Industrijalizacija hrvatskih zemalja

Hrvatski seljaci su na kraju 19. st. bili siromašniji od srednjoeuropskih seljaka. Hrvatski seljaci su živjeli u primitivnim kućama od drva ili kamena, polja su obrađivali primitivnim alatima, unos je bio mali. Seljaci su jako rijetko jeli meso.

Krajem 19. st. je došlo do znatnijeg razvoja poljoprivrede, obrta i trgovine u Hrvatskoj. To je bila posljedica razvoja gospodarstva u cijeloj Austro-Ugarskoj.

U 18. st. u Europi je bilo je puno banaka, no u Hrvatskoj nije bilo banaka. Poduzeće i ljudi su se privatno zadužili visokim kamatama. Prva hrvatska štedionica osnovana je 1846. god. u Zagrebu. U drugoj polovici 19. st. došlo je do osnivanja većeg broja štedionica u Hrvatskoj.

Tek u drugoj polovici 18. st. počeo je znatniji razvoj manufaktura u Hrvatskoj. To su bile manufakture svile, pamuka, platna, metala, papira i pribora za domaćinstvo.

Hrvatska je u 18. st. zaostala sa Europom, hrvatsko gospodarstvo je ovisilo o poljoprivredi, a tvornica i banaka nije bilo u Hrvatskoj.

Željeznička pruga Zagreb-Karlovac-Rijeka izgrađena je 1873. god. Izgradnja te pruge je bila u zajedničkom interesu Austrije i Ugarske kako bi se obje zemlje bolje i brže mogle povezati s lukama Trst i Rijekom.

Porastom industrije u Hrvatskoj došlo je do rasta pokreta za radnička prava. Prva stranka hrvatskih radnika (Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije) osnovana je 1894. god. u Zagrebu. Četiri godine ranije, 1890. god., bila je prva proslava Praznika rada.

U 18. st. u Europi je bilo je puno banaka, no u Hrvatskoj nije bilo banaka. Poduzeće i ljudi su se privatno zaduživali po visokim kamatama. Prva hrvatska štedionica je osnovana 1846. god. u Zagrebu. U drugoj polovici 19. st. došlo je do osnivanja većeg broja štedionica u Hrvatskoj.

U 18. st. razvoj trgovine najviše je kočila rascijepljenost hrvatskog teritorija. Izgradnja željeznice nije još počela, a prometnice su bile stare i nisu se modernizirale. Trgovina se koncentrirala na gradove, npr. u Hrvatskoj: Zagreb, Varaždin, Karlovac, Osijek i Koprivnica; u Dalmaciji: Zadar, Šibenik Split, Dubrovnik i Kotor, te Rijeka.

Prva željeznička pruga u Hrvatskoj izgrađena je tek 1860. god. između Kotoribe i Macineca, iako se već 1827. god. pojavila ideja o izgradnji željeznice u Hrvatskoj. Prva željeznička pruga (ona između Kotoribe i Macineca) puštena je u promet 1862. god.

U 18. st. razvoj trgovine najviše je kočila rascijepljenost hrvatskog teritorija. Izgradnja željeznice nije još počela, a prometnice su bile stare i nisu se modernizirale. Trgovina se koncentrirala na gradove, npr. u Hrvatskoj: Zagreb, Varaždin, Karlovac, Osijek i Koprivnica; u Dalmaciji: Zadar, Šibenik Split, Dubrovnik i Kotor, te Rijeka.

Hrvatsko gospodarstvo je bilo slabo razvijeno, tako da nije bilo domaćih sredstava za izgradnju novih tvornica. Nove tvornice su se izgradile uz pomoć stranog kapitala. To su u Zagrebu, Osijeku i Rijeci tvornice duhana, piva, papira i kave, tvornica torpeda u Rijeci te tvornice cementa, ribe, ulja, likera i tjestenina u Dalmaciji.

Hrvatsko gospodarstvo je bilo slabo razvijeno, tako da nije bilo domačih sredstava za izgradnje novih tvornica. Nove tvornice su se izgradile uz pomoć stranog kapitala. To su u Zagrebu, Osijeku i Rijeci tvornice duhana, piva, papira i kave, tvornica torpeda u Rijeci te tvornice cementa, ribe, ulja, likera i tjestenina u Dalmaciji.

U 18. st. u Europi je bilo je puno banaka, no u Hrvatskoj nije bilo banaka. Poduzeće i ljudi su se privatno zaduživali po visokim kamatama. Prva hrvatska štedionica je osnovana 1846. god. u Zagrebu. U drugoj polovici 19. st. došlo je do osnivanja većeg broja štedionica u Hrvatskoj.

Gospodarstvo Hrvatske tijekom 18. stoljeća najvećim se dijelom odnosilo na trgovinu žitom.

Porastom industrije u Hrvatskoj došlo je do rasta pokreta za radnička prava. Prva stranka hrvatskih radnika (Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije) osnovana je 1894. god. u Zagrebu. Četiri godine ranije, 1890. god., bila je prva proslava Praznika rada.

Hrvatsko gospodarstvo je bilo slabo razvijeno, tako da nije bilo domaćih sredstava za izgradnju novih tvornica. Nove tvornice su se izgradile uz pomoć stranog kapitala. To su u Zagrebu, Osijeku i Rijeci tvornice duhana, piva, papira i kave, tvornica torpeda u Rijeci te tvornice cementa, ribe, ulja, likera i tjestenina u Dalmaciji.

Prvu hrvatsku izložbu otvorio je 18. kolovoza 1864. god. ban Šokčević u Zagrebu. Ulaznica je stala 50, kasnije 20 novčica. No, usprkos tomu došao je veliki broj posjetitelja na izložbu.

Hrvat Slavoljub Penkala je izumio prvu mehaničku olovku. Bio je inženjer kemije i izumitelj. Osim mehaničke olovke Penkala je zaslušan i za: nalivpero s krutom tintom, termos-bocu i termofor, rotacijsku četkica za pranje zuba, deterdžent za pranje rublje, sredstvo za uništavanje insekata i još puno drugih izuma.