Industrijalizacija se širi

Braća Wright su na početku 20. stoljeća izumili prvi avion. Kroz 20. stoljeća proizvodnja aviona je uvelike uznapredovala.

Prvi izvor nafte je otkriven u SAD-u, a potražnja za naftom je rasla nakon izuma automobila, točnije motora s unutarnjim izgaranjem, jer se koristila kao pogonsko gorivo.

1903. godine je bio prvi let zrakoplovom. Taj pothvat su poduzela braća Wright.

Otkriće rendgenskih ili X- zraka pripisuje se Conradu Wilhelmu Rontgenu. Ovo otkriće omogućilo je snimanje ljudskog tijela ispod kože te tako otvorilo vrata novim metodama dijagnosticiranja bolesti što je pridonijelo napretku medicine.

Takozvanu teoriju evolucije razvio je Charles Darwin u 19. stoljeću. Prema ovoj teoriji opstanak živih bića, prvenstveno životinja i ljudi, kroz prošlost do danas, uvjetovan je sposobnošću neke vrste na prilagodbu okolini i otpornošću na promjenu uvjeta okoline u kojoj su živjeli. Dosezi ove teorije izišli su iz okvira biologije te se ona počela primjenjivati i u drugim znanostima kao što su sociologija i ekonomija za objašnjavanje promjena.

U tim područjima je feudalizam bio još uvijek iznimno jak čime je bio onemogućen razvoj slobodnog tržišta i kretanja radne snage.

Karl Benz je konstruirao i izumio prvi automobil. Henry Ford je nizom konstruktivnih i dizajnerskih rješenja omogućio masovnu proizvodnju automobila. Dok je Wilbur Wright, uz brata Orvillea prvi letio zrakoplovom.

Uz razvijene regije na prostoru Nizozemske i Belgije, industrijalizacija se najbrže odvijala u Francuskoj, a posebno u zapadnoj Njemačkoj u području Ruhr koje je bilo bogato i rudama, pa je došlo do otvaranja tvornica i porasta industrije.

U SAD-u je otkriven prvi izvor nafte.

Industrijalizacija je krajem 18. stoljeća krenula iz Engleske širiti se od zapada prema istoku. Tako su zapadnoeuropske države industijalizirane do sredine 19. st., a ostatak Europe i kasnije jer je gospodarsko stanje bilo teško u nekim zemljama.

Robert Koch je otkrio uzročnika tuberkuloze, a X-zrake su otkriće Wilhelma Röntgena. Cjepivo protiv bjesnoće je otkriće Louisa Pasteura.

Do sredine 19. stoljeća veliki dio zapadne Europe je industrijaliziran zahvaljujući vlastima koje su kroz državne i financijske mjere poticale industrijalizaciju. Kao najuspješnija industrijska područja zapadne Europe tog vremena ističu se urbanizirane regije na prostoru Nizozemske i Belgije.

Krajem 19. stoljeća su se pojavili novi izvori energije, nafta i električna energija, koji su zamijenili parni stroj sa samog početka industrijalizacije. Prisjetimo se: Parni stroj je pokretan snagom vodene pare, a usavršio ga je James Watt 1764. godine.

Prvi automobili kretali su se na pogon pare i vodika. Napredak u izradi ovih prijevoznih sredstava nastavio se kroz 19. stoljeće. Nikolaus Otto osmislio je princip motora s unutarnjim izgaranjem koji se koristi i u današnje vrijeme u automobilima.

Godine 1887. Alfred Nobel napravio je dinamit čija svrha je trebala biti olakšavanje rada čovjeka. U njegovo ime, iz njegovog fonda, posredstvom Švedske kraljevske akademije svake godine se dodjeljuje Nobelova nagrada za mir, znanstvena, književna i društvena dostignuća.

Robert Koch je otkrio uzročnika tuberkuloze, a Henri Becquerel je otkrio radioaktivnost. Cjepivo protiv bjesnoće je otkriće Louisa Pasteura.

Izum pokretne trake koji omogućava masivniju proizvodnju pojavio se 1870. godine u Cincinnatiju. Ovaj način proizvodnje s pokretnom trakom proširio se zbog svoje učinkovitosti, a primjenjivao ga je i Henry Ford u svojoj tvornici automobila.

Najprodavaniji model je bio Ford T (izgledao je poput slova T). Proizvodnja tog modela je bila na pokretnoj traci što je označilo početak automobilske industrije.

Sueski kanal je otvoren 1869. godine. To je umjetno prokopan kanal između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta.

Karl Benz je konstruirao i izumio prvi automobil. Henry Ford je nizom konstruktivnih i dizajnerskih rješenja omogućio masovnu proizvodnju automobila. Dok je Wilbur Wright, uz brata Orvillea prvi letio zrakoplovom.

Od kraja 18. stoljeća, a osobito u 19. stoljeću pa nadalje otkrivena su cjepiva za brojne zarazne i po život opasne bolesti čije je širenje njime smanjeno ili potpuno nestalo. Zahvaljujući cjepivu i razvoju medicine i farmacije neke su teške i zarazne bolesti u potpunosti nestale.

Industrijalizacija se tijekom 19. stoljeća širila iz Engleske prema ostatku Europe i na područje SAD-a. Do sredine 19. stoljeća veliki dio zapadne Europe je industrijaliziran zahvaljujući vlastima koje su kroz državne i financijske mjere poticale industrijalizaciju.

Sueski kanal skratio je putovanje između Europe i Azije povezavši Sredozemno i Crveno more. Njegovo iskapanje trajalo je od 1859. do 1869. godine.

Istočnu i zapadnu obalu SAD-a je povezala Transkontinentalna pruga, a Transsibirska željeznica je spajala europski i azijski dio Rusije.

Zapadna područja Njemačke prema kraju 19. stoljeća preuzimaju primat te Njemačka postaje predvodnica europske industrijalizacije.

Edisonov izum električne žarulje i Teslin izum izmjenične električne energije, iz temelja su promijenili dotadašnji način života.

Zapadna je Europa bila industrijalizirana, dok je ostatak Europe znatno zaostajao. Istočnoeuropska područja je proces industrijalizacije tek malo zahvatio ili im se nije ni približio. U tim područjima je feudalizam bio još uvijek iznimno jak čime je bio onemogućen razvoj slobodnog tržišta.

Revolucionaran i značajan izum bio je motor za izmjeničnu struju Nikole Tesle. Ovaj izum omogućio je širu i veću primjenu električne energije i potpuno izmijenio dotadašnji svijet te oblikovao današnji. Nikola Tesla rođen je kraj Gospića, na teritoriju današnje Republike Hrvatske.

Otkriće rendgenskih ili X- zraka pripisuje se Conradu Wilhelmu Rontgenu. Ovo otkriće omogućilo je snimanje ljudskog tijela ispod kože te tako otvorilo vrata novim metodama dijagnosticiranja bolesti što je pridonijelo napretku medicine.

Alfred Krup je bio najveći njemački industrijalac. Bavio se teškom metalurgijom (proizvodnja željeza i čelika) te sredinom 19. stoljeća započinje i s proizvodnjom oružja.

Austro-Ugarska Monarhija je uz neke dijelove Europe, kao što je Italija, Rusija, Švedska, Osmansko Carstvo, Španjolska, ostala slabo ili djelomično industrijalizirana. Industrijalizacija je provedena tek krajem 19. st., čime su ta područja zaostajala za ostatkom Europe.

Nakon izuma telegrafa koji je prenosio signal žicom, Alexander Graham Bell je 1876. godine izumio telefon, izum kojim se zvuk (ljudski glas) pretvarao u električni impuls i prenosio žicom do udaljenog sugovornika.

Telefon je izumio Alexander Graham Bell 1875., 1832. je Samuel Morse izumio telegraf, a 1886. je konstruiran i izumljen prvi automobil zahvaljujući Karlu Benzu.

Panamski kanal je otvoren 1914. godine. To je umjetni kanal u Srednjoj Americi koji spaja Atlantski ocean s Tihim oceanom.

Revolucionaran i značajan izum bio je motor za izmjeničnu struju Nikole Tesle. Ovaj izum omogućio je širu i veću primjenu električne energije i potpuno izmijenio dotadašnji svijet te oblikovao današnji. Nikola Tesla rođen je kraj Gospića, na teritoriju današnje Republike Hrvatske.

1832. je Samuel Morse izumio telegraf, a 1886. je konstruiran i izumljen prvi automobil zahvaljujući Karlu Benzu. Telefon je izumio Alexander Graham Bell 1875.

Istočnu i zapadnu obalu SAD-a je povezala Transkontinentalna pruga, a Transsibirska željeznica je spajala europski i azijski dio Rusije.

Nakon izuma telegrafa koji je prenosio signal žicom, Alexander Graham Bell je 1876. godine izumio telefon, izum kojim se zvuk (ljudski glas) pretvarao u električni impuls i prenosio žicom do udaljenog sugovornika.

Periodni sustav elemenata je sastavio Dimitrij Mendeljejev, Robert Koch je otkrio uzročnika tuberkuloze, a X-zrake su otkriće Wilhelma Röntgena.

Alfred Krup je bio najveći njemački industrijalac. Bavio se teškom metalurgijom (proizvodnja željeza i čelika) te sredinom 19. stoljeća započinje i s proizvodnjom oružja.

Henri Becquerel je jedan od otkrivača radioaktivnosti. X-zrake su otkriće Wilhelma Rontgena, a cjepivo protiv bjesnoće je otkriće Louisa Pasteura.