Učitavam...
Protufrancuska koalicija bila je savez država koje su djelovale protiv francuskih osvajanja i politike u Europi. U koaliciji su sudjelovale samo Velika Britanija i Pruska.
U Protufrancusku koaliciju uključilo se puno zemalja Europe. Osim Velike Britanije i Pruske, sudjelovale su i Španjolska, Portugal, Habsburška Monarhija, Švedska i Rusija. Protiv tih zemalja je Francuska vodila ratove za prevlast i moć.
Zbog straha od revolucionarnih zbivanja u Francuskoj, druge europske zemlje, pretežito monarhije, nisu je napadale već su se trudile biti u miru s Francuskom.
Vladari europskih monarhija bili su u strahu zbog događanja u Francuskoj, osobito nakon što je pogubljen francuski kralj Luj XVI. i ukinuta monarhija te su htjeli spriječiti prelijevanje francuskih revolucionarnih tokova u svoje zemlje. Upravo iz ovih razloga, stalno su bili u ratu s Francuskom želeći u nju vratiti monarhiju, uspostaviti ravnotežu u Europi te sačuvati svoj položaj i države od revolucijskih djelovanja.
Seosko stanovništvo nastavilo je uredno plaćati poreze i davati davanja plemićima bez obzira na revoluciju.
Seosko stanovništvo prestalo je izvršavati obveze prema plemićima i davati im poreze, naprotiv počeli su im otimali zemlju, pljačkati ih i napadati. Pljačka nije bila usmjerena samo na plemiće i njihove dvorce, nego i na samostane te državne ustanove u gradovima. Plemići su počeli bježati iz Francuske.
Tko je napravio državni udar i tako došao na vlast 1799. godine u Francuskoj?
U vanjskom ratovanju za vrijeme vladavine Direktorija, istaknuo se kao vrstan vojskovođa Napoleon Bonaparte. Njegove vrline u ratovanju, ali i vođenju države obilježit će kraj 18. i dio prve polovice 19. stoljeća.
Tko se krajem 18. stoljeća počeo isticati kao izvrstan vojskovođa u Francuskoj?
U vanjskom ratovanju za vrijeme vladavine Direktorija, istaknuo se kao vrstan vojskovođa Napoleon Bonaparte. Njegove vrline u ratovanju, ali i vođenju države obilježit će kraj 18. i dio prve polovice 19. stoljeća.
Kako se kasnije prozvala Narodna skupština?
Tri tjedna nakon proglašenja Narodne skupštine, predstavnici su se prozvali Ustavotvornom skupštinom jer su željeli oblikovati ustav koji bi davao više slobode narodu te ograničio vlast kralja.
Prema zasjedanju Državnih staleža politička desnica zastupa...
Na desnoj strani na zasjedanju Državnih staleža bili su zastupnici koji su se zalagali za tradicionalnu upravu i ideje što je postalo obilježje svjetonazora, tako zvane političke desnice.
Francuska revolucija počinje 14. 7. 1789. godine napadom na:
Napadom na utvrdu Bastille, u kojoj se nalazio zatvor i oslobađanjem zatvorenika počinje pobuna u Francuskoj, poznata kao Francuska revolucija.
Vođa jakobinaca bio je:
Vođa jakobinaca bio je Maximilliene Robespierre, koji se zalagao da se pravo glasovanja proširi i na siromašnije građane.
Francuska je u ratovima protiv Velike Britanije dobila veliku većinu sjevernoameričkih kolonija.
Francuska u ratovima za sjevernoameričke kolonije protiv Velike Britanije nije ostvarila dobitak, već je izgubila većinu svojih kolonija u korist Velike Britanije.
26. lipnja 1789. donesen je dokument po kojemu se jamče ljudske slobode i jednakost ljudi pred zakonom. Dokument je poznat pod nazivom:
26. lipnja 1789. godine donesena je Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Bio je to dokument u kojem je pisalo da su svi ljudi rođeni jednaki i slobodni. Ova deklaracija trebala je jamčiti osobna i građanska prava svakog pojedinca.
