Doba prosvjetiteljstva

Prosvjetiteljske ideje donose nove izume i istraživanja, a to doprinosi razvoju znanosti, ali i umjetnosti.

Prosvjetitelji su vjerovali da je čovjek slobodan, odnosno da ima vlastitu slobodnu volju radi čega su poticali što manje oslanjanje na postojeće autoritete koji su slobodu čovjeka ograničavali, a to su apsolutistički vladari i Crkva.

Prosvjetitelji su bili vođeni idejama razuma i znanosti te su poticali na obrazovanje koje bi bilo dostupno široj populaciji, a ne samo povlaštenom sloju.

Francuski filozof Charles de Montesquieu osmislio je podjelu vlasti na tri dijela. Tzv. trodioba vlasti podrazumijeva podjelu na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.

Zakonodavna vlast donosi zakone, a izvršna vlast izvršava te zakone i provodi politiku.

Vladar Prusije iz 18. stoljeća, Friedrich II. bio je prosvjećeni apsolutist koji je za vrijeme svoje vladavine provodio reforme po uzoru na prosvjetiteljske ideje.

Pojam \"prosvjetiteljstvo\" skovao je njemački filozof Immanuel Kant.

Montesquieu bio je istaknuti francuski mislilac - filozof koji je obrazložio i istaknuo važnost diobe vlasti u državi na 3 dijela odnosno na izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast koje bi trebale biti neovisne jedna o drugoj.

Jedna od prosvjetiteljskih ideja bila je i poticanje slobode svakog čovjeka.

Znanstveni napredak bitno utječe na sve ostale grane ljudskog djelovanja, osobito kada se radi o razvitku izuma koji olakšavaju život te povećavaju i olakšavaju produktivnost što pozitivno utječe na gospodarski razvitak.

Od 17. stoljeća po Europi se iz Francuske širi prosvjetiteljstvo. Osim filozofskog pokreta, to je bio i duhovno-kulturni pokret.

Mislioci iz doba prosvjetiteljstva su se zalagali za vrednovanje čovjeka prema njegovim sposobnostima i djelima, a ne po porijeklu.

Prosvjetiteljstvo je pokret unutar kojega su se intelektualci zalagali za obrazovanje i znanje zbog čega se kaže da su se zauzimali za vladavinu razuma.

Prosvjetiteljske ideje potekle su iz Francuske, odakle su se širile po Europi i Sjevernoj Americi.

Knjige koje okupljaju specifična znanja ili više područja nazivaju se enciklopedije. U vrijeme prosvjetiteljstva pokrenuto je izdavanje Enciklopedije, koja je obuhvaćala znanja iz znanosti, umjetnosti i obrta.

Prosvjetiteljske ideje zagovarale su slobode i jednakost svih građana, a tako su se zalagali i za republičko uređenje, u kojemu je narod temelj države, a ne vladar.

Montesquieu bio je istaknuti francuski mislilac - filozof koji je obrazložio i istaknuo važnost triobe vlasti u državi na izvršnu, zakonodavnu i sudsku koje bi trebale biti neovisne jedna o drugoj.

Prosvjetiteljske ideje najčešće su se razmjenjivale tamo gdje su se ljudi okupljali. Takva mjesta su kavane, kazališta, ali i putem knjiga, novina ili drugim javnim i privatnim okupljanjima.

Prosvjetitelji su se zalagali za građansko društvo i prava čovjeka-građanina nasuprot povlaštenim slojevima u društvu, ponajviše autoritetima vladara i Crkve.

Sudska vlast za zadaću ima kontrolu provedbe zakona.

Ideja o trodiobi vlasti, odnosno podjeli na tri dijela, javlja se u prosvjetiteljstvu i odnosi se na podjelu na zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast.

Prosvjetiteljstvo zagovara kritičko promišljanje i znanstveno promišljanje o svijetu, a kako bi se to postiglo, ljudi se moraju obrazovati. Znanje je put do spoznaje.

Uz slobodu čovjeka, prosvjetiteljstvo se zalaže i za bestaleški poredak jer čovjeka ne treba vrednovati po njegovu položaju i staležu, nego po sposobnostima i radu.

Francuska Enciklopedija je simbol prosvjetiteljstva u Francuskoj iz 18. stoljeća. Namjera pokretača projekta Enciklopedije bila je sabrati i objaviti do tada stečena ljudska znanja.

Prosvjetiteljske ideje i djelovanja bili su usmjereni protiv apsolutističke vlasti jednog čovjeka - vladara. Oni su razvijali modele vlasti za koje su vjerovali da trebaju zamijeniti apsolutizam.