Kultura, umjetnost i svakodnevica tijekom 19. i početkom 20. stoljeća

Prosvjetiteljske ideje koje su poticale oslanjanje na razum doveli su do odbacivanja razuma i sve većeg prepuštanja osjećajima i sanjarenju. To je pokrenulo novi književno-kulturni pravac nazvan romantizam.

Secesija je novi stil, koji se posebno odražava u arhitekturi, a odlikuje ga mnoštvo vijugavih i valovitih linija koje nalikuju na cvjetne i geometrijske oblike.

U Njemačkoj je došlo do pojave socijalnog osiguranja, kako bi i oni najugroženiji imali pravo na dostojan život, a u Velikoj Britaniji je došlo do pojave starosnih mirovina.

Pozitivizam je učenje koje se pojavilo sukladno razvoju prirodnih znanosti i tehnologije. Ovo učenje temelji ljudsku spoznaju na dokazima, koji se mogu provjeriti znanstvenim pristupom. Tako pozitivizam kao učenje istovremeno i odbacuje pretpostavke i nagađanja.

Papa Leon XIII. objavio je u svojoj poslanici \"Rerum novarum\" katolički socijalni nauk.

Izumom rotacijskog tiska moglo se obostrano tiskati, a to je dovelo do kraćeg vremena tiska, čime su novine, časopisi i ostali tisak doživjeli tisak. Tako su ljudi mogli bolje biti informirani.

Nakon osjećajnog romantičarskog razdoblja i idealizma koji su romantičari zagovarali, slijedi razdoblje realizma. U ovom razdoblju umjetnici i pisci okreću se opisivanju stvarnosti kakva ona jest.

Nakon razdoblja realizma nastupa razdoblje moderne na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Modernu odlikuje tematska raznolikost. Unutar moderne javljaju se stilski pravci impresionizam i ekspresionizam.

Darwinovo najpoznatije djelo \"O podrijetlu vrsta\" tiskano je u Londonu 1850. godine. U njemu je Darwin pisao o prirodnom odabiru i iznio teoriju evolucije.

Engleski znantvenik Charles Darwin govorio je da se sve vrste na svijetu mijenjaju kako bi opstale. Tako je nastala njegova teorija evolucije, po kojoj nijedna vrsta nije jednaka otkako je nastala.

Albert Einstein bio je njemački fizičar koji je objavio teoriju relativnosti, po kojoj je otvorio nove mogućnosti u znanosti.

Austrijski psiholog Sigmund Freud bavio se istraživanjem značaja ljudskog djelovanja i ljudskih snova. Govorio je da snovi imaju značaj jer su odraz ljudskog uma i psihičkog stanja.

Krajem 19. stoljeća izumljen je i telefon, naprava za prenošenje zvuka na daljinu. Pošta se ubrzala i postala još učinkovitija. Sada su ljudi mogli brže razmijeniti poruke i informacije.

Krajem 19. stoljeća izumljen je gramofon, naprava za reprodukciju glazbe s ravnih ploča na kojima se nalazi glazbeni snimak. Iglica bi klizila po brazdama rotirajuće ploče i tako proizvodila zvuk. Ljudi su se zabavljali tako što su slušali glazbu s gramofona.

Kako je došlo do novih izuma i tehnoloških dostignuća, tako su napredovala i školska pomagala, a to je značilo i veću mogućnost da se sve više ljudi opismenjuje i školuje. Sve manje djece školovalo se kod kuće, a često je država škole plaćala novcem od poreza.