Kada je Italija prešla na stranu sila Antante 1915. godine, otvoreno je bojište na granici Italije i Austro-Ugarske, a to je bilo bojište na sjeveru Italije, na rijeci Soči.

Nakon što Srbija nije pristala da austroguarski istražitelji provode istragu na prostoru Srbije, Austro-Ugarska je točno mjesec dana nakon atentata objavila rat Srbiji, 28. srpnja 1914. godine.

Jedna od većih bitaka na zapadnom bojištu odigrala se 1916. godine između francuskog i njemačkog teritorija. Na francuskom tlu, tj. na zapadnom bojištu vodile su se i druge značajne bitke, kao bitke na rijeci Marni i na Sommi.

Srbija je odbila ultimatum Austro-Ugarske i zbog toga je Austro-Ugarska Monarhija objavila rat Kraljevini Srbiji.

Rumunjska je u rat ušla na strani Središnjih sila. Kada je 1916. došlo do ruske ofenzive, Rumunjska je odlučila prijeći na stranu Antante jer se nadala teritorijalnog proširenja na Austro-Ugarsku Monarhiju.

Atentator na Franju Ferdinanda, Gavrilo Princip, bio je član tajne organizacije \"Mlada Bosna\" koja je težila rušenju austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini.

U ratu su se sukobile sile Antante i Središnje sile. Na strani sila Antante bile su VB, Rusija, Francuska, Italija, SAD kao glavne te na strani Središnjih ili Centralnih sila Njemačka, A-U, Osmansko Carstvo i Bugarska.

Franjo Ferdinand, nećak austrougarskog vladara Franje Josipa I., je ubijen u atentatu u Sarajevu 28. lipnja 1914. godine.

U blizini rijeke Marne se na zapadnom bojištu vodila velika bitka 1914. godine. Tada su francuska i engleska vojska zaustavile njemački prodor prema jugu Francuske.

Bugarsko Carstvo i Osmansko Carstvo u ratu su sudjelovali na strani Središnjih (Centralnih) sila. U listopadu 1914. se Središnjim silama priključio Osmansko Carstvo, a u jesen 1915. i Bugarska. Centralne sile je naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.

Gavrilo Princip je djelovao unutar Mlade Bosne, ali je bio povezan sa srbijanskog organizacijom Crna ruka. Oni su pripadnicima Mlade Bosne davali oružje i obučavali ih.

Povod za izbijanje Prvog svjetskog rata je bio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda. 28. lipnja 1914. Franjo Ferdinand je ubijen u Sarajevu od strane Gavrila Principa, pripadnika Mlade Bosne.

Uspostavljena su tri bojišta. Istočno, zapadno i balkansko bojište. Kasnije je otvoreno i četvrto bojište na rijeci Soči, poznato i kao talijansko bojište te solunsko bojište u Grčkoj.

Budući da je atentator Princio surađivao sa srbijanskom organizacijom, Austro-Ugarska je za atentat optužila Srbiju i htjela je provesti istragu o tome na području Srbije. Srbija je odbila da austrougarske snage istražuju na njenom teritoriju.

Kako bi obranili svoje položaje, vojnici su na bojnom polju postavljali bodljikavu žicu, koja bi ipak malo usporila neprijateljske vojnike ako bi pokušali prijeći u napad jurišem.

Osim što su imali odličnu napadačku ulogu, čime su tenkovi uspješno gazili bodljikavu žicu i neprijateljske rovove, tenkovi su bili važni i kao obrambeno vozilo. To su bila oklopna vozila, od kojih bi se steljivo odbijalo, čime bi se štitila posada tenka. Tako su tenkovi mogli napredovati na neprijatelje bez obzira na pucnjavu i bombe.

Bojni otrov bio je novitet u ratu. Upotrijebili su ga prvi puta Nijemci 1915. godine. Najpoznatiji bojni otrov iz Prvog svjetskog rata je iperit, nazvan prema francuskom gradu Ypressu (Ipru).

Centralne ili Središnje sile je naziv koji se u prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države saveznice koje su se okupile oko nje. Naziv proizlazi iz geografskog položaja Njemačke i Austro-Ugarske (koje su bile prve saveznice) - one su predstavljale dio Srednje Europe, nalazile su se u Centru - odnosno između sila Antante - Rusije, Velike Britanije i Francuske.

Njemačka se u ratovanju prva počela koristiti bojnim otrovima i bacačima plamena.

Prvi svjetski rat je započeo 28. srpnja 1914. godine Austro-Ugarskom objavom rata Srbiji.

U Prvom svjetskom ratu neke države ostale su neutralne jer nisu bile dio vojno-političkih saveza. Neutralne su ostale Španjolska, Belgija, Nizozemska, Švicarska, Danska, Švedska, Norveška i Albanija.

Kako bi se Središnje sile potisnulo s juga i rasteretilo druga bojišta, sile Antante otvorile su u Grčkoj solunsko bojište 1916. godine.

Franjo Ferdinand, nećak austrougarskog vladara Franje Josipa I., je ubijen u atentatu u Sarajevu 28. lipnja 1914. godine. Atentat je izvršio Gavrilo Princip, pripadnik tajne organizacije \"Mlada Bosna\".

Povod za izbijanje Prvog svjetskog rata je bio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda. 28. lipnja 1914. Franjo Ferdinand je ubijen u Sarajevu od strane Gavrila Principa, pripadnika Mlade Bosne. Austro-Ugarska je za atentat optužila Srbiju zbog veze između Gavrila Principa i srbijanske organizacije Crna Ruka koje je osiguravala oružje za Mladu Bosnu.

Britanska vojska je prva upotrijebila tenkove, koji će tek u kasnijim ratovima pokazati svoju pravu snagu.

U Prvom svjetskom ratu je počelo masovno zapošljavanje žena, posebno u industrijama vežnima ya vođenje rata. Bila je to velika društvena promjena jer većina žena do Prvoga svjetskog rata nije imala plaćen posao,.

Prvi svjetski rat bio je prvi moderni rat zbog nove tehnologije i oružja. Koristili su se zrakoplovi, tenkovi, podmornice, strojnice i bojni otrovi.

Crna ruka i Mlada Bosna surađivale su, pa je tako Crna ruka pomagala Mladoj Bosni u naoružanju kako bi Gavrilo Princip izvršio atentat. Cilj Crne ruke kao srbijanske organizacije bio je ujedinjenje Srba i teritorijalno proširenje Srbije.

Nakon što su sile Antante Londonskim ugovorom ponudile Italiji dijelove hrvatske obale, Italija je 1915. prešla na stranu sila Antante.

Na Zapadnom bojištu u Francuskoj i Belgiji vodio se pozicijski ili rovovski rat. Ovaj način ratovanja uključuje izgradnju rovova kao zaštite od neprijateljskih projektila i vatre. Međutim, ovakvo ratovanje bilo je dugotrajno, a u rovovima su mnogi vojnici umrli od bolesti i gladi.

Franjo Ferdinand, nećak austrougarskog vladara Franje Josipa I., je ubijen u atentatu u Sarajevu 28. lipnja 1914. godine.

Nakon atentata na Franju Ferdinanda, Austro-Ugarska Monarhija postavila je Srbiji ultimatum u deset točaka. Ultimatum je kršio suverenitet Srbije pa je Srbija odbila ultimatum.

Atentat je namjerni i ciljani pokušaj ubojstva neke javne osobe. Povod za izbijanje Prvog svjetskog rata je bio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda.

Bitka kraj Tannenberga se odigrala 1914. godine. Njemačka vojska porazila je rusku.