Nastanak Sjedinjenih Američkih Država

Američki rat za neovisnost trajao je 8 godina, od 1775. do 1783. godine.

Velika Britanija je u Sjevernoj Americi u 18. stoljeću imala 13 svojih kolonija bez kojih su ostali u Američkom ratu za neovisnost 1775-1783. godine kada se ovih 13 kolonija ujedinilo u Sjedinjene Američke Države

Za razliku od europskih država gdje je u 18. stoljeću prevladavalo monarhijsko uređenje državne vlasti, u Americi su SAD bile uređene kao federativna republika.

Temeljni zakon SAD-a - Ustav proglašen je u Philadelphiji 1787. godine.

Deklaraciju neovisnosti je prihvatio američki Kongres u 04. srpnja 1776. godine, a sastavio ju je Thomas Jefferson.

Mirovni pregovori nakon bitke kod Yorktowna rezultirali su Mirovnim sporazumom koji je potpisan u Parizu 1783. Prema njemu, Velika Britanija je priznala neovisnost svojih kolonija u Americi.

Ovaj zakon je u konačnici rezultirao prvo \"Bostonskom čajankom\", a onda i Američkim ratom za neovisnost.

U vrijeme nastanka SAD-a velik udio ekonomije bio je oslonjen na robovlasničko društvo, a razvitak prava čovjeka i građanina bili su u začetku. Na tim počecima demokracije pravo odabira i izabira nisu imale žene, robovi i domorodačko američko stanovništvo već samo muški europski doseljenici.

Gospodarska aktivnost južnije smještenih britanskih kolonija u Sjevernoj Americi bila je usmjerena na velike plantaže duhana, pamuka i trske. Radi potrebe za radnom snagom, od početka 17. stoljeća dovođeno je porobljeno stanovništvo Afrike.

Kongres se sastoji od Zastupničkog doma i Senata, a pripada mu zakonodavna vlast. Izvršnu vlast u SAD-u ima predsjednik, a sudsku Vrhovni sud.

Gospodarska aktivnost južnije smještenih britanskih kolonija u Sjevernoj Americi bila je usmjerena na velike plantaže duhana, pamuka i trske. Radi potrebe za radnom snagom, od početka 17. stoljeća dovođeno je porobljeno stanovništvo Afrike.

Deklaraciju neovisnosti je prihvatio američki Kongres u 04. srpnja 1776. godine, a sastavio ju je Thomas Jefferson. Tim događajem proglašene su Sjedinjene Američke Države. Temeljne vrijednosti iznesene u ovaj Deklaraciji su jednakost, sloboda, život i težnja za srećom svih ljudi.

SAD se smatra kolijevkom moderne demokracije te je tamo uspostavljena trodioba vlasti, izvršnu vlast ima predsjednik, zakonodavnu Kongres, a sudsku Vrhovni sud.

Deklaraciju neovisnosti je prihvatio američki Kongres u 04. srpnja 1776. godine, a sastavio ju je Thomas Jefferson. Tim događajem proglašene su Sjedinjene Američke Države.

Mississippi i Lousiana bile su francuske kolonije na tlu Sjeverne Amerike, a prostirale su se u zaleđu britanskih kolonija koje su uglavnom bile smještene na istočnoj atlantskoj obali.

Iako su i same imale kolonije i htjele zadržati vlast u njima, Francuska i Španjolska su željele oslabiti kolonijalnu moć Velike Britanije pa su u ratu pomoć pružali američkim kolonistima koji su se borili za svoju neovisnost. Isto tako, pomoć kolonistima pružila je i Nizozemska.

U vrijeme nastanka SAD-a velik udio ekonomije bio je oslonjen na robovlasničko društvo, a razvitak prava čovjeka i građanina bili su u začetku. Na tim počecima demokracije pravo odabira i izabira nisu imale žene, robovi i domorodačko američko stanovništvo već samo muški europski doseljenici.

13 kolonija na istoku sjevernoameričkog kontinenta ujedinilo se u Sjedinjene Američke Države

Guverner je u kolonijama imao izvršnu vlast, a imenovao ga je vladar Velike Britanije.

Netočno! Velika Britanija je osnovala 13 kolonija na geografskom prostoru Sjeverne Amerike te im je bila nadređena to jest sjevernoameričke kolonije bile su podređene Velikoj Britaniji.

George Washington stekao je veliki ugled u Američkom ratu za neovisnost te postao prvi američki predsjednik.

Ustav SAD-a proglašen je iste godine kada je George Washington postao predsjednikom - 1787. godine.

Američki kolonisti borili su se za neovisnost protiv Velike Britanije. Rat se vodio 1775-1783. godine. Kolonije su proglasile Sjedinjene Američke Države 1776. godine kada je rat za neovisnost već bio u tijeku.

Prosvjetiteljstvo, odnosno ideje prosvjetitelja utjecale su na želju kolonijalista za neovisnošću i republikom.

Velika Britanija je gospodarske djelatnosti kolonija usmjeravala na način da joj one osiguraju jači gospodarski razvitak i održavanja statusa pomorske i trgovačke velesile.

SAD se smatra kolijevkom moderne demokracije te je tamo uspostavljena trodioba vlasti, izvršnu vlast ima predsjednik, zakonodavnu Kongres, a sudsku Vrhovni sud.

Gospodarska aktivnost južnije smještenih britanskih kolonija u Sjevernoj Americi bila je usmjerena na velike plantaže duhana, pamuka i trske. Radi potrebe za radnom snagom, od početka 17. stoljeća dovođeno je porobljeno stanovništvo Afrike.

SAD se smatra kolijevkom moderne demokracije te je tamo uspostavljena trodioba vlasti, izvršnu vlast ima predsjednik, zakonodavnu Kongres, a sudsku Vrhovni sud.

Guverner je u kolonijama imao izvršnu vlast, a imenovao ga je vladar Velike Britanije. Nadalje, guverner je imenovao Kolonijalno vijeće koje je u kolonijama predstavljalo sudsku vlast te ujedno imalo savjetodavnu ulogu za guvernera.

Ovaj događaja je povijesti zapamćen pod nazivom \"Bostonska čajanka\".

Mirovni pregovori nakon bitke kod Yorktowna rezultirali su Mirovnim sporazumom koji je potpisan u Parizu 1783. Prema njemu, Velika Britanija je priznala neovisnost svojih kolonija u Americi.

George Washington stekao je veliki ugled u Američkom ratu za neovisnost te postao prvi američki predsjednik.

Dok je u rukama guvernera bila izvršna vlast, a u rukama kolonijalnog vijeća sudska vlast, zakonodavno tijelo kolonija bila je kolonijalna skupština koja se kreirala izborom kolonijalista.

Američki rat za neovisnost trajao je 8 godina, od 1775. do 1783. godine.

Deklaraciju neovisnosti je prihvatio američki Kongres u 04. srpnja 1776. godine, a sastavio ju je Thomas Jefferson.

Američki kolonisti su od metropole - Velike Britanije zahtijevali predstavnike u britanskom parlamentu jer ih nisu imali, no njihove želje nisu bile uslišane.

Virginia je prva kolonija Velike Britanije na tlu Sjeverne Amerike.