Kultura u Hrvatskoj potkraj 19. i na početku 20. stoljeća

Hrvatski salon bio je naziv izložbe koju su Vlaho Bukovac i mlađi umjetnici priredili u Zagrebu 1898. godine. To je bio prvi veliki javni događaj, na kojem su se okupili slikari hrvatske moderne.

Dragutin Gorjanović-Kramberger bio je geolog koji je obavljao iskapanje na Hušnjakovu brdu blizu Krapine. Prilikom iskapanja pronašao je kosti i druge ostatke neandertalskog čovjeka. U to vrijeme to je bio najznačajniji pronalazak čovjekovih ostataka.

O problemima na selu, propadanju plemstva i usponu građanskog sloja pisao je Ante Kovačić. Njegovo najpoznatije djelo zove se \"U registraturi\".

Prvi korak realizmu u hrvatskoj književnosti učinio je August Šenoa. Ponekad se to doba naziva i Šenoino doba. Stvorio je veliku književnu publiku i pomogao popularizirati štokavsko narječje.

Dora Pejačević, rodom iz Našica, jedna je od mladih hrvatskih skladateljica, koja se bavila skladanjem komorne i koncertne glazbe.

Prva knjiga koja je na znanstveni način govorila o povijesti hrvatskoga naroda, bila je knjiga Tadije Smičiklasa. On je bio poznati hrvatski povjesničar.

Vienac (Vijenac) bio je tjedni književni časopis, koji je izdavala Matica hrvatska. August Šenoa bio je glavni urednik ovog časopisa. Vijenac izlazi i danas.

Milka Trnina bila je jedna od najpoznatijih hrvatskih opernih pjevačica s kraja 19. stoljeća i početka 20. stoljeća. Gostovala je u opernim kućama po Europi i Americi, tako da je bila svjetski poznata.

U arhitekturi 19. stoljeća pojavilo se oponašanje prijašnjih povijesnih stilova. Tako nastaju neogotika, neobarok, neorenesansa, a jednim imenom svi ti stilovi nazivaju se historicizam.

Herman Bolle bio je arhitekt koji je u stilu historicizma sudjelovao u gradnji đakovačke katedrale, ali i u obnovi zagrebačke katedrale. Projektirao je i crkvu i arkade na zagrebačkom groblju Mirogoj.

U zgradi današnjeg Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu 1913. godine bila je smještena Kraljevska sveučilišna knjižnica. Danas se naziva Nacionalna sveučilišna knjižnica, a nalazi se u novoizgrađenoj zgradi. Nacionalna sveučilišna knjižnica je središnja knjižnica u Hrvatskoj.

Jedan od prvih modernističkih slikara u hrvatskoj bio je Vlaho Bukovac. Poznat je po oslikanom svečanom zastoru u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Slika na zastoru naziva se \"Hrvatski narodni preporod\".

Krajem 19. stoljeća, za vrijeme bana Ivana Mažuranića, osnovano je društvo za tjelovježbu \"Hrvatski sokol\". Ova organizacija osnovana je kako bi promicala tjelesno i društveno odgajanje naroda, a tako i širila nacionalnu svijest među Hrvatima.

Antun Gustav Matoš bio je glavni predstavnik razdoblja moderne u hrvatskoj književnosti. Bavio se domoljubnim temama, ali i brojnim drugim temama.

Utemeljitelj stalne hrvatske opere i začetnik orkestralnog muziciranja je Ivan plemeniti Zajc. On je ravnao izvođenjem opere \"Nikola Šubić Zrinski\" 1876. godine. Bila je to