Modernizacija Hrvatske u vrijeme Ivana Mažuranića

Mažuranić je odvojio upravu od sudstva i tako dao mogućnost da se i banu može suditi jer ban sad više nije bio na čelu vrhovnog sudstva. Osim toga, ban i vlada postali su odgovorni Hrvatskom saboru.

Najpoznatije književno djelo bana Ivana Mažuranića je Smrt Smail-age Čengića.

Moderno Sveučilište u Zagrebu je osnovano 1874. godine. Sastojalo se od triju fakulteta: teološkog, pravnog i filozofskog.

Ivan Mažuranić je potaknuo razvoj školstva u Hrvatskoj. Država je od Crkve preuzela vrhovni nadzor nad odgojem i obrazovanjem.

Ivan Mažuranić je potaknuo razvoj školstva u Hrvatskoj. Država je od Crkve preuzela vrhovni nadzor nad odgojem i obrazovanjem.

Ban Ivan Mažuranić je modernizirao hrvatske zemlje u upravi, sudstvu, školstvu i smatra se začetnikom moderne Hrvatske.

Mnoge Mažuranićeve reforme vodile su se liberalnim načelima. To je značilo da je zagovarao brojne slobode. Stoga je donio zakon o slobodi tiska, zakon o slobodi javnog okupljanja i o ravnopravnosti Židova.

Ivan Mažuranić je prvi i jedini nositelj banske časti do 1918. godine koji nije bio plemićkog podrijetla. Zato je prozvan \"banom pučaninom\".

Ivan Mažuranuić je bio prvi ban koji nije bio plemić. Zato je dobio nadimak \"ban pučanin\". Donio je niz reformi u Hrvatskoj i Zakon o slobodi okupljanja građana. Oduzeo je Crkvi nadzor nad školstvom. U Zagrebu je otvorio sveučilište koje imalo tri fakulteta: Pravni, Filozofski i Bogoslovni.

Austrougarskom okupacijom Bosne 1878. godine i odlaskom osmanske vojske Vojna Krajina je prestala biti granično područje prema Osmanskom Carstvu.

Sveučilište u Zagrebu otvoreno je 1874. g. Za prvog rektora postavljen je povjesničar Matija Mesić. Sveučilište je dobilo na korištenje zgradu bolnice.

Ivan Mažuranić je potaknuo razvoj školstva u Hrvatskoj. Država je od Crkve preuzela vrhovni nadzor nad odgojem i obrazovanjem.

Ivan Mažuranić je imenovan banom 1873. godine. Mažuranić je prvi i jedini nositelj banske časti do 1918. godine koji nije bio plemićkog podrijetla. Zato je prozvan \"banom pučaninom\".

Za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića je razmjerno liberalnim zakonom regulirana sloboda tiska i javnog okupljanja.

Teritoriji Bosne i Hercegovine su u 19. st. još bili dio Osmanskog Carstva. Unutarnje neprilike u Osmanskom Carstvu dovodile su do lošeg ili nikakvog standarda života, pa je došlo do ustanka protiv osmanske vladavine. BiH se ponešto modernizirala kada ju je Austro-Ugarska okupirala 1878. godine.

Budući da se nije ispunio njegov zahtjev da se Vojna Krajina ujedini s Hrvatskom i Slavonijom, Mažuranić je 1880. godine odstupio s mjesta bana.

Ivan Mažuranić je sudstvo odvojio od uprave. Prema novom zakonu, ban više ne predsjeda vrhovnim sudom (Stolom sedmorice).

U Hrvatskoj i Slavoniji pismenost je bila ispod prosjeka Austro-Ugarske. U Hrvatskoj i Slavoniji su znali 34,59% muškaraca i 19,07% žene pisati i čitati. Prosjek Austro-Ugarske je bio 57,88% kod muškaraca i 43,89% kod žena.

Osnovna gospodarska grana u Hrvatskoj u 19. st. je bila poljoprivreda. Proces industrijalizacije je sporo prodirao na selo. U školu je išao mali broj djece sa sela, iako je došlo do modernizacije školstva, jer su djeca roditeljima bila korisnija u polju.

Ivan Mažuranuić je bio prvi ban koji nije bio plemić. Zato je dobio nadimak \"ban pučanin\". Donio je niz reformi u Hrvatskoj i Zakon o slobodi okupljanja građana. Oduzeo je Crkvi nadzor nad školstvom. U Zagrebu je otvorio sveučilište koje imalo tri fakulteta: Pravni, Filozofski i Bogoslovni.

Hrvatska je u 18. st. zaostajala za Europom. Hrvatsko gospodarstvo je ovisilo o poljoprivredi, tvornica i banaka nije bilo u Hrvatskoj.

Zakon o pučkim školama iz 1874. g. uveo je da i muška i ženska djeca moraju obvezno pohađati osnovnu školu u trajanju od četiri godine. I dalje se nisu svi pridržavali toga jer nisu vidjeli važnost obrazovanja.