Učitavam...
Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Tko je sačinjavao Jugoslavenski odbor?
Prikaži odgovor
Jugoglavenski odbor su osnovali hrvatski političari iz Austro-Ugarske koji su podržavali jugoslavensku ideju, na čelu s Antom Trumbićem.
Vrati na pitanje
Tko ili što čini zeleni kadar?
Prikaži odgovor
Krajem rata vojska je gubila motivaciju, došlo je do velike gladi u rovovima, vojnici su se razbolijevali i nisu više vidjeli smisao rata. Mnogi su odlučili pobjeći. Dolaskom u Hrvatsku skrivaju se po svojim selima, najčešće u šumama da ih ne pronađu jer je bijeg iz vojske bio strogo kažnjiv. Zato što su se uglavnom skrivali po šumama, odbjegli vojnici nazivani su zeleni kadar.
Vrati na pitanje
Kako je Zemaljska vlada u Zagrebu rješavala problem gladne djece?
Prikaži odgovor
Rat je doveo do nestašice hrane i proizvoda. Glad je bila velika, osobito među djecom u Istri, Dalmaciji i Hercegovini. Stoga je vlada iz Zagreba privremeno djecu smještala u krajeve koji su mogli brinuti o djeci, posebno u Slavoniju.
Vrati na pitanje
Koga nazivamo "Lav sa Soče"?
Prikaži odgovor
Svetozar Borojević je jedan od najpoznatijih vojskovođa Prvoga svjetskog rata te jedini austrougarski feldmaršal slavenske krvi. Zbog svoje ustrajne borbe u dolini Soče je i dobio nadimak "Lav sa Soče".
Vrati na pitanje
Što je trijalizam?
Prikaži odgovor
Jugoslavenski klub se u Svibanjskoj deklaraciji zalagao za trijalizam, odnosno ideju stvaranja treće državne jedinice unutar Monarhije, koja bi sada postala trojna država s trećom jedinicom kao južnoslavenskom državom. Trijalizam je takav sustav u kojem se nalaze tri države unutar jedne, povezane vladarem.
Vrati na pitanje
Ciljevi Jugoslavenskog odbora bili su borba protiv Londonskih ugovora i:
Prikaži odgovor
Članovi Jugoslavenskog odbora bili su protiv odluka Londonskih ugovora jer su time veliki dijelovi netalijanskih zemalja trebali pripasti Italiji. Osim toga, Jugoslavenski odbor zalagao se za priključenje južnoslavenskih dijelova Austro-Ugarske Monarhije silama Antante i osnivanje vlastite nezavisne države izvan Monarhije.
Vrati na pitanje
Između koga je sklopljen Londonski ugovor?
Prikaži odgovor
26. travnja 1915. godine između Antante i Italije potpisani su tajni Londonski ugovori. Sile Antante obećale su Italiji velike dijelove Austro-Ugarske Monarhije ako prijeđe na stranu Antante. Italija je zbog toga i prešla na stranu Antante.
Vrati na pitanje
Kako su nazivali dezertere u Hrvatskoj?
Prikaži odgovor
Dezertere su u Hrvatskoj nazivali zeleni kadar jer su se skrivali po šumama.
Vrati na pitanje
Koji su teritoriji obećani Srbiji Londonskim ugovorima?
Prikaži odgovor
Osim što je Italiji obećan veći dio Dalmacije s Istrom te otoci u Jadranu, i Srbiji je obećano proširenje na područje Bosne i Hercegovine, Srijema, Bačke, istočne Slavonije i Dalmacije (osim dijelova koji su obećani Italiji).
Vrati na pitanje
Gdje se odvila bitka 1917. godine na talijanskom bojištu?
Prikaži odgovor
Austrougarske i njemačke snage su se kod Kobarida 1917. sukobile s talijanskim postrojbama. Na strani austrougarskih i njemačkih snaga borila se i hrvatska pješačka divizija.
Vrati na pitanje
Na kojem su se bojištu Hrvati u sastavu austrougarske vojske borili protiv Srba?
Prikaži odgovor
Hrvati su se borili u sastavu austrougarske vojske na tri bojišta: istočnom protiv Rusa u Galiciji, balkanskom protiv Srba i Crnogoraca i talijanskom protiv Talijana u dolini Soče. Najznačajnija postrojba je bila 42. domobranska pješačka divizija kojoj je dan naziv \"Vražja divizija\" zbog svojih vojnih uspjeha.
Vrati na pitanje
Na kojem je bojištu sudjelovalo mnogo vojnika s područja Hrvatske?
Prikaži odgovor
Od 1915. godine otvoreno je bojište na rijeci Soči, na kojoj su se sukobile Središnje sile s Italijom i Francuskom. Na tom je bojištu sudjelovalo mnogo hrvatskih vojnika, koji su se borili u austrougarskoj vojsci. Bitke na Soči trajale su do kraja rata, do 1918. godine.
Vrati na pitanje
Tko je glavni predstavnik Jugoslavenskog odbora?
Prikaži odgovor
Ante Trumbić je hrvatski političar i pravnik, a tijekom Prvog svjetskog rata bio je predsjednik Jugoslavenskog odbora među silama Antante. Na Krfskoj deklaraciji zauzimao se za ujedinjenje Kraljevine Srbije i ostalih jugoslavenskih naroda na temelju priznanja državnih individualnosti.
Vrati na pitanje
Kada je donesena Svibanjska deklaracija?
Prikaži odgovor
Jugoslavenski klub okupljao je političare iz austrijskog dijela Monarhije, uključujući hrvatske i slovenske zastupnike. Donijeli su Svibanjsku deklaraciju 1917. godine u kojoj su istaknuli ideju o ujedinjenju Slovenaca, Hrvata i Srba unutar preuređene Monarhije, odnosno i dalje pod vlašću Habsburgovaca.
Vrati na pitanje
Zlato za željezo je naziv:
Prikaži odgovor
Tijekom dobrotvorne akcije Zlato za željezo građani su darovali zlatne predmete kako bi se prikupila sredstva za obitelji poginulih vojnika.
Vrati na pitanje
Srbijanska vlada podržavala je rad:
Prikaži odgovor
Nikola Pašić kao predsjednik srbijanske vlade podržavao je rad Jugoslavenskog odbora jer je jugoslavenska ideja podrazumijevala i ujedinjenje nezavisne južnoslavenske ideje sa Srbijom i Crnom Gorom. No Pašić je to vidio kao priliku za srpsku prevlast, a ne zajednicu ravnopravnih naroda.
Vrati na pitanje
Koja je domobranska pješačka divizija poznata kao "Vražja divizija"?
Prikaži odgovor
Hrvati su se borili u sastavu austrougarske vojske na tri bojišta: istočnom protiv Rusa u Galiciji, balkanskom protiv Srba i Crnogoraca i talijanskom protiv Talijana u dolini Soče. Najznačajnija postrojba je bila 42. domobranska pješačka divizija kojoj je dan naziv \"Vražja divizija\" zbog svojih vojnih uspjeha.
Vrati na pitanje
Gdje je pisalo "Dadoh zlato za željezo"?
Prikaži odgovor
Humanitarna akcija \"Dadoh zlato za željezo\" bila je još jedna od akcija koje su služile za prikupljanje novčane pomoći vojnicima i obiteljima stradalih vojnika. Građani su poklanjali svoj nakit, a kao simbol svog dara, dobivali su željezni prsten s natpisom \"Dadoh zlato za željezo\".
Vrati na pitanje
Zašto su sile Antante Italiji obećale teritorije Londonskim ugovorima?
Prikaži odgovor
U svakom ratu važno je osim ratom neke sukobe riješiti i diplomacijom. Tako su predstavnici Antante s Italijom sklopili Londonski ugovor, kojim su pokušali pridobiti Italiju da prijeđe na stranu sila Antante.
Vrati na pitanje
Na čijoj strani su ratovali Hrvati u Prvom svjetskom ratu?
Prikaži odgovor
Hrvatski teritoriji bili su dijelom Austro-Ugarske Monarhije tijekom izbijanja Prvog svjetskog rata. Većina ih je ratovala za Austro-Ugarsku ili Njemačku na strani Središnjih sila.
Vrati na pitanje
Što se događalo s radnim mjestima vojnika koji bi otišli u rat?
Prikaži odgovor
Radna mjesta su morala biti popunjena jer se gospodarstvo i industrija trebalo održavati. Stoga su prazna mjesta vojnika popunjavale žene, mladež i starije osobe u poljima, tvornicama i radionicama.
Vrati na pitanje
Za što se zalagao Jugoslavenski klub u Svibanjskoj deklaraciji?
Prikaži odgovor
Jugoslavenski klub okupljao je političare iz austrijskog dijela Monarhije, uključujući hrvatske i slovenske zastupnike. Donijeli su Svibanjsku deklaraciju 1917. godine u kojoj su istaknuli ideju o ujedinjenju Slovenaca, Hrvata i Srba unutar preuređene Monarhije, odnosno i dalje pod vlašću Habsburgovaca.
Vrati na pitanje
Kako se naziva obvezni poziv vojno sposobnih muškaraca u rat?
Prikaži odgovor
Kada je izbio Prvi svjetski rat, hrvatski muškarci koji su bili vojni sposobni morali su kao i ostali narodi unutar Monarhije odazvati se pozivu u vojsku i rat.
Vrati na pitanje
Gdje su se Hrvati borili s Rusima najviše?
Prikaži odgovor
Istočno bojište odvijalo se između Rusije i Središnjih sila, a najviše su se borbe vodile u Galiciji i na Karpatima.
Vrati na pitanje
Što je Italiji obećano Londonskim ugovorom?
Prikaži odgovor
Italiji su obećani dijelovi austrijskih, slovenskih i hrvatskih zemalja. Na hrvatskom prostoru trebala je dobiti Istru, Cres, Lošinj, područje između Šibenika i Splita, Zadar, dalmatinski otoci do Mljeta.
Vrati na pitanje
Što su bili glavni motivi hrvatskih vojnika u austrougarskoj vojsci?
Prikaži odgovor
Iako nisu svi vojnici imali jasan cilj zašto se nalaze u ratu, oni koji su se nalazili na strani Austro-Ugarske u ratu je vodila misao da idu osvetiti smrt prijestolonasljednika Franje Ferdinanda. Uz to, borili su se i protiv talijanskih želja da okupiraju hrvatske teritorije.
Vrati na pitanje
Na kojem su se bojištu Hrvati u sastavu austrougarske vojske borili protiv Rusa?
Prikaži odgovor
Hrvati su se borili u sastavu austrougarske vojske na tri bojišta: istočnom protiv Rusa u Galiciji, balkanskom protiv Srba i Crnogoraca i talijanskom protiv Talijana u dolini Soče. Najznačajnija postrojba je bila 42. domobranska pješačka divizija kojoj je dan naziv \"Vražja divizija\" zbog svojih vojnih uspjeha.
Vrati na pitanje
Hrvatski su se vojnici borili na istočnom, balkanskom i kojem još ratištu?
Prikaži odgovor
Hrvati su se borili u sastavu austrougarske vojske na tri bojišta: istočnom protiv Rusa u Galiciji, balkanskom protiv Srba i Crnogoraca i talijanskom protiv Talijana u dolini Soče. Najznačajnija postrojba je bila 42. domobranska pješačka divizija kojoj je dan naziv \"Vražja divizija\" zbog svojih vojnih uspjeha.
Vrati na pitanje
Tko je sačinjvao Jugoslavenski klub?
Prikaži odgovor
Jugoslavenski klub okupljao je političare iz austrijskog dijela Monarhije, uključujući hrvatske i slovenske zastupnike. Donijeli su Svibanjsku deklaraciju 1917. godine u kojoj su istaknuli ideju o ujedinjenju Slovenaca, Hrvata i Srba unutar preuređene Monarhije, odnosno i dalje pod vlašću Habsburgovaca.
Vrati na pitanje