Novi europski poredak - Bečki kongres

Padom Napoleona i osnutkom Svete alijanse pobjedu je ponovno odnio \"stari režim\", a Austrija je postala vodeća europska sila.

Osoba koja je vještim diplomatskim vještinama obilježila rad Bečkog kongresa bio je austrijski kancelar Metternicht.

Svetu alijansu su osnovali pruski, ruski i austrijski vladar. Savezu je kasnije pristupilo još vladara izuzev pape, osmanskog sultana i britanskog kralja.

Cilj višemjesečnih pregovora u Beču 1814.-1815. bila je obnova poretka i ranica koje su postojale prije Francuske revolucije i Napoleona da bi se osigurao trajni mir i stabilnost u Europi.

Pobjegavši s Elbe gdje je bio zatočen, Napoleon je bez borbe preuzeo vlast u Parizu. Velika Britanija i Pruska su osnovale koalciju i porazile Napoleona kod Waterlooa. To kratko razdoblje Napoleonove vlasti 1815. poznata je kao vladavina sto dana.

Pohod je započeo 1812. sa više pd 600 000 vojnika. Povod napada na Rusiju bilo je rusko kršenje kontinentalne blokade Velike Britanije.

Bitka kod Borodina ujesen 1812. je ostala zapamćena po velikom broju žrtava s obe strane.

Neuspjehom u Rusiji započeo je Napoleonov kraj. Velika protufrancuska koalicija je krenula u konačni obračun i u Bitki naroda 1813, kod Leipziga porazila Napoleonovu vojsku.

Rusi su se služili taktikom spaljene zemlje što znači povlačenje pred neprijateljem i njegovo uvlačenje u dubinu svog teritorija, pritom uništavajući naselja i zalihe hrane kako se neprijateljska vojska ne bi njima služila.