Gospodarske i demografske promjene na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

Prve zemlje koje su zabranile trgovinu robovima su bile Danska i Norveška (1803. god.). S vremenom su i ostale europske zemlje i SAD zabranili trgovinu robovima.

Jeftine cijene uvoza žita krajem 19. st. je dovelo hrvatsku poljoprivredu u veliku krizu. Dodatno je bolest vinove loze uništila vinograde. Sve to je dovelo do toga da se veliki broj Hrvata odlučio za emigraciju u druge zemlje.

Zemlja u koju se između 1850. i 1914. god. naselilo najviše migranata je SAD. Razlozi su bili: velika glad u Irskoj, propale revolucije 1850-tih, zlatna groznica u Kaliforniji i potraga sa boljim životom. Vrhunac useljavanja ljudi u SAD je bio 1880. god. (457.257 migranata). Najveći broj doseljenika je došao iz njemačkih država (5,5 milijuna), Irske (4,4 milijuna), talijanskih država (4,2 milijuna) i Austro-Ugarske (3,7 milijuna).

Industrijalizacija na početku 20. st. utjecala je na život ljude. Broj stanovnika je bio u porazu. Siromašni seljaci su se preselili u potrazi za poslom sa sela u grad. Razvijene države su povukle veliki broj migranata kao radničku snagu. Zato se razdoblje između 1850. i 1914. god. naziva i \"razdoblje velike migracije\". Zemlja u koju su se naselili najveći broj migranata je bila SAD.

Glavni razlozi smanjenje broja starosjedilaca Indijanaca u SAD-u je izumiranje Indijanaca radi zaraznih bolesti koji su prenosili doseljenici iz Europe i Azije. Neke od tih bolesti nisu prije postojale u Americi, pa imuni sustav tijela nije mogao reagirati.

Prema prvom popisu stanovnika, u SAD-u je živjelo 1790. god. 3.893.635 stanovnika, od toga 694.280 robova (odnosno 18%).

Zemlja u koju se između 1850. i 1914. god. naselio najveći broj migranata je bila SAD. Razlozi su bili: velika glad u Irskoj, propale revolucije 1850-tih, zlatna groznica u Kaliforniji i potraga sa boljim životom. Vrhunac useljavanja ljudi u SAD je bio 1880.god. (457.257 migranata). Najveći broj doseljenika je došlo iz njemačkih država.

Krajem 19. st. je počeo razvitak turizma u Istri. Austrijski car je s obiteljom često boravilo u Opatiji. To je potaknuo i druge bogate ljude da dolaze u Istru.

Zemlja u koju se između 1850. i 1914. god. naselilo najviše migranata je SAD. Razlozi su bili: velika glad u Irskoj, propale revolucije 1850-tih, zlatna groznica u Kaliforniji i potraga sa boljim životom. Vrhunac useljavanja ljudi u SAD je bio 1880. god. (457.257 migranata). Najveći broj doseljenika je došao iz njemačkih država.

Industrijalizacija na početku 20. st. utjecala je na život ljude. Broj stanovnika je bio u porazu. Siromašni seljaci su se preselili u potrazi za poslom sa sela u grad. Razvijene države su povukle veliki broj migranata kao radničku snagu. Zato se razdoblje između 1850. i 1914. god. naziva i \"razdoblje velike migracije\".

Krajem 19. st. je počeo razvitak turizma u Istri. Austrijski car je s obiteljom često boravilo u Opatiji. To je potaknuo i druge bogate ljude da dolaze u Istru.

Zemlja u koju se između 1850. i 1914. god. naselilo najviše migranata je SAD. Razlozi su bili: velika glad u Irskoj, propale revolucije 1850-tih, zlatna groznica u Kaliforniji i potraga sa boljim životom. Najveći broj doseljenika je došao iz njemačkih država (5,5 milijuna), Irske (4,4 milijuna), talijanskih država (4,2 milijuna) i Austro-Ugarske (3,7 milijuna).

Jeftine cijene uvoza žita krajem 19. st. je dovelo hrvatsku poljoprivredu u veliku krizu. Dodatno je bolest vinove loze uništila vinograde. Sve to je dovelo do toga da se veliki broj Hrvata odlučio za emigraciju u druge zemlje.

Većina Hrvata u SAD-u je jedva preživljavao. Radili su teške poslove u tvornicama, rudnicima te na cestovnim i željezničkim prugama. Zbog ovako teških uvjeta života se većina Hrvata vraćala u domovinu nakon 5 do 10 godina.

Industrijalizacija na početku 20. st. utjecala je na život ljude. Broj stanovnika je bio u porazu. Siromašni seljaci su se preselili u potrazi za poslom sa sela u grad. Razvijene države su povukle veliki broj migranata kao radničku snagu. Zato se razdoblje između 1850. i 1914. god. naziva i \"razdoblje velike migracije\". Zemlja u koju se naselio najveći broj migranata je SAD.

Masovna migracija u SAD-u je imala katastrofalne posljedice za starosljedijace Indijance. Doseljenici iz Europe i Azije su prenosili razne zarazne bolesti koje nisu prije postojale u Americi, pa je veliki broj Indijanaca umro radi tih bolesti.

Većina Hrvata u SAD-u je jedva preživljavala. Radili su teške poslove u tvornicama, rudnicima te na cestovnim i željezničkim prugama. Zbog ovako teških uvjeta života, većina Hrvata se vraćala u domovinu nakon 5 do 10 godina.

Pronalazak velikih količina zlata u Kaliforniji 1850-tih godina je uzrokovao tzv. \"zlatnu groznicu\". Između 1848. i 1855. god. u Kaliforniju se je naseljavao više od 400.000 stanovnika.