Učitavam...
Raspad Austro-Ugarske i nastanak Kraljevstva SHS
Zašto Država SHS nije mogla opstati?
Prikaži odgovor
Država SHS po svojoj je uspostavi već bila država koja je trebala samo biti prijelazni oblik do vremena kad će se ujediniti s Kraljevinom Srbijom. Tako Italija nije nije ni priznavala novu državu i počela je zauzimati teritorije koji su joj obećani Londonskim ugovorom. Unutar države postojali su rpoblemi sa zelenim kadrom i sve to je dovelo do niza sigurnosnih i obrambenih problema.
Vrati na pitanje
Kako se naziva proglas regenta Aleksandra?
Prikaži odgovor
Regent Aleksandar proglasio je Adresom stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, koje je nastalo ujedinjenjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevine Srbije.
Vrati na pitanje
Nestašica, visoke cijene i općenito loše stanje u Austro-Ugarskoj su doveli do kriza unutar države pa su političke stranke i pojedinci počeli zahtjevati:
Prikaži odgovor
Nakon krize i izbijanja nemira u Monarhiji, dolazi do jačanja želja naroda za samoodređenjem i samostalnom državom Hrvata, Slovenaca i Srba. I oni koji su bili za preuređenje Monarhije, tu su ideju napustili.
Vrati na pitanje
''Ne srljajte kao guske u maglu'' izreka je kojeg političara?
Prikaži odgovor
Stjepan Radić zastupao je federalistički način uređenja buduće države. Smatrao je da uvjete ujedinjenja treba odrediti prije samog čina ujedinjenja i da se s tim procesom ne treba žuriti.
Vrati na pitanje
Kako se naziva država stvorena 29. listopada 1918.?
Prikaži odgovor
Kada je Hrvatski sabor proglasio prekid odnosa s Austro-Ugarskom, istovremeno je stvorena Država Slovenaca, Hrvata i Srba. Glavni grad bio je Zagreb, a radilo se o privremenom rješenju do ulaska u zajedničku državu sa Srbijom.
Vrati na pitanje
Što se dogodilo 5. prosinca 1918. godine?
Prikaži odgovor
Prosinačke žrtve, naziv je za događaje koji su se odigrali 5. prosinca 1918. u Zagrebu, nedugo nakon proglašenja Kraljevine SHS. Dio građana, koji je bio nezadovoljan načinom na koje je izvršeno ujedinjenje, spontano se okupio u prosvjed. Ubijeno je 15 prosvjednika.
Vrati na pitanje
Za što se izjasnio slavenski kongres u Rimu 1918. godine?
Prikaži odgovor
Slavenski kongres održan u Rimu iskazao je zahtjeve za rušenjem Austro-Ugarske koja se ionako već urušavala zbog unutarnjih nemira.
Vrati na pitanje
Kako je Hrvatski sabor reagirao na ujedinjenje Države SHS i Kraljevine Srbije?
Prikaži odgovor
Odluka o ujedinjenju Države SHS i Kraljevine Srbije rezultat je pregovora političara koji su predstavljali Državu SHS i Srbiju. Stvaranje nove, zajedničke države Hrvatski sabor nikad nije potvrdio.
Vrati na pitanje
Za što se zalagao Frano Supilo?
Prikaži odgovor
Jugoslavenski odbor na čelu s Antom Trumbićem je priznao srbijanskoj vladi vodstvo nove države, a to je značilo srpsku prevlast. Frano Supilo htio je stvaranje savezne, federativne države u kojoj bi svaka država zadržala određenu autonomiju. Zato je Supilo napustio rad Jugoslavenskog odbora.
Vrati na pitanje
Što je američki predsjednik Wilson u 14 točaka predviđao za narode unutar Austro-Ugarske?
Prikaži odgovor
Predsjednik Wilson u jednoj od 14 točaka svog programa predviđao je za narode unutar Austro-Ugarske Monarhije slobodu za autonomni razvoj, odnosno stvaranje njihovih država.
Vrati na pitanje
Kakav način uređenja buduće države je zastupao Stjepan Radić?
Prikaži odgovor
Stjepan Radić zastupao je federalistički način uređenja buduće države. Smatrao je da uvjete ujedinjenja treba odrediti prije samog čina ujedinjenja. Federalizam podrazumijeva složenu društvenu i političku strukturu nastalu udruživanjem više užih cjelina (država) u jednu veću cjelinu kako bi se postigli neki zajednički ciljevi.
Vrati na pitanje
Kako se naziva vijeće koje je trebalo pripremiti južnoslavenske zemlje za izlazak iz Austro-Ugarske Monarhije?
Prikaži odgovor
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba uspostavljeno je kao vijeće koje je trebalo pripremiti izlazak iz Monarhije i stvaranje zajedničke države sa Srbijom.
Vrati na pitanje
Tko je bio protiv brzog ujedinjenja Države SHS i Kraljevine Srbije?
Prikaži odgovor
Hrvatski političar Stjepan Radić savjetovao je hrvatske političare da ne žure s ujedinjenjem s Kraljevinom Srbijom. Poznat je po izreci \"Ne srljajte kao guske u maglu\".
Vrati na pitanje
Kada je potpisana Ženevska deklaracija?
Prikaži odgovor
Ženevska deklaracija je sporazum sklopljen na Ženevskoj konferenciji u srpnju 1918. godine. U Ženevi su se sastali predstavnici srbijanske vlade i Jugoslavenskog odbora te Narodno vijeće SHS kako bi se raspravilo o uvjetima ujedinjenja. Deklaracija nije stupila na snagu jer je predsjednik srbijanske vlade Nikola Pašić povukao svoj potpis s Deklaracije jer je bila u suprotnosti s velikosrpskim interesima.
Vrati na pitanje
Svetozar Pribičević se zalagao za kakvo uređenje države?
Prikaži odgovor
Svetozar Pribićević zastupao je mišljenje suprotno od Stjepana Radića. On se zalagao za centralističko uređenje buduće države. To znači da bi se sve funkcije nalazile u rukama jedne osobe i da bi se o važnim pitanjima odlučivalo iz jednog središta.
Vrati na pitanje
Kojeg je datuma Hrvatski državni sabor proglasio prekid državno-pravnih odnosa s Austro-Ugarskom?
Prikaži odgovor
Nakon osnutka Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba, koje je trebalo pripremiti ulazak u zajedničku državu sa Srbijom, Hrvatski sabor je donio odluku da se prekidaju svi odnosi s Austro-Ugarskom. Odluka je donesena 29. listopada 1918. i smatra se datumom nastanka Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
Vrati na pitanje
Što je predviđeno Krfskom deklaracijom?
Prikaži odgovor
Krfska deklaracija potpisana je između Kraljevine Srbije (Nikola Pašić) i Jugoslavenskog odbora (Ante Trumbić) u srpnju 1917. godine na grčkom otoku Krfu. Označila je dogovor o stvaranju zajedničke države Hrvata, Slovenaca i Srba s Kraljevinom Srbijom, na čelu s dinastijom Karađorđević.
Vrati na pitanje
Kada je potpisana Krfska deklaracija?
Prikaži odgovor
Krfska deklaracija potpisana je između Kraljevine Srbije (Nikola Pašić) i Jugoslavenskog odbora (Ante Trumbić) u srpnju 1917. godine na grčkom otoku Krfu.
Vrati na pitanje
Što se predviđalo Ženevskom deklaracijom?
Prikaži odgovor
Ženevska deklaracija je sporazum sklopljen na Ženevskoj konferenciji u srpnju 1918. godine. U Ženevi su se sastali predstavnici srbijanske vlade i Jugoslavenskog odbora te Narodno vijeće SHS kako bi se raspravilo o uvjetima ujedinjenja. Deklaracija nije stupila na snagu jer je predsjednik srbijanske vlade Nikola Pašić povukao svoj potpis s Deklaracije jer je bila u suprotnosti s velikosrpskim interesima.
Vrati na pitanje
Prema nastojanjima jugoslavenskih ideja koja je nastala tijekom Prvog svjetskog rata, s kim se trebala ujediniti Država SHS?
Prikaži odgovor
Država SHS kao država južnih Slavena s teritorija Austro-Ugarske trebala se ujediniti s Kraljevinom Srbijom u novu državu. Narodno vijeće SHS je s tom namjerom otišlo u Beograd i tražilo ravnopravno ujedinjenje, no ono je odbijeno i pristali su na bezuvjetno ujedinjenje. Postepeno je novoj državi dodan i teritorij Crne Gore te Vojvodine.
Vrati na pitanje
U kojem gradu je osnovano Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. godine?
Prikaži odgovor
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba osnovano je u Zagrebu u listopadu 1918. godine. Narodno vijeće SHS bilo je najviše političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Predsjednik Narodnog vijeća bio je Anton Korošec, a potpredsjednici Svetozar Pribićević i Ante Pavelić (stariji).
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju upute koje su izaslanici Narodnog vijeća dobili za ujedinjenje s Kraljevinom Srbijom?
Prikaži odgovor
Izaslanici Narodnog vijeća su dobili upute nazvane naputak, u kojemu je pisalo da trebaju dogovoriti ravnopravno ujedinjenje Države SHS i Kraljevine Srbije. No regent Aleksandar je odbio prijedloge pa su na temelju Adrese izaslanici pristali na bezuvjetno ujedinjenje.
Vrati na pitanje
Na čelu Države SHS nalazilo se:
Prikaži odgovor
Narodno vijeće SHS u Zagrebu proglašeno 1918. godine bilo je na čelu Države SHS. Država je obuhvatila sve južnoslavenske zemlje koje su bile u sastavu Austro-Ugarske.
Vrati na pitanje
Kada su prekinute sve državnopravne veze Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom?
Prikaži odgovor
Dana 29. listopada 1918. godine sastao se Hrvatski sabor i donio dvije važne odluke. Prva odluka bila je raskid svih državnopravnih veza Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Ugarskom i Austrijom te ulazak Trojedne Kraljevine u zajedničku Državu Slovenaca, Hrvata i Srba. Druga odluka bila je prenošenje ovlasti sa Sabora na Narodno vijeće SHS.
Vrati na pitanje
Tko je potpisao Krfsku deklaraciju?
Prikaži odgovor
Krfska deklaracija potpisana je između Kraljevine Srbije (Nikola Pašić) i Jugoslavenskog odbora (Ante Trumbić) u srpnju 1917. godine na grčkom otoku Krfu.
Vrati na pitanje
Najviše političko tijelo južnoslavenskih zemalja u Austro-Ugarskoj Monarhiji je?
Prikaži odgovor
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba osnovano je u Zagrebu u listopadu 1918. godine. Narodno vijeće SHS bilo je najviše političko tijelo Slovenaca Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Predsjednik Narodnog vijeća bio je Anton Korošec, a potpredsjednici Svetozar Pribićević i Ante Pavelić (stariji).
Vrati na pitanje
Kako se naziva država stvorena 1. prosinca 1918.?
Prikaži odgovor
Država SHS nije dugo trajala, svega mjesec dana. Tako je regent Aleksandar Karađorđević 1. prosinca 1918. proglasio ujedinjenje Države SHS i Kraljevine Srbije u zajedničko Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.
Vrati na pitanje