Industrijalizacija hrvatskih krajeva

Prvi je automobil u Hrvatsku dovezao grof Marko Bombelles 1898. godine.

Na području Hrvatske i Slavonije sredinom XIX. stoljeća manje od 10% stanovništva živi u gradovima. Od 3030 naselja samo je bilo 9 gradova.

Iseljavanje stanovništva u prekomorske zemlje (Sjeverna i Južna Amerika, Australija) je bilo veće iz Dalmacije nego iz Banske Hrvatske.

Prvi je automobil u Hrvatsku dovezao grof Marko Bombelles 1898. godine.

Prvi brzojav iz Zagreba u Beč je poslao Podban Benko Lentulaj 1850. godine. Iz Beča mu je odgovorio ban Jelačić.

Najbolji preduvjeti za razvoj industrije u Hrvatskoj postojali su u kojoj drvnoj industriji (šume Slavonije i Gorskog Kotara).

Najveće industrijsko središte Istre s tvornicom duhana, alkohola, sardina bio je Rovinj.

U drugoj polovici XIX. stoljeća 90% hrvatskih seljaka zemlju još obrađuje drvenim plugom. Najzastupljenija kultura bila je kukuruz.

Prva telefonska linija u Hrvatskoj je proradila u Zagrebu 1881. godine. Bila je duga nekoliko kilometara.

Hrvatske zemlje potkraj XIX. stoljeća su bile zahvaćene krizom zbog pada cijena poljoprivrednih proizvoda. Američko i rusko žito je bilo jeftinije. Seljaštvo se zbog toga selilo u gradove, a iseljavanje u prekomorske krajeve je bilo veliko u Dalmaciji.

Prvi radnički list \"Radnički prijatelj\" je počeo izlaziti 1874. godine. Izašlo je ukupno 36 brojeva.

U Rijeci se nalazila tvornica papira koja je zapošljavala velik broj ljudi. Zbog izgradnje željeznice Rijeka je ispunjavala preduvjete za industrijski razvoj.

Cestovna mreža u Hrvatskoj bila je skromna i loše održavana te se promet uglavnom odvijao rijekama Dunavnom, Savom i Kupom.

Sredinom XIX. stoljeća u Hrvatskoj i Slavoniji je bilo 3030 naselja, od čega je bilo samo 9 gradova. Gradovi se sporo razvijaju zbog neobrazovanosti i nepismenosti.

Prvi hrvatski parobrod \"Sloga\" je plovio dva puta na mjesec na relaciji Sisak-Zemun. Prevozio je robu i putnike.

Sredinom XIX. stoljeća u Hrvatskoj i Slavoniji je bilo 3030 naselja, od čega je bilo samo 9 gradova. Gradovi se sporo razvijaju zbog neobrazovanosