Nagodbe

Zajednički parlament Habsburške Monarhije se zvao \"Carevinsko vijeće\". Nakon novog utemeljenja Hrvatskog sabora 1861. god. u Zagrebu su i hrvatski predstavnici poslali svoje zastupnike u Carevinsko vijeće. Glavno pitanje zasjedanja 1861. god. je bio odnos između Hrvatske, Austrije i Ugarske.

Dogovor s kojim se pretvorila Habsburška Monarhija u Austro-Ugarsku Monarhiju se zvao \"Austro-ugarska nagodba\". Sklopljena je u 1867. god., a uspostavljena je dvojna monarhija. Austrija i Ugarska su imale posebne parlamente. Zajednički poslovi su bili financije, vojska i vanjski poslovi.

Unionistička stranka se zalagala za bezuvjetno povezivanje Hrvatske i Ugarske. U Unionističkoj stranci se isticao barun Levin Rauch.

Hrvatski ban je nakon objave Listopadske diplome uspio vratiti hrvatski jezik u škole i upravu.

Dogovor s kojim je Habsburška Monarhija postala Austro-Ugarska Monarhija se zvao \"Austro-ugarska nagodba\". Sklopljena je u 1867. god. Uspostavljena je dvojna monarhija. Austrija i Ugarska su imale posebne parlamente. Zajednički poslovi su bili financije, vojska i vanjski poslovi.

U Hrvatskoj su prevladavale tri stranke: Unionistička stranka, Narodna stranka i Stranka prava. Unionistička stranka se zalagala za bezuvjetno povezivanje Hrvatske i Ugarske. Narodna stranka se zalagala za povezivanje Hrvatske i Ugarske pod uvjetom ravnopravnosti Hrvatske. Stranka prava se zalagala za samostalnu Hrvatsku.

Zajednički parlament Habsburške Monarhije se zvao \"Carevinsko vijeće\". Nakon novog utemeljenja Hrvatskog sabora 1861. god. u Zagrebu su i hrvatski predstavnici poslali svoje zastupnike u Carevinsko vijeće.

Na zasjedanju Hrvatskog sabora 1861. god. doneseni su zaključci o osnovanju muzeja, sveučilišta i Akademije znanosti.

Glavno pitanje zasjedanja Hrvatskog sabora 1861. god. je bio odnos između Hrvatske, Austrije i Ugarske. Prihvaćen je prijedlog Narodne stranke \"Članak 42\" koji je predviđao obnovu veze s Ugarskom pod uvjetom ravnopravnosti Hrvatske i Ugarske.

Dogovor između Banske Hrvatske i Ugarske se zvao \"Hrvatsko-ugarska nagodba\". Sklopljena je 1868. god., jednu godinu nakon Austro-ugarske nagodbe. Ona je bila dogovorena slično kao Austro-ugarska nagodba. Hrvatska je dobila određen stupanj autonomije, kao što su bili Hrvatski parlament, hrvatski ban i službena uporaba hrvatskog jezika u Banskoj Hrvatskoj. Hrvatski sabor je poslao svoje predstavnike u ugarski parlament.

Hrvatski sabor nije podržavao preuređenje Habsburške Monarhije u dvojnu monarhiju. Hrvatska je i dalje bila teritorijalno podijeljena između Austrije i Ugarske te time oslabljena. Umjesto toga, Hrvati su tražili preuređenje Habsburške Monarhije u Trojnu Monarhiju (Austrija-Ugarska-Hrvatska s Bosnom).

Ugarska je zatražila od austrijskog cara da dobije grad i luku Rijeku. Austrijski car je popustio kako ne bi ugroziti Austro-ugarsku nagodbu.

Austrijski car Franjo Josip I. je 1860. god. nakon poraza protiv Francuske i Pijemonta objavio Listopadsku diplomu. Njome je vraćena ustavna monarhija u Austriji.

Glavno pitanje zasjedanja Hrvatskog sabora 1861. god. je bio odnos između Hrvatske, Austrije i Ugarske. Prihvaćen je prijedlog Narodne stranke \"Članak 42\" koji je predviđao obnovu veze s Ugarskom pod uvjetom ravnopravnosti Hrvatske i Ugarske.

Stranka prava se zalagala za samostalnu Hrvatsku. Na čelu Stranke prava se nalazio Ante Starčević.

Ivan Mažuranić je napustio Narodnu stranku i osnovao \"Samostalnu narodnu stranku\". Dok se Narodna stranka zalagala za obnovu veze s Ugarskom, Mažuranić i Samostana Narodna stranka su se zalagali za čvršću vezu s Austrijom.

Ugarska je zatražila od austrijskog cara da dobije grad i luku Rijeku. Austrijski car je popustio kako ne bi ugroziti Austro-ugarsku nagodbu. Rijeka je pripala Ugarskoj kao jedina luka na Jadranskom moru.

Austrijski car Franjo Josip I. je 1860. god. nakon poraza protiv Francuske i Pijemonta objavio Listopadsku diplomu. Njome je vraćena ustavna monarhija u Austriji.

Dogovor između Banske Hrvatske i Ugarske se zvao \"Hrvatsko-ugarska nagodba\". Sklopljena je 1868. god., jednu godinu nakon Austro-ugarske nagodbe. Ona je bila dogovorena slično kao Austro-ugarska nagodba. Hrvatska je dobila određen stupanj autonomije, kao što su bili Hrvatski parlament, hrvatskog bana i službena uporaba hrvatskog jezika u Banskoj Hrvatskoj. Hrvatski sabor je poslao svoje predstavnike u ugarski parlament.

U Hrvatskoj su prevladavale tri stranke: Unionistička stranka, Narodna stranka i Stranka prava. Unionistička stranka se zalagala za bezuvjetno povezivanje Hrvatske i Ugarske. Narodna stranka se zalagala za povezivanje Hrvatske i Ugarske pod uvjetom ravnopravnosti Hrvatske. Stranka prava se zalagala za samostalnu Hrvatsku.

Dogovor s kojim je Habsburška Monarhija postala Austro-Ugarska Monarhija se zvao \"Austro-ugarska nagodba\". Sklopljena je u 1867. god. Uspostavljena je dvojna monarhija. Austrija i Ugarska su imale posebne parlamente. Zajednički poslovi su bili financije, vojska i vanjski poslovi.