana je \"Zadarska rezolucija\" u kojoj su srpski političari u Dalmaciji podržali politiku novog kursa pod uvjetom ravnopravnosti Srba i Hrvata. Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio \"Hrvatsko-srpska koalicija\". Jedino Radićeva Seljačka stranka nije ušla u tu koaliciju jer je smatrala da nije moguća suradnja s Mađarima.
Vrati na pitanje
Tko je bio nazočan na otvorenju nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu?
Prikaži odgovor
Austro-ugarski kralj Franjo Josip I. je redovito zaobilazio sve dijelove monarhije. U Hrvatskoj nije bio od 1861. god. No došao je na otvorenja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, 1895. god. Veliki broj hrvatskih studenata je iskoristio tu priliku kako bi izrazili nezadovoljstvo s vladom bana Khuen-Hedervaryja. Studenti su palili mađarske zastave.
Vrati na pitanje
Kako je Khuen-Hedervary postupio s protivnicima mađarizacije Hrvatske?
Prikaži odgovor
Khuen-Hedervary je pokušao ugasiti svaki protest protiv mađarizacije Hrvatske. Zabranio je protivničke skupove te je poslao vojsku da ugasi prosvjede. 1903. god. u Zagrebu je došlo do velikog prosvjeda protiv Khuen-Hedervaryja. Nositelji prosvjeda su bili seljaci. Vojska je pucala na prosvjednike koje su skidali i palili mađarske zastave. Khuen-Hedervary je osnovao posebne sudove protiv prosvjednika, no stanje se tek normaliziralo kada je on napustio Hrvatsku.
Vrati na pitanje
Na čiji prijedlog je imenovan Khuen-Hedervary za hrvatskog bana?
Prikaži odgovor
Novim banom u Hrvatskoj nakon odstupanja Pejačevića imenovan je na prijedlog mađarske vlade Karoly Khuen-Hedervary. Hedervary je pridobio dio zastupnika dajući im činovničke položaje, a s druge strane su mu i srpski političari dali podršku što je pogoršalo hrvatsko-srpske odnose. Hedervariju je to i bilo u interesu - svađa između Narodnjaka i Pravaša jer su te podjele i svađe dovele do osnivanja novih malih stranaka, koji nisu imale utjecaja u saboru radi malog broja birača.
Vrati na pitanje
Što je bio znak nezadovoljstva vladavinom Khuen-Hedervaryja?
Prikaži odgovor
Austro-ugarski kralj Franjo Josip I. je redovito zaobilazio sve dijelove monarhije. U Hrvatskoj nije bio od 1861. god. No došao je na otvorenja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, 1895. god. Veliki broj hrvatskih studenata je iskoristio tu priliku kako bi izrazili nezadovoljstvo s vladom bana Khuen-Hedervaryja. Studenti su palili mađarske zastave.
Vrati na pitanje
Tko je naslijedio Ivana Mažuranića na mjestu hrvatskog bana?
Prikaži odgovor
Ivan Mažuranić je nakon ustanka u Bosni i Hercegovini odstupio s vlasti bana jer je bio nezadovoljan zbog odugovlačenja Beča kod pripajanja Vojne Krajine Hrvatskoj. Mažuranića je 1881. god. naslijedio Ladislav Pejačević.
Vrati na pitanje
Komu je bio namijenjen časopis "Dom"?
Prikaži odgovor
Časopis koji su izdavali braća Antun i Stjepan Radić od 1899. god. zvao se \"Dom\" i bio je namijenjen seljacima. Braća Radić su 1904. god. osnovali \"Hrvatsku pučku seljačku stranku\" čiji je cilj bio opće muško pravo glasa, kako bi mogli i seljaci sudjelovati na izborima.
Vrati na pitanje
Tko je bio nositelj velikog protumađarskog prosvjeda u Hrvatskoj 1903. godine?
Prikaži odgovor
Khuen-Hedervary je pokušao ugasiti svaki protest protiv mađarizacije Hrvatske. Zabranio je protivničke skupove i poslao je vojsku da gasi prosvjede. 1903. god. u Zagrebu je došlo do velikog prosvjeda protiv Khuen-Hedervaryja. Nositelji prosvjeda su bili seljaci. Vojska je pucala na prosvjednike koji su skidali i palili mađarske zastave. Khuen-Hedervary je osnovao posebne sudove protiv prosvjednika, no stanje se normaliziralo tek kada je on napustio Hrvatsku.
Vrati na pitanje
U Hrvatsko-srpsku koaliciju su ušle sve hrvatske i srpske stranke u Hrvatskoj?
Prikaži odgovor
Dalmatinski političari Ante Trumbić i Frano Supilo su podržavali mađarske oporbene stranke kako bi smanjili austrijski utjecaj. Ova inicijativa se zvala \"politika novog kursa\". Pristaše novog kursa su 1905. god.izadale \"Riječku rezoluciju\" u kojoj su podržali mađarsku oporbu u borbi za državnom samostalnošću. Zauzvrat su Mađari trebali podržati ujedinjenje hrvatskih zemalja. Nekoliko dana kasnije izdana je \"Zadarska rezolucija\" u kojoj su srpski političari u Dalmaciji podržali politiku novog kursa pod uvjetom ravnopravnosti Srba i Hrvata. Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio \"Hrvatsko-srpska koalicija\". Jedino Radićeva Seljačka stranka nije ušla u tu koaliciju jer je smatrala da nije moguća suradnja s Mađarima.
Vrati na pitanje
Khuen-Hedervariju nije bila u interesu svađa između hrvatskih političkih stranaka?
Prikaži odgovor
\r
\r
\r\r
\r\r
\r\r
\r\r
\r\r
\r\r
\r\r
\rNovim banom u Hrvatskoj nakon odstupanja Pejačevića imenovan je na prijedlog mađarske vlade Karoly Khuen-Hedervary. Hedervary je pridobio dio zastupnika dajući im činovničke položaje, a s druge strane su mu i srpski političari dali podršku što je pogoršalo hrvatsko-srpske odnose. Hedervaryiju je to i bilo u interesu - svađa između Narodnjaka i Pravaša jer su te podjele i svađe dovele do osnivanja novih malih stranaka, koji nisu imale utjecaja u saboru radi malog broja birača.
\r Vrati na pitanje