Američki rat za nezavisnost

Ovaj događaj poznat je pod nazivom Bostonska čajanka, a dogodio se 1773. godine.

Izvršnu vlast u kolonijama imao je guverner, koji je zapravo bio predstavnik kraljevske vlasti.

Mirovni pregovori započeli su nakon bitke kod Yorktowna, a rezultirali su Mirovnim sporazumom koji je potpisan u Parizu 1783. Prema njemu, Velika Britanija je priznala neovisnost kolonija u Americi.

Deklaraciju neovisnosti je prihvatio američki Kongres u 4. srpnja 1776. godine, a sastavio ju je Thomas Jefferson. Tim događajem proglašene su Sjedinjene Američke Države.

Izvršnu vlast predstavlja predsjednik, zakonodavnu Kongres, a sudsku Vrhovni sud.

Mirovna konferencija održala se u dvorcu Versailles u Parizu, gdje je potpisan mir između kolonista i britanske krune, te je priznata neovisnost SAD-a od britanske krune.

Deklaracija o neovisnosti SAD-a od Velike Britanije potpisana je 4. srpnja 1776. Taj dan u SAD-u slavi se kao Dan neovisnosti.

Plantaže su veliki zemljišni posjedi, na kojima se uglavnom uzgaja jedna poljoprivredna kultura. Plantaže su prevladavale na jugu kolonija, a na njima su uzgajani duhan i pamuk.

Deklaraciju neovisnosti je prihvatio američki Kongres u 4. srpnja 1776. godine, a sastavio ju je Thomas Jefferson. Tim događajem proglašene su Sjedinjene Američke Države. Temeljne vrijednosti iznesene u ovaj Deklaraciji su jednakost, sloboda, život i težnja za srećom svih ljudi.

Iako su i same imale kolonije i htjele zadržati vlast u njima, Francuska i Španjolska su željele oslabiti kolonijalnu moć Velike Britanije pa su u ratu pomoć pružali američkim kolonistima koji su se borili za svoju neovisnost. Isto tako, pomoć kolonistima pružila je i Nizozemska.

Kralj Velike Britanije uoči i tijekom američkog rata za neovisnost bio je George III. No, sve odluke u Velikoj Britaniji donosio je britanski parlament.

U sjevernim kolonijama na tlu Amerike nisu prevladavale plantaže i rijetko su radili crni robovi. Na sjeveru su bili manji posjedi na kojima su se uzgajali žito, kukuruz, a glavninu gospodarstva činila je trgovina kožom i krznom.

Rat za neovisnost 13 američkih kolonija od vlasti Velike Britanije vodio se 1775.-1783. godine. Kolonije su proglasile Sjedinjene Američke Države 1776. godine kada je rat za neovisnost već bio u tijeku.

Prvi američki predsjednik bio je George Washington. Njemu u čast nazvan je i grad Washington.

Američki kolonisti su od metropole - Velike Britanije zahtijevali predstavnike u britanskome parlamentu jer ih nisu imali, no njihove želje nisu bile ostvarene.

Iako su SAD počivale na temeljima demokracije i bile prva ustavna građanska država na svijetu, pravo glasa i druga prava nisu imale žene, crno stanovništvo i Indijanci, kao domorodačko stanovništvo.

Kolonistima su pomagale Francuska, Španjolska i Nizozemska.

Prva kolonija bila je Virginia, osnovana 1619. godine.

Za zajedničku vlast svih saveznih država zalažu se federalisti. Njihova ideja je i pobijedila te su savezne države uređene kao federacija, na čelu s predsjednikom.

Američki kolonisti borili su se za neovisnost protiv Velike Britanije. Rat se vodio 1775.-1783. godine. Kolonije su proglasile Sjedinjene Američke Države 1776. godine kada je rat za neovisnost već bio u tijeku.

Američki rat za neovisnost trajao je 8 godina, od 1775. do 1783. godine.

Izvršna vlast SAD-a je u rukama predsjednika kojega izabire narod demokratskim glasanjem.

George Washington stekao je veliki ugled u Američkom ratu za neovisnost te postao prvi američki predsjednik. Državom je upravljao oprezno, metodično i praktično rješavajući neslaganja između saveznih državne.

Američki rat za nezavisnost počeo je 1773. Bostonskom čajankom, a završio je 1783. proglašenjem neovisnosti Sjedinjenih Američkih Država. Pravi naoružani rat započeo je 1775. godine kada je britanski kralj George III. poslao vojsku na koloniste.

Ustav Sjedinjenih Američkih Država donesen je na kongresu u Philadelphiji 1787. godine. Prema tom ustavu, SAD su postale prva građanska ustavna država na svijetu.

13 sjevernoameričkih kolonija osnovali si britanski kolonisti. Britanski kralj i kraljica imali su vlast nad 13 kolonija.

George Washington stekao je veliki ugled u Američkom ratu za neovisnost te postao prvi američki predsjednik. Državom je upravljao oprezno, metodično i praktično rješavajući neslaganja između saveznih državne.

Deklaraciju je napisao Thomas Jefferson. Tekstom Deklaracije postavljeni su temelji demokracije u SAD-u.

Kolonije nisu imale svoje predstavnike u britanskom parlamentu, a kralj George III. nametao im je velike poreze i vladao tiranski. Kolonisti su se odlučili pobuniti i osamostaliti se od britanske krune.

Do 18. stoljeća bilo je puno država koje su bile kolonijalne sile, ali Velika Britanija u 18. stoljeću bila je jedna od najsnažnijih kolonijalnih sila.

Velika Britanija je u Sjevernoj Americi u 18. stoljeću imala 13 svojih kolonija bez kojih su ostali u Američkom ratu za neovisnost 1775.-1783. godine kada se tih 13 kolonija ujedinilo u Sjedinjene Američke Države.