Rat uništava gospodarstvo svih zaraćenih zemalja. O razvoju gospodarstva pojedinih država može se govoriti tek u godinama nakon rata, ali ne kao posljedica rata, nego kao posljedica oporavka od ratnog stanja.

Osim rata, u Rusiji je došlo do dvije revolucije, a posljednjom je uvedena komunistička vlast. Sve to zemlju je dovelo do gladi, iscrpljenosti i jedini izlaz bio je izlazak iz rata. Tako su komunističke vlasti s Njemačkom potpisale mir u Brest-Litovsku, čime je Istočno bojište zatvoreno.

Kao kraj Prvog svjetskog rata uzima se kapitulacija Njemačke, kao posljednje države koja je kapitulirala. Njena kapitulacija potpisana je 11. studenog 1918. godine.

Njemačke podmornice blokirale su obale Velike Britanije i Francuske i potapale brodove koji bih opskrbljavali. Pri tome su počeli napdati američke brodove koji su pomagali sile Antante. SAD je stoga u travnju 1917. objavio rat Njemačkoj i stao na stranu Antante.

Njemačka je podmorničkim ratom imala plan gospodarski iscrpiti neprijatelje, a to je radila blokadom Velike Britanije i Francuske najviše. Uništavala je brodove koji su dovozili pomoć tim zemljama, posebno američke, zbog čega je SAD objavila rat Njemačkoj 1917. g.

Osim upotrebe bojnih otrova i tenkova, u Prvom svjetskom ratu prvi puta se pojavljuju i podmornice kao sredstvo ratovanja te avioni za napade iz zraka.

Sile Antantesu 1918. godine izvele odlučujući proboj na jugu Balkasnog poluotoka, na Solunskom bojištu.

Za narode s Austro-Ugarske Wilson je predlagao punu slobodu i autonomni razvoj, odnosno slobodu naroda izvan Monarhije.

Kad neka država kapitulira u ratu, to znači da je potpisala predaju, odnosno izlazak iz rata. Najčešće je čin kapitulacije zaključen sporazumom između zaraćenih strana.

U Rusiji je stvaranjem socijaldemokratskih stranaka i zbog lošeg stanja u državi došlo do jačanja ideologije komunizma iz 19. st. Ta je ideologija pobjedila i Rusija postala prva komunistička zemlja na svijetu.

U Rusiji je Veljačkom revolucijom zbačena carska vlast i uspostavljena republika, a Listopadskom revolucijom su vlast preuzeli boljševici na čelu s Lenjinom.

Predsjednik Wilson predložio je da osnuje organizacija koja će osiguravati političku nezavisnost državama, odnosno održavati mir u svijetu. Zamislio ju je kao Opće društvo naroda, a poznata je i kao Liga naroda ili Liga nacija.

Njemačka je 11. studenog 1918. godine pristala na sklapanje mira. Tog dana je završio Prvi svjetski rat.

Njemačko potapanje američkih trgovačkih brodova natjeralo je američki Kongres da Njemačkoj objavi rat u travnju 1917. godine.

U Prvom svjetskom ratu je poginulo 10 milijuna ljudi, a 20 milijuna je ranjeno.

Ulazak SAD-a omogućio je dolazak odmornih i novih vojnika, što je značilo pobjede Antante i prevagu u ratu pa su njemački pokušaji o kraju rata do 1917. bili bezuspješni.

U travnju 1917. godine su SAD objavile rat Njemačkoj. Izravan povod je bio brzojav njemačkog ministra vanjskih poslova meksičkom predsjedniku u kojem predlaže da, u slučaju američkog ulaska u rat, Meksiko napadne SAD.

Rusija je sklopila mir s Austro-Ugarskom i Njemačkom pod cijenu velikih teritorijalnih gubitaka. S tim je Istočno bojište utihnulo.

Prvi svjetski rat završio je porazom Središnjih sila. To je značilo i nestajanje 4 velike države: Austro-Ugarske Monarhije, Njemačkog Carstva, Osmanskog Carstva i Ruskog Carstva. Na prostoru tih država nastale su nove države, od kojih neke i samostalne. Neke od država nisu nestale, nego je njihov teritorij smanjen.

Thomas Woodrow Wilson je 1918. godine predstavio program poznat i kao Wilsonovih 14 točaka. Među njima se govorilo o uvjetima mira, potrebi za stvaranjem organizacije koja bi očuvala mir u svijetu te o drugim političkim prilikama u svijetu.

Među ponuđenim državama prva je kapitulirala Rusija. Nakon nje iz rata je istupila Bugarska, a slijedili su Osmansko Carstvo, Austro-Ugarska i naposljetku Njemačka, koja je posljednja kapitulirala. Datum njemačke kapitulacije označava i kraj Prvog svjetskog rata.

Prvi svjetski rat je završio pobjedom sila Antante 11. studenog 1918. godine kada je Njemačka pristala na sklapanje mira.

Budući da su na bojištima vladali nikakvi higijenski uvjeti. Sve to pogodovalo je da se još krajem rata pojavi gripa, koja je ubrzo zahvatila svijet i proglašena je pandemija. Ova gripa naziva se španjolska gripa jer je većina vijesti o toj gripi dolazila upravo iz Španjolske.

Rusija je početkom 1918. godine istupila iz rata, tako da Njemačka i Austro-Ugarska više nisu morale držati vojsku na Istočnome bojištu.

Na čelu boljševika u Rusiji je bio Vladimir Iljič Lenjin. Boljševici su bili radikalni pripadnici socijaldemokratske stranke koji su htjeli osvojiti vlast u Rusiji nakon pada carske vlasti. U Listopadskoj revoluciji su preuzeli vlast.

Francuska, britanska, grčka i srpska vojska skupljale su se u Solunu u današnjoj Grčkoj. Ovaj grad bio je vojna baza za napada na Bugarsku. U bitci kod Skopja Bugarska je poražena, a 1918. je kapitulirala.

Kao najveće socijalne, odnosno društvene posljedice rata nastali su glad, siromaštvo i razvoj brojnih bolesti, kao što je pandemija španjolske gripe.

Nakon Prvog svjetskog prestala su postojati četiri carstva. Jedno od njih bilo je i Osmansko Carstvo, na čijem je teritoriju 1923. godine proglašena Republika Turska.

Ogorčen općim siromaštvom i porazima na bojištu, narod je u veljači 1917. godine revolucijom srušio carsku vlast.