Izgradnja hrvatskoga građanskog društva

Austro-Ugarska je nakon nagodbe objavila \"Zakon o narodnostima\" koji je garantirao ravnopravnost svih naroda u Austro-Ugarskoj.

Austro-Ugarska je bila multinacionalna država, to znači da je u njoj živjelo puno naroda (Austrijanci, Mađari, Hrvati, Česi, Poljaci, Ukrajinci, Rumuni, Srbi itd.). Kriterij prema kojim se je određivala narodnost pojedinca je bio materinski jezik. Austro-Ugarska je priznavala 14 jezika: njemački, mađarski, talijanski, češki, hrvatski, litvanski, poljski, rumunjski, rutenski, srpski, slovački, slovenski, turski i ukrajinski.

Ivan Mažuranuić je bio prvi ban koji nije bio plemić. Zato je dobio nadimak \"ban pučanin\". Donio je niz reformi u Hrvatskoj i Zakon o slobodi okupljanja građana. Oduzeo je Crkvi nadzor nad školstvom. U Zagrebu je otvorio sveučilište koje imalo tri fakulteta: Pravni, Filozofski i Bogoslovni.

Većina stanovništva u Hrvatskoj i Slavoniji u 19. st. je pripadala rimokatoličkoj vjeri. Najveću manjinu su činili pravoslavci, a najmanji broj su činili protestanti, židovi i grkokatolici.

U Austro-Ugarskoj je 1852. god. na snagu je stupio \"Opći građanski zakon\", koji je garantirao osnovna ljudska prava.

Ljudi u 19. st. su imali loše predrasude o Židovima i Romima. Ljudi su nazivali Rome \"ciganima\" i mislili kako oni žive samo od prevare i krađe. Židovi su bili bogatiji od ostalih ljudi, pa su mnogi smatrali da su i Židovi kradljivci i prevaranti koji nemoralnim poslovima i visokim kamatama zarađuju novac i oduzimaju novac od siromaha. Neke od ovih predrasuda su prisutne još i danas.

Austro-Ugarska je bila multinacionalna država, to znači da je u njoj živjelo puno naroda (Austrijanci, Mađari, Hrvati, Česi, Poljaci, Ukrajinci, Rumuni, Srbi itd.). Kriterij prema kojem se određivala narodnost pojedinca je bio materinski jezik. Austro-Ugarska je priznavala 14 jezika: njemački, mađarski, talijanski, češki, hrvatski, litvanski, poljski, rumunjski, rutenski, srpski, slovački, slovenski, turski i ukrajinski.

Žene su se smjele od 1909. god. upisati na fakultet. Na filozofski fakultet su se upisale tri žene, a povjesničarka Milica Bogdanović je bila prva žena koja je doktorirala. Prva profesionalna novinarka je bila Marija Jurić Zagorka. Učiteljica Marija Jambrišak je tražila da žene dobivaju istu plaću kao muškarci jer rade isti posao.

Patent o zemljišnim rasterećenjima je seljake pretvorio u vlasnike zemljišta koja su obrađivali, a seljaci su imali obvezu otplaćivati zemljišta.

Osnovna gospodarska grana u Hrvatskoj u 19. st. je bila poljoprivreda. Proces industrijalizacije je sporo prodirao na selo. U školu je išao mali broj djece sa sela, iako je došlo do modernizacije školstva, jer su djeca roditeljima bila korisnija u polju.

Austro-Ugarska je bila multinacionalna država, to znači da je u njoj živjelo puno naroda (Austrijanci, Mađari, Hrvati, Česi, Poljaci, Ukrajinci, Rumunji, Srbi itd.). Kriterij prema kojem se određivala narodnost pojedinca je bio materinski jezik. Austro-Ugarska je priznavala 14 jezika: njemački, mađarski, talijanski, češki, hrvatski, litvanski, poljski, rumunjski, rutenski, srpski, slovački, slovenski, turski i ukrajinski.

Ivan Mažuranuić je bio prvi ban koji nije bio plemić. Zato je dobio nadimak \"ban pučanin\". Donio je niz reformi u Hrvatskoj i Zakon o slobodi okupljanja građana. Oduzeo je Crkvi nadzor nad školstvom. U Zagrebu je otvorio sveučilište koje imalo tri fakulteta: Pravni, Filozofski i Bogoslovni.

U Hrvatskoj i Slavoniji pismenost je bila ispod prosjeka Austro-Ugarske. U Hrvatskoj i Slavoniji su znali 34,59% muškaraca i 19,07% žene pisati i čitati. Prosjek Austro-Ugarske je bio 57,88% kod muškaraca i 43,89% kod žena.

Žene su se smjele od 1909. god. upisati na fakultet. Na filozofski fakultet su se upisale tri žene, a povjesničarka Milica Bogdanović je bila prva žena koja je doktorirala.

Hrvatska je u 18. st. zaostajala za Europom. Hrvatsko gospodarstvo je ovisilo o poljoprivredi, tvornica i banaka nije bilo u Hrvatskoj.

U Austro-Ugarskoj 1852. god. na snagu je stupio \"Opći građanski zakon\", koji je garantirao osnovna ljudska prava.

Žene su se smjele od 1909. god. upisati na fakultet. Na filozofski fakultet su se upisale tri žene, a povjesničarka Milica Bogdanović je bila prva žena koja je doktorirala. Prva profesionalna novinarka je bila Marija Jurić Zagorka. Učiteljica Marija Jambrišak je tražila da žene dobivaju istu plaću kao muškarci jer rade isti posao.

Prosvjetiteljstvo i industrijalizacija su ubrzali proces stvaranja građanskog društva u Hrvatskoj. Društvo je počelo počivati na postignućima pojedinca, a ne kao prije na položaju dobivenom rođenjem. Ljudi su se borili za jednakost pred zakonom, opće pravo glasa i ljudska prava.