Učitavam...
Jesu li prosvjetitelji poticali na šire obrazovanje stanovništva?
Prosvjetitelji su bili vođeni idejama razuma i znanosti te su poticali na obrazovanje koje bi bilo dostupno široj populaciji, a ne samo povlaštenom sloju.
Kako se nazivaju knjige koje okupljaju sva postojeća znanja jednog područja ili više njih?
Knjige koje okupljaju specifična znanja ili više područja nazivaju se enciklopedije. U vrijeme prosvjetiteljstva pokrenuto je izdavanje Enciklopedije, koja je obuhvaćala znanja iz znanosti, umjetnosti i obrta.
Prosvjetiteljstvo se zalaže za staleški poredak ljudi.
Uz slobodu čovjeka, prosvjetiteljstvo se zalaže i za bestaleški poredak jer čovjeka ne treba vrednovati po njegovu položaju i staležu, nego po sposobnostima i radu.
U prosvjetiteljstvu se javlja ideja o novoj podjeli vlasti na koliko dijelova?
Ideja o trodiobi vlasti, odnosno podjeli na tri dijela, javlja se u prosvjetiteljstvu i odnosi se na podjelu na zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast.
Koji je filozof tvorac ideje o trodiobi vlasti?
Francuski filozof Charles de Montesquieu osmislio je podjelu vlasti na tri dijela. Tzv. trodioba vlasti podrazumijeva podjelu na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.
Prosvjetiteljske ideje nisu utjecale na razvoj znanosti i umjetnosti.
Prosvjetiteljske ideje donose nove izume i istraživanja, a to doprinosi razvoju znanosti, ali i umjetnosti.
Djelovanje prosvjetitelja bilo je usmjereno za dobrobit...
Prosvjetitelji su se zalagali za građansko društvo i prava čovjeka-građanina nasuprot povlaštenim slojevima u društvu, ponajviše autoritetima vladara i Crkve.
Kako se zove pokret koji se pojavio u 17. stoljeću u Europi koji ističe znanstvenost, razumnost, slobodu i sposobnosti čovjeka?
Prosvjetiteljstvo je pokret unutar kojega su se intelektualci zalagali za obrazovanje i znanje zbog čega se kaže da su se zauzimali za vladavinu razuma.
Koji se francuski filozof zalagao i obrazložio triobu vlasti u državi?
Montesquieu bio je istaknuti francuski mislilac - filozof koji je obrazložio i istaknuo važnost triobe vlasti u državi na izvršnu, zakonodavnu i sudsku koje bi trebale biti neovisne jedna o drugoj.
Prosvjetitelji su se zalagali za ideje slobode svakog čovjeka.
Jedna od prosvjetiteljskih ideja bila je i poticanje slobode svakog čovjeka.
Kao jedna od središnjih zamisli koju prosvjetitelji potiču je i:
Prosvjetiteljstvo zagovara kritičko promišljanje i znanstveno promišljanje o svijetu, a kako bi se to postiglo, ljudi se moraju obrazovati. Znanje je put do spoznaje.
Prosvjetitelji su smatrali da čovjek nije slobodan te da se mora uvijek podvrgavati autoritetima kao što su vladar i Crkva.
Prosvjetitelji su vjerovali da je čovjek slobodan, odnosno da ima vlastitu slobodnu volju radi čega su poticali što manje oslanjanje na postojeće autoritete koji su slobodu čovjeka ograničavali, a to su apsolutistički vladari i Crkva.
Obilježje pokreta prosvjetiteljstva je ideja da je čovjek važan samo ako potječe iz ugledne i dobrostojeće obitelji.
Mislioci iz doba prosvjetiteljstva su se zalagali za vrednovanje čovjeka prema njegovim sposobnostima i djelima, a ne po porijeklu.
Izbaci vladara koji nije predstavljao prosvijećenog apsolutista.
Kraljica Elizabeta I. bila je engleska kraljica na početku 17. stoljeća i nije pripadala prosvijećenim apsolutistima.
Na koliko je dijelova Montesquieu predložio diobu vlasti?
Montesquieu bio je istaknuti francuski mislilac - filozof koji je obrazložio i istaknuo važnost diobe vlasti u državi na 3 dijela odnosno na izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast koje bi trebale biti neovisne jedna o drugoj.
Sudska vlast kontrolira da se zakoni provode kako je propisano.
Sudska vlast za zadaću ima kontrolu provedbe zakona.
Prosvijećeni apsolutist Friedrich II. bio je vladar...
Vladar Prusije iz 18. stoljeća, Friedrich II. bio je prosvjećeni apsolutist koji je za vrijeme svoje vladavine provodio reforme po uzoru na prosvjetiteljske ideje.
Filozofski pokret u 17. stoljeću koji se širi iz Francuske naziva se:
Od 17. stoljeća po Europi se iz Francuske širi prosvjetiteljstvo. Osim filozofskog pokreta, to je bio i duhovno-kulturni pokret.
Jesu li se prosvjetitelji zalagali za apsolutistički ustroj vlasti u državi?
Prosvjetiteljske ideje i djelovanja bili su usmjereni protiv apsolutističke vlasti jednog čovjeka - vladara. Oni su razvijali modele vlasti za koje su vjerovali da trebaju zamijeniti apsolutizam.
Prosvjetitelji ideje razmjenjuju:
Prosvjetiteljske ideje najčešće su se razmjenjivale tamo gdje su se ljudi okupljali. Takva mjesta su kavane, kazališta, ali i putem knjiga, novina ili drugim javnim i privatnim okupljanjima.
Za pojam \"prosvjetiteljstvo\" zaslužan je:
Pojam \"prosvjetiteljstvo\" skovao je njemački filozof Immanuel Kant.
Koja je zemlja kolijevka prosvjetiteljstva?
Prosvjetiteljske ideje potekle su iz Francuske, odakle su se širile po Europi i Sjevernoj Americi.
Sredinom 18. stoljeća francuski prosvjetitelji su počeli objavljivati Enciklopediju koja je trebala sadržavati svo do tada stečeno ljudsko znanje.
Francuska Enciklopedija je simbol prosvjetiteljstva u Francuskoj iz 18. stoljeća. Namjera pokretača projekta Enciklopedije bila je sabrati i objaviti do tada stečena ljudska znanja.
Utječe li napredak u znanosti na napredak i drugih sfera ljudskog djelovanja?
Znanstveni napredak bitno utječe na sve ostale grane ljudskog djelovanja, osobito kada se radi o razvitku izuma koji olakšavaju život te povećavaju i olakšavaju produktivnost što pozitivno utječe na gospodarski razvitak.
Najsavršeniji oblik vladavine za prosvjetiteljstvo je predstavljala:
Prosvjetiteljske ideje zagovarale su slobode i jednakost svih građana, a tako su se zalagali i za republičko uređenje, u kojemu je narod temelj države, a ne vladar.
Zakonodavna vlast provodi politiku donesenu zakonom.
Zakonodavna vlast donosi zakone, a izvršna vlast izvršava te zakone i provodi politiku.