Širenje SAD-a. Građanski rat

Abraham Lincoln zagovarao je ukidanje ropstva. Stoga nije bio omiljen i kraj rata dočekao je ubijen u atentatu dok je bio u kazalištu.

Trinaest prvih država SAD-a nalazilo se na istoku američkog kontinenta.

Industrijalizacija je bila tipičnija za sjever SAD-a, dok su na jugu prevladavale robovlasničke plantaže.

13 kolonija od kojih su se razvile SAD nastale su na istočnoj obali Sjeverne Amerike, a zatim se država širila na zapad prema Tihom oceanu.

Iste godine, 1861. kada je Abraham Lincoln izglasan za predsjednika SAD-a došlo je do početka Američkog građanskog rata. Zbog njegovih ideja o ukinuću ropstva, južne države SAD-a nisu ga podržale već su se međusobno počele ujedinjavati u takozvanu Konfederaciju te su izabrale vlastitog predsjednika. Rat je započeo jer je Konfederacija napala Uniju (države SAD-a uglavnom sa sjevera koje su prihvaćale A. Lincoln-a i ideje o ukinuću ropstva).

Na jugu SAD-a nalazi se Meksiko. Texas, Novi Meksiko i Kalifornija su u ratovima između SAD-a i Meksika pripali SAD-u.

Divlji zapad naziv je za američki zapad na kojem su živjeli Indijanci, koji su se sukobljavali s doseljenicima. Tu nije bilo uspostavljeno nikakvo zakonodavstvo, Indijanci su živjeli u plemenima prema svojim starim običajima i bavili se uglavnom poljoprivredom.

Indijanski starosjedioci su sa širenjem SAD-a na zapad bili potisnuti živjeti u planinskim predjelima u strogo ograničenim i nadziranim područjima koja se zovu rezervati.

Sjeverne države su razvoj temeljile na razvoju industrije, a južne države na poljoprivredi. Na plantažama su na jugu radili crni robovi koje su dovozili iz Afrike.

SAD se svrstao u velike kolonijalne sile na prijelazu iz 19. u 20. st. U ratu protiv Španjolske SAD je dobio Filipine i protektorat nad Kubom.

S obzirom da sjever SAD-a nije ovisio o robovima u onoj mjeri koliko je o njima ovisio jug, na sjeveru su se ponajprije pojavile ideje o ukinuću ropstva.

Američki rat za neovisnost vodilo je 13 britanskih kolonija na tlu Sjeverne Amerike za slobodu od engleske krune. Rat se vodio u 18. stoljeću i rezultirao je nastankom samostalnih Sjedinjenih Američkih Država koje su se isprva sastojale od 13 saveznih država.

Budući da je na Sjeveru bila razvijena industrija, nakon pobjede u ratu poticana je industrijska proizvodnja. Vodeću ulogu imalo je poduzetničko građanstvo. To je potaknulo ubrzani razvoj SAD-a i uskoro je posto najrazvijenija svjetska država.

Robovi su preko oceana na američke kontinente dovođeni iz Afrike.

Apaši su indijansko, domorodačko američko pleme koje se posljednje predalo vlastima SAD-a. Geronimo je bio vođa posljednje jedinice Apaša koja se predala. On nije bio poglavica ovog plemena, međutim, domorodci su pod njegovim vodstvom odolijevali vlastima SAD-a.

Izvršnu vlast, odnosno ovlasti predsjednika, 1861. godine preuzima Abraham Lincoln. On je po redu šesnaesti američki predsjednik, a zalagao se za ukinuće ropstva.

Nakon što je Abraham Lincoln donio proglas o ukidanju ropstva, robovi s juga prešli su na sjever i pomogli pobjedi Sjevera 1865. godine.

Abolicionizam je naziv za pokret za ukinuće ropstva koji se pojavio na sjeveru SAD-a.

Indijanci su se sukobljavali s doseljenicima pa je američki Kongres donio odluku o preseljenju Indijanaca zapadno od rijeke Mississippi. Taj put koji su Indijanci prošli da bi napustili svoje domove i preselili se na nova područja naziva se Put suza.

Abraham Lincoln zagovarao je ukidanje ropstva. Budući da su na planažama na jugu uglavnom radili crni robovi, te su se države osjećale ugroženo i izdvojile su se u Konfederaciju, čime je 1861. izbio rat s Unijom (Sjeverom).

U Američkom građanskom ratu su se 1861. godine sukobile države Unije i države Konfederacije. To je pokazalo razlike između Sjevera i Juga. Južne države koje su podržavale ropstvo izdvojile su se u Konfederaciju Američkih Država.

Predsjednik James Monroe poznat je kao začetnik ideje koja se naziva Monroeova doktrina. Po toj ideji u prilike u SAD-u ne bi se trebale miješati europske sile. To se naziva i politika nemiješanja.

Američki građanski rat 1861.-1865. odvijao se između Konfederacije koje su sačinjavale savezne države koje se nisu slagale s idejom ukinuća ropstva i koje su se same izdvojile iz SAD-a i Unije koju su sačinjavale preostale države SAD-a, uglavnom sa sjevera, koje su podržavale ideje o ukinuću ropstva.