Prosvjetitelji su vjerovali da je čovjek slobodan, odnosno da ima vlastitu slobodnu volju radi čega su poticali na manje oslanjanje na postojeće autoritete koji su slobodu čovjeka ograničavali, a to su apsolutistički vladari i Crkva.

Montesquieu bio je istaknuti francuski mislilac - filozof koji je obrazložio i istaknuo važnost diobe vlasti u državi na 3 dijela odnosno na izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast koje bi trebale biti neovisne jedna o drugoj.

Prosvjetitelji su bili intelektualci koji su se u 17. i 18. stoljeću zalagali za obrazovanje i znanje zbog čega se kaže da su se zauzimali za vladavinu razuma.

U Ustavu Republike Hrvatske opisana je trodioba vlasti. U Republici Hrvatskoj zakonodavno tijelo je Hrvatski sabor, izvršnu vlast provodi Vlada Republike Hrvatske koju sastavlja premijer, a tijelo sudske vlasti je Vrhovni sud.

Vladar Prusije iz 18. stoljeća, Friedrich II. bio je prosvjećeni apsolutist koji je za vrijeme svoje vladavine provodio reforme po uzoru na prosvjetiteljske ideje.

Prosvjetitelji su radili na projektima sabiranja i čuvanja znanja. Tako su pod utjecajem prosvjetiteljstva nastale enciklopedije u Velikoj Britaniji i Francuskoj. Zalagali su se za znanje, znanost i razum stoga se kaže da su se zalagali za vladavinu razuma i vjeru u ljudski razum.

Montesquieu bio je istaknuti francuski mislilac - filozof koji je obrazložio i istaknuo važnost triobe vlasti u državi na izvršnu, zakonodavnu i sudsku koje bi trebale biti neovisne jedna o drugoj.

Immanuel Kant njemački je filozof koji je pokret prosvjetiteljstva sažeo u izreku: \"Usudi se znati\" te tako opisao bit prosvjetiteljstva i djelovanje prosvjetitelja koji su se zalagali za intelektualni boljitak, znanje i šire obrazovanje.

Prosvjetiteljstvo je započelo u Zapadnoj Europi, u Francuskoj i Velikoj Britaniji odakle se širilo na druge zemlje Europe i na druge kontinente, primarno Sjevernu Ameriku.

Francuska Enciklopedija je simbol prosvjetiteljstva u Francuskoj iz 18. stoljeća. Namjera pokretača projekta Enciklopedije bila je sabrati i objaviti do tada stečena ljudska znanja. Glavni urednik francuske Enciklopedije bio je Denis Diderot.

Nakon Rata za neovisnost, SAD je oblikovao ustroj vlasti u svom Ustavu prema idejama Montesquiea. Uveli su trodiobu vlasti i proglasili republikom.

Prosvjetitelji su vjerovali da je čovjek slobodan, odnosno da ima vlastitu slobodnu volju radi čega su poticali što manje oslanjanje na postojeće autoritete koji su slobodu čovjeka ograničavali, a to su apsolutistički vladari, odnosno država i Crkva.

Francuska je na osobit način bila obilježena idejama prosvjetiteljstva te od tamo potječu najistaknutiji mislioci ovoga pokreta.

Prosvjetiteljstvo je pokret unutar kojega su se intelektualci zalagali za obrazovanje i znanje u kojima su vidjeli ključ za napredak svih sfera života čovjeka.

Habsburškom Monarhijom vladali su potomci vladarske kuće Habsburg u koje ubrajamo Mariju Tereziju, Josipa II i Leopolda II. Svi su oni nosili carsku krunu naslijeđenu od bivšeg Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Ovo carstvo je ukinuto tek 1806. godine, kada se car iz habsburške kuće odlučio okruniti drugom krunom, kao austrijski car.

SAD je prva država koja je uvela trodiobu vlasti i to 1787. godine. Isti ustroj vlasti kasnije je opisan u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina 1789. godine u Francuskoj za vrijeme Revolucije. Ustroj vlasti suvremenih demokratskih država počiva na Montesquieuvim idejama podjele vlasti.

Prosvjetiteljske ideje su utjecale na neke apsolutističke vladare zbog čega se njihova vladavina naziva prosvijećeni apsolutizam. Ovi vladari su htjeli u duhu prosvjetiteljstva reformirati svoju državu što se u najvećem djelu manifestiralo u odredbama za širu naobrazbu pučanstva te u odredbama o vjerskoj toleranciji.

Francuska Enciklopedija je simbol prosvjetiteljstva u Francuskoj iz 18. stoljeća. Namjera pokretača projekta Enciklopedije bila je sabrati i objaviti do tada stečena ljudska znanja. Glavni urednik francuske Enciklopedije bio je Denis Diderot.

Prosvjetitelji su se zalagali za znanje, obrazovanje, osobnu slobodu čovjeka, slobodu mišljenja i izražavanja te shodno navedenome su primicali ideje vjerske tolerancije.

U feudalnom poretku ljudi nisu bili jednaki, ni po pravima, ni po bogatstvu niti po pismenosti. Prosvjetitelji su svojim zalaganjem takvo stanje htjeli promijeniti. Zalagali su se za opću pismenost i jednakost ljudi.

Pokret prosvjetiteljstva bio je usmjeren na sakupljanje i širenje znanja, veličanje sposobnosti duha i ljudskog razuma iz čega proizlazi da prosvjetiteljstvo obilježava intelektualni duh.

U 18. stoljeću na prijestoljima Habsburške Monarhije i Rusije našle su se dvije jake vladarice, Marija Terezija i Katarina II. Velika, koje su ostale zapamćene po svojim reformnim djelovanjima u duhu prosvjetiteljstva.