Koje godine je u Francuskoj donesen Ustav?
1791. godine u Francuskoj je donesen Ustav. Francuska prestaje biti apsolutna, a postaje ustavna monarhija. To je drugi Ustav u svijetu i prvi u Europi.
Direktorij je vodio izvrsnu unutarnju politiku, međutim, po pitanju vanjske politike i vanjskog ratovanja bili su izuzetno loši.
Za vrijeme vladavine Direktorija u Francuskoj, postignuti su veliki uspjesi u vanjskom ratovanju, međutim, u Francuskoj nisu provodili dobru unutarnju politiku.
Francuska revolucija počela je napadom na...
Početkom Francuske Revolucije smatra se 14. srpnja 1789. godine kada je stanovništvo Pariza naoružano krenulo napasti zatvor Bastille. To je bio utvrđeni zatvor te ujedno simbol starog poretka u Francuskoj. Danas se 14. srpnja obilježava kao Nacionalni dan u Francuskoj.
Kako je Robespierre završio?
Nakon vladavine jakobinaca i njihovog suočavanja s protivnicima i plemstvom, jakobinska diktatura slabi, a Robespierre i njegovi suradnici završavaju na giljotini.
Jesu li jakobinci uveli republikanski kalendar?
Jedna od reformi jakobinaca je bila ukinuće gregorijanskog kalendara. Naime, jakobinci su ukinuli Katoličku Crkvu na francuskom teritoriju pa tako i crkveni gregorijanski kalendar. Smatrali su da nova era počinje njihovom vladavinom i republikom u Francuskoj pa su u skladu s time osmislili i uveli novi, republikanski kalendar.
Ako nemaju kruha, neka jedu kolače poznata je izjava:
Ova izjava pripisuje se kraljici Mariji Antoaneti, supruzi francuskog kralja Luja 16. Kraljica je bila neobzirna prema gladi i siromaštvu naroda, pa je savjetovala ljudima koji nemaju kruha da jedu kolače.
U vrijeme Francuske revolucije u Francuskoj je kralj bio:
Nemiri koji su počeli u francuskom društvu i koji su eskalirali revolucijom, započeli su za vladavine francuskog kralja Luja 16.
Žirondinci su kao politička skupina predstavljali bogato građanstvo.
Žirondinci su predstavljali bogato građanstvo, koje je imalo pravo glasa i sudjelovanja u politici.
Vladavina jakobinaca u Francuskoj predvođena Maximillienom Robespierrom obilježena je...
Jakobinski teror odnosno jakobinska strahovlada trajala je 14 mjeseci u Francuskoj i odnijela oko 40 000 žrtava, odnosno neistomišljenika koji su pogubljeni na giljotini.
Kada je Francuska prestala biti monarhija, a postala republika?
Narodni konvent je u rujnu 1792. godine u Francuskoj uspostavio republiku, a ukinuo monarhiju.
Kako je Napoleon Bonaparte došao na vlast u Francuskoj 1799. godine?
U vanjskom ratovanju za vrijeme vladavine Direktorija, istaknuo se kao vrstan vojskovođa Napoleon Bonaparte. Njegove vrline u ratovanju, ali i vođenju države obilježit će kraj 18. i dio prve polovice 19. stoljeća. Došao je na vlast 1799. godine državnim udarom.
Svi pripadnici prvog i drugog staleža te vladar radosno su prihvatili prijedlog trećeg staleža da se glasa po principu jedan čovjek - jedan glas.
III. stalež dobio je podršku manjeg dijela zastupnika iz I. i II. staleža, no veći dio zastupnika iz ovih staleža bio je protiv njihova prijedloga. Vladaru se također nije svidio prijedlog III. staleža pa je on zatvorio dvoranu u kojoj su se sastali Državni staleži.
Za vrijeme revolucije u Francuskoj nastaju dvije političke stranke, žirondinci i:
Osim žirondinaca nastala je stranka jakobinaca. Jakobinci su kao stranka zastupali interese revolucionarnih demokrata. Jakobinci su se zalagali za proširenje prava glasa na siromašne građane.
Tko plaća porez državi u Francuskoj u 18. stoljeću?
Pripadnici I. i II. staleža bili su oslobođeni plaćanja poreza državi. Prema tome, jedino je III. stalež plaćao porez feudalcima i državi te desetinu Crkvi.
Koji je stalež u Francuskoj u 18. stoljeću bio najbrojniji?
Najbrojniji stalež u Francuskoj u 18. stoljeću bio je treći (25 do 28 milijuna), međutim, pripadnici ovog staleža nisu imali nikakvog utjecaja na državnu vlast te prava jer su povlašteni položaji i poslovi u državi pripadali I. i II. staležu.
Čije ideje su se protivile apsolutističkoj vlasti vladara u Francuskoj?
Prosvjetiteljske ideje i djelovanja bili su usmjereni protiv apsolutističke vlasti jednog čovjeka - vladara. Oni su razvijali modele vlasti za koje su vjerovali da trebaju zamijeniti apsolutizam.
Interese bogatog građanstva zastupali su...
Žirondinci su u Skupštini bili zagovornici interesa bogatijeg građanstva i nisu bili zagovornici općeg prava glasa.
Za vrijeme jakobinske vlasti u Francuskoj nitko nije bio pogubljen na giljotini.
Jakobinski teror odnosno jakobinska strahovlada trajala je 14 mjeseci u Francuskoj i odnijela oko 40 000 žrtava, odnosno neistomišljenika koji su pogubljeni na giljotini.
Gdje su se sastali Državni staleži u svibnju 1789. godine?
U svibnju 1789. godine Državni staleži su se sastali u dvorcu Versailles kraj Pariza. Zasjedanje je započelo iznašanjem žalbi svakog staleža o brojnim problemima koji su ih mučili.
Kako se zove marš na Versailles koji se dogodio 5. listopada 1789. godine?
Početkom listopada 1789. godine zbog visokih cijena i nestašice kruha (i hrane općenito) žene su naoružane krenule na Versailles prosvjedujući. Ovaj događaj u povijesti poznat je kao ženski marš na Versailles. Dan nakon ženskog marša, kralj se predao i završio u kućnom pritvoru.
Koji je stalež predložio promjenu principa glasovanja u princip jedan čovjek - jedan glas?
U Skupštini državnih staleža u Francuskoj glasalo se po principu jedan stalež-jedan glas. Prema ovome principu, treći stalež, iako najbrojniji u državi, imao je pravo samo na 1 glas kao i prva dva staleža čiji su pripadnici u državi bili malobrojniji. Na sazivu 1789. godine pripadnici trećeg staleža tražili su da se glasa po principu jedan čovjek jedan glas kako bi glasanjem nadjačali prva dva staleža.
Kako se zvala naoružana skupina koja je u Parizu bila zadužena za očuvanje mira kada je bogato građanstvo preuzelo vlast?
Za očuvanje reda u Parizu, nakon što je bogato građanstvo došlo na vlast, bila je osnovana i zadužena Narodna garda. Narodna garda je elitna postrojba sastavljena od najodanijih, dobro uvježbanih i opremljenih časnika i vojnika.
Kada je pritvoren (u kućni pritvor) francuski kralj Luj XVI.?
Dan poslije tzv. ženskog marša, dakle 06. listopada 1789. godine francuski kralj Luj XVI. završio je u kućnom pritvoru. Ustavotvorna skupština preuzela je vlast u Francuskoj.
Koji kip je simbol Francuske Republike, a ujedno simbolizira slobodu i razum?
Poprsje Marianne, također se naziva i božicom slobode. Kao simbol Francuske Republike s crvenom kapom revolucionara nalazi se na kovanicama eura.
U lipnju koje godine su se pripadnici trećeg staleža proglasili Narodnom skupštinom?
Zastupnici III. staleža te dio zastupnika iz I. i II. staleža sastao se u dvorani za loptanje gdje su se proglasili Narodnom skupštinom u lipnju 1789. godine.
Tko je vladao u Francuskoj poslije jakobinaca i Maximilliena Robespierra?
Nakon svrgnuća jakobinaca s vlasti, Francuska je nanovo politički uređena i njome je počeo vladati Direktorij sastavljen od 5 članova.
Tko je činio takozvani \"četvrti stalež\"?
Unutar trećeg staleža nekada se pravi podjela i na treći i četvrti stalež. Četvrti stalež činili su seljaci, radnici, mali trgovci i obrtnici. Oni su plaćali najviše poreza, nisu imali politička prava i nisu posjedovali zemlju.
Drugi stalež činilo je:
Drugi stalež, odmah ispod plemstva, činilo je svećenstvo. Oni su kao i plemstvo bili oslobođeni plaćanja poreza.
Kralj Luj 16. sazvao je Generalne staleže 1799. godine.
Generalni staleži sazvani su 1789. godine kako bi prokomentirali odluku kralja o plaćanju poreza za sve staleže. Prije toga, Generalni staleži nisu se sastali od 1614. godine.
Tko je imao pravo sudjelovati u politici Francuske nakon uspostave republike 1792. godine?
Pravo sudjelovanja u politici bilo je ograničeno imovinskim cenzusom. Drugim riječima, samo oni građani koji su bili dovoljno bogati mogli su se baviti politikom. Politička opcija koja je zastupala interese bogatog dijela građanstva bili su žirodinci.
Kad su se posljednji put sastali Državni staleži u Francuskoj prije 1789. godine?
Skupština državnih staleža u Francuskoj naziva se još i Generalni staleži. Posljednji put prije Revolucije sazvana je 1614. godine nakon čega se u Francuskoj vladalo apsolutistički. Skupština se ponovno sazvala zbog krize i održala se 1789. godine uoči Revolucije. Tadašnji kralj Francuske bio je Luj XVI.
Vrijeme vladavine jakobinske vlade poznato je i kao:
Budući da su se jakobinci suočavali sa svojim političkim protivnicima, njihova vlast nazvana je i \"vladavina terora\".
Skupština koja predstavlja sve staleže naziva se Državni ili:
Državni ili Generalni staleži bila je skupština koja je činila predstavnike sva tri staleža.
Kada je proglašena Prva Republika?
Godine 1792. za vrijeme revolucije, proglašeno je ukidanje monarhije i proglašena je Prva francuska republika.
Francusko društvo sredinom 18. stoljeća dijelilo se na:
Društvo je bilo podijeljeno na staleže. To su društvene skupine ljudi koji su slični po porijeklu, imovini i pravima.
Jesu li jakobinci za vrijeme svoje vladavine vratili prava i posjede Crkvi koji su bili oduzeti za vrijeme revolucionarnih djelovanja?
Prava i posjedi Crkve u Francuskoj nisu vraćeni već je za vrijeme jakobinske vlade Crkva ukinuta.
Kako se zvala supruga francuskoga kralja Luja XVI.?
Marija Antoaneta bila je supruga Luja XVI. rodom iz Habsburške vladarske kuće. Zajedno s mužem osuđena je na smrt, to jest giljotirana je tijekom Francuske revolucije.
Nakon jakobinaca nastupa vrijeme vladavine:
Kako bi se smirilo stanje nakon jakobinske diktature, vlast u zemlji preuzima vlada od pet članova, nazvana Direktorij. Bila je to vlada Prve Republike.
Kako se zove dvorana u koju su se premjestili zastupnici dijela Državnih staleža nakon što je kralj zatvorio dvoranu u Versaillesu?
Zastupnici III. staleža te dio zastupnika iz I. i II. staleža sastao se u dvorani za loptanje gdje su se proglasili Narodnom skupštinom u lipnju 1789. godine.
Koji stalež diže pobunu i izaziva početak Francuske revolucije?
Treći stalež, koji se nazivao i građanstvo, diže pobunu protiv uvjeta u državi i vlasti i tako pokreće revoluciju.
Je li Francuska sudjelovala u Ratu za američku neovisnost?
Iako su Francuska i Španjolska imale kolonije i htjele zadržati vlast u njima, željele su oslabiti kolonijalnu moć Velike Britanije pa su u ratu pomoć pružale američkim kolonistima koji su se borili za svoju neovisnost.
Koju Deklaraciju su prihvatili Francuzi u kolovozu 1789. godine?
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina donesena je u jeku Revolucije, u kolovozu 1789. godine. Osnovna ideja ove deklaracije je sloboda i jednakost svih ljudi u državi pred zakonom. Sastojala se od ukupno 17 članaka.
Druge države Europe bile su oduševljene ukidanjem monarhije u Francuskoj i uspostavom republike.
1789. godine, u vremenu revolucionarnih događanja u Francuskoj, druge države Europe su pretežno bile monarhije. Vladari europskih monarhija bili su u strahu zbog događanja u Francuskoj, osobito nakon što je pogubljen francuski kralj Luj XVI. i ukinuta monarhija te su htjeli spriječiti prelijevanje francuskih revolucionarnih tokova u svoje zemlje.
Kada je započela Francuska revolucija?
Početkom Francuske Revolucije smatra se 14. srpnja 1789. godine kada je stanovništvo Pariza naoružano krenulo napasti zatvor Bastille. To je bio utvrđeni zatvor te ujedno simbol starog poretka u Francuskoj. Danas se 14. srpnja obilježava kao Nacionalni dan u Francuskoj.
Prema zasjedanju Državnih staleža politička ljevica zastupa...
Na lijevoj strani na zasjedanju Državnih staleža bili su zastupnici koji su se zalagali za reformne i revolucionarne ideje što je postalo obilježje svjetonazora, tako zvane političke ljevice.
Giljotina je sprava za:
U vrijeme Francuske revolucije smišljena je sprava za bržu smrt, odnosno sprava koja je služila za odsjecanje glave. Ime je dobila po doktoru Guillotinu, koji je zastupao humanije pogubljenje ljudi.
Francuska revolucija završava:
Nemiri vezani za Francusku revoluciju prestaju u potpunosti tek kada je vlast u zemlji, nakon uspostave Direktorija, preuzeo Napoleon Bonaparte.
Luj 16. želio je propisati da poreze moraju plaćati i prva dva staleža.
Kralj Luj 16. namjeravao je pripisati plaćanje poreza i pripadnicima prva dva staleža kako bi se financijsko stanje države popravilo.
Od koliko članova se sastojao Direktorij koji je upravljao Francuskom nakon jakobinaca?
Nakon svrgnuća jakobinaca s vlasti, Francuska je nanovo politički uređena i njome je počeo vladati Direktorij sastavljen od 5 članova.
Koji je bio princip glasovanja u Državnim staležima?
U Skupštini državnih staleža u Francuskoj glasalo se po principu jedan stalež-jedan glas. Prema ovome principu, treći stalež, iako najbrojniji u državi, imao je pravo samo na 1 glas kao i prva dva staleža čiji su pripadnici u državi bili malobrojniji.
Da li je za vrijeme jakobinske vlasti u francuskim kolonijama ukinuto ropstvo?
Francuska je od vremena velikih geografskih otkrića do Revolucije stekla dosta kolonija. U skladu s modernim tokovima i idejama, jakobinska vlada je donijela odluku o ukidanju ropstva u njima.