Prva industrijska revolucija

Prvi parni stroj je nastao potkraj XVII. stoljeća u Engleskoj. Usavršio ga je škotski inženjer James Watt.

XVIII. stoljeće je donijelo veliki napredak - usavršavanje parnog stroja koji je mogao zamjeniti ljudski rad.

Prvi parobrod za prijevoz ljudi i roba North River Steamboat - Clermont napravio je Robert Fulton.

Tvorac prve lokomotive koja je vukla vagone s putnicima bio je engleski inženjer Richard Trevithick. No, njegova lokomotiva je bila preteška i lomila je tračnice pa nije ostvarila širu primjenu u prometu. Georg Stephenson je uspio modernizirati Trevithickovu lokomotivu i izraditi znatno moderniji tip parne lokomotive.

Prva parna lokomotiva je djelo Richarda Trevithicka, napravljena 1804. godine.  No, njegova lokomotiva je bila preteška i lomila je tračnice pa nije ostvarila širu primjenu u prometu. George Stephenson je 1814. uspio modernizirati Trevithickovu lokomotivu i izraditi znatno moderniji tip parne lokomotive. 1829. godine je dodatno usavršio lokomotivu koju je nazvao The Rocket (Raketa).

Početkom prve industrijske revolucije smatra se izum i primjena parnog stroja. Usavršio ga je škotski inženjer James Watt.

Velika većina europskog stanovništva u XVIII. stoljeću živi na selu i bavi se poljoprivredom.

Tvorcem prvog parobroda smatramo Amerikanca Roberta Fultona. Njegov parobrod je bio prvi koji je donosio dobit.

Velika većina europskog stanovništva u XVIII. stoljeću živi na selu i bavi se poljoprivredom.

Prva parna lokomotiva je djelo Richarda Trevithicka, napravljena 1804. godine.  No, njegova lokomotiva je bila preteška i lomila je tračnice pa nije ostvarila širu primjenu u prometu. George Stephenson je 1814. uspio modernizirati Trevithickovu lokomotivu i izraditi znatno moderniji tip parne lokomotive.

Drštveno-gospodarski napredak kroz povijest tekao je sporo. Mogućnosti komunikacije su bile bitno sužene u usporedbi s današnjom, a isto tako i proizvodnja, kako hrane, tako i uporabnih premeta jer je sva produkcija uglavnom počivala na teškom fizičkom radu čovjeka i teglećih životinja.

Prvi parobrod za prijevoz ljudi i roba North River Steamboat - Clermont napravio je Robert Fulton.

Početkom prve industrijske revolucije smatra se izum i primjena parnog stroja kojeg je usavršio James Watt. Nadogradnjom na osnovne postavke prema kojima funkcionira ovaj izum, kasnije se počinje razvijati prometna sredstva na parni pogon kao što su parobrodi i lokomotive. Osim što ga se smatra izumiteljem parnog stroja, u povijesti je ostao zapamćen i po tome što je u uporabu uveo konjsku snagu kao mjernu jedinicu za snagu. Ta je mjerna jedinica kasnije njemu u čast dobila naziv vat.\r\r 

Velika geografska otkrića otvorila su vrata većoj razmjeni ljudi, ideja i roba na širem geografskom prostoru te omogućila raznolikiju robu na tržištu uvozom i izvozom robe i namirnica između novootkrivenih kontinenata i Europe.

Građanski poduzetnici i najamni radnici su novi društveni slojevi koji su se razvili u doba industrijalizacije

Prvu industrijsku revoluciju obilježava rapidni znanstveno-tehnološki napredak u usporedbi s vremenom prije nje. Smatra se da je trajala od kraja 18. stoljeća do 1870. godine kada započinje druga industrijska revolucija. Osobitosti prve industrijske revolucije je korištenje parnih pogona.

Izum parnog stroja pripisuje se Jamesu Wattu. Nadogradnjom na osnovne postavke prema kojima funkcionira ovaj izum, kasnije se počinje razvijati prometna sredstva na parni pogon kao što su parobrodi i lokomotive. Strojevi na parni pogon omogućili su povećanje i ubrzanje procesa proizvodnje roba.

Prvu industrijsku revoluciju obilježava rapidni znanstveno-tehnološki napredak u usporedbi s vremenom prije nje. Smatra se da je trajala od kraja 18. stoljeća do 1870. godine kada započinje druga industrijska revolucija. Osobitosti prve industrijske revolucije je korištenje parnih pogona.

Prva parna lokomotiva je djelo Richarda Trevithicka, napravljena 1804. godine.  No, njegova lokomotiva je bila preteška i lomila je tračnice pa nije ostvarila širu primjenu u prometu. Englez George Stephenson je 1814. uspio modernizirati Trevithickovu lokomotivu i izraditi znatno moderniji tip parne lokomotive.

Napredak u znanosti povukao je za sobom napredak u tehnologiji te otkriće brojnih izuma koji su potpomogli ubrzani razvoj društva i gospodarstva u 19. stoljeću te olakšali brojne poslove ljudima koji su ih prethodno radili ručno.

Primjena parnog stroja u tvornicama, rudnicima i u prometu dovela je do pozitivnih učinaka kao što je povećanje učinkovitosti proizvodnje i brži prijevoz. Znatno se smanjilo vrijeme prijevoza između pojedinih odredišta.

Industrijalizacija je imala mnogo pozitivnih učinaka, ali također je izazvala i neke negativne. Industrijalizacija je dovela do ekoloških problema - zagađenja vode i zraka.

Tijekom prve industrijske revolucije broj stanovnika je znatno porastao. Mnogo je ljudi iz ruralnih (seoskih) područja selilo u gradove zbog posla. Taj se proces naziva urbanizacija.

Velike promjene koje su se dogodile kao posljedice industrijalizacije, označile su konačan nestanak feudalizma u zapadnoj Europi. Nastalo je novo društvo - kapitalističko. Uporaba strojeva omogućila je ubrzanu proizvodnju robe te stvaranje veće količine dobara za tržište. To je potaknulo ulaganje kapitala u proizvodnju i time rast klase poduzetnika koji su profitirali od brzog industrijskog rasta.

Tvorcem prvog parobroda smatramo Amerikanca Roberta Fultona. Njegov parobrod iz 1807. godine je bio prvi koji je donosio dobit.

Početkom prve industrijske revolucije smatra se izum i primjena parnog stroja kojeg je usavršio James Watt. Nadogradnjom na osnovne postavke prema kojima funkcionira ovaj izum, kasnije se počinje razvijati prometna sredstva na parni pogon kao što su parobrodi i lokomotive. Osim što ga se smatra izumiteljem parnog stroja, u povijesti je ostao zapamćen i po tome što je u uporabu uveo konjsku snagu kao mjernu jedinicu za snagu. Ta je mjerna jedinica kasnije njemu u čast dobila naziv vat.\r\r 

Industrijska revolucija je započela u Engleskoj usavršavanjem i primjenom parnog stroja.

S obzirom da je Engleska bila najveća trgovačka i pomorska sila, potreba za većom proizvodnjom, izvozom i uvozom roba tamo je bila prilično velika, kao i mogućnosti za razvijanje proizvodnje zbog uvoza jeftinijih sirovina iz svojih kolonija. Dodatni doprinos tome da industrijska revolucija počne baš u Engleskoj je svakako njeno bogatstvo rudama koje su postale izvor energije za pokretanje novih izuma.