Američki rat za nezavisnost

Američki kolonisti borili su se za neovisnost protiv Velike Britanije. Rat se vodio 1775.-1783. godine. Kolonije su proglasile Sjedinjene Američke Države 1776. godine kada je rat za neovisnost već bio u tijeku.

Rat za neovisnost 13 američkih kolonija od vlasti Velike Britanije vodio se 1775.-1783. godine. Kolonije su proglasile Sjedinjene Američke Države 1776. godine kada je rat za neovisnost već bio u tijeku.

Za zajedničku vlast svih saveznih država zalažu se federalisti. Njihova ideja je i pobijedila te su savezne države uređene kao federacija, na čelu s predsjednikom.

U sjevernim kolonijama na tlu Amerike nisu prevladavale plantaže i rijetko su radili crni robovi. Na sjeveru su bili manji posjedi na kojima su se uzgajali žito, kukuruz, a glavninu gospodarstva činila je trgovina kožom i krznom.

Mirovni pregovori započeli su nakon bitke kod Yorktowna, a rezultirali su Mirovnim sporazumom koji je potpisan u Parizu 1783. Prema njemu, Velika Britanija je priznala neovisnost kolonija u Americi.

Prva kolonija bila je Virginia, osnovana 1619. godine.

George Washington stekao je veliki ugled u Američkom ratu za neovisnost te postao prvi američki predsjednik. Državom je upravljao oprezno, metodično i praktično rješavajući neslaganja između saveznih državne.

Izvršnu vlast predstavlja predsjednik, zakonodavnu Kongres, a sudsku Vrhovni sud.

Prvi američki predsjednik bio je George Washington. Njemu u čast nazvan je i grad Washington.

Deklaraciju je napisao Thomas Jefferson. Tekstom Deklaracije postavljeni su temelji demokracije u SAD-u.

Američki rat za neovisnost trajao je 8 godina, od 1775. do 1783. godine.

Deklaraciju neovisnosti je prihvatio američki Kongres u 4. srpnja 1776. godine, a sastavio ju je Thomas Jefferson. Tim događajem proglašene su Sjedinjene Američke Države.

Izvršna vlast SAD-a je u rukama predsjednika kojega izabire narod demokratskim glasanjem.

Deklaracija o neovisnosti SAD-a od Velike Britanije potpisana je 4. srpnja 1776. Taj dan u SAD-u slavi se kao Dan neovisnosti.

Plantaže su veliki zemljišni posjedi, na kojima se uglavnom uzgaja jedna poljoprivredna kultura. Plantaže su prevladavale na jugu kolonija, a na njima su uzgajani duhan i pamuk.

George Washington stekao je veliki ugled u Američkom ratu za neovisnost te postao prvi američki predsjednik. Državom je upravljao oprezno, metodično i praktično rješavajući neslaganja između saveznih državne.

Američki rat za nezavisnost počeo je 1773. Bostonskom čajankom, a završio je 1783. proglašenjem neovisnosti Sjedinjenih Američkih Država. Pravi naoružani rat započeo je 1775. godine kada je britanski kralj George III. poslao vojsku na koloniste.

Mirovna konferencija održala se u dvorcu Versailles u Parizu, gdje je potpisan mir između kolonista i britanske krune, te je priznata neovisnost SAD-a od britanske krune.

Kralj Velike Britanije uoči i tijekom američkog rata za neovisnost bio je George III. No, sve odluke u Velikoj Britaniji donosio je britanski parlament.

Kolonije nisu imale svoje predstavnike u britanskom parlamentu, a kralj George III. nametao im je velike poreze i vladao tiranski. Kolonisti su se odlučili pobuniti i osamostaliti se od britanske krune.

Iako su SAD počivale na temeljima demokracije i bile prva ustavna građanska država na svijetu, pravo glasa i druga prava nisu imale žene, crno stanovništvo i Indijanci, kao domorodačko stanovništvo.

Ovaj događaj poznat je pod nazivom Bostonska čajanka, a dogodio se 1773. godine.

Američki kolonisti su od metropole - Velike Britanije zahtijevali predstavnike u britanskome parlamentu jer ih nisu imali, no njihove želje nisu bile ostvarene.

Deklaraciju neovisnosti je prihvatio američki Kongres u 4. srpnja 1776. godine, a sastavio ju je Thomas Jefferson. Tim događajem proglašene su Sjedinjene Američke Države. Temeljne vrijednosti iznesene u ovaj Deklaraciji su jednakost, sloboda, život i težnja za srećom svih ljudi.

Kolonistima su pomagale Francuska, Španjolska i Nizozemska.

Velika Britanija je u Sjevernoj Americi u 18. stoljeću imala 13 svojih kolonija bez kojih su ostali u Američkom ratu za neovisnost 1775.-1783. godine kada se tih 13 kolonija ujedinilo u Sjedinjene Američke Države.

Izvršnu vlast u kolonijama imao je guverner, koji je zapravo bio predstavnik kraljevske vlasti.

13 sjevernoameričkih kolonija osnovali si britanski kolonisti. Britanski kralj i kraljica imali su vlast nad 13 kolonija.

Do 18. stoljeća bilo je puno država koje su bile kolonijalne sile, ali Velika Britanija u 18. stoljeću bila je jedna od najsnažnijih kolonijalnih sila.

Iako su i same imale kolonije i htjele zadržati vlast u njima, Francuska i Španjolska su željele oslabiti kolonijalnu moć Velike Britanije pa su u ratu pomoć pružali američkim kolonistima koji su se borili za svoju neovisnost. Isto tako, pomoć kolonistima pružila je i Nizozemska.

Ustav Sjedinjenih Američkih Država donesen je na kongresu u Philadelphiji 1787. godine. Prema tom ustavu, SAD su postale prva građanska ustavna država na svijetu.