Hrvatska u Prvome svjetskom ratu

Hrvatski odbor su osnovali Frano Supilo, Ante Trumbić i Ivan Meštrović 1915. godine sa sjedištem u Rimu. Kasnije je preimenovan u Jugoslavenski odbor i sjedište mu je premješteno u London.

Sjedište Jugoslavenskog odbora je bilo u Londonu. Politički program odbora je predviđao raspad Austro-Ugarske nakon rata i ujedinjenje njenih dijelova u kojima su živjeli Hrvati, Slovenci i Srbi sa Srbijom i Crnom Gorom.

\n

Zabrana izlaska noću ili policijski sat. Policijski sat je određeno vrijeme u danu nakon svi moraju biti u vlastitim domovima.

\n

Tijekom dobrotvorne akcije Zlato za željezo građani su darovali zlatne predmete kako bi se prikupila sredstva za obitelji poginulih vojnika.

Dezertere su u Hrvatskoj nazivali zeleni kadar jer su se skrivali po šumama.

Epidemija španjolske gripe je potkraj rata i nakon njega odnijela mnogo žrtava.

Oko 50 000 građana s područja Istre je u Prvome svjetskom ratu prislino iseljeno u sjeverne dijelove Austro-Ugarske.

Frano Supilo je 1916. godine istupio iz Jugoslavenskog odbora jer je smatrao da bi se sa Srbijom i Crnom Gorom prvo trebalo dogovoriti o unutarnjem uređenju buduće zajedničke države, a tek onda pokrenuti ujedinjenje.

U Austro-Ugarskoj vojsci je dezertiranje bilo masovna pojava radi neslaganja s njihovim ratnim ciljevima.

Istra je zbog svoje vojne važnosti najviše osjetila ratna djelovanja u Prvome svjetskom ratu. Oko 50 000 građana s područja Istre je u Prvome svjetskom ratu prislino iseljeno u sjeverne dijelove Austro-Ugarske.

Hrvatski odbor su osnovali Frano Supilo, Ante Trumbić i Ivan Meštrović 1915. godine sa sjedištem u Rimu.

U veljači 1918. godine buknula je pobuna mornara u Boki kotorskoj, Dio pobunjenika je želio isploviti i pridružiti se snagama Antante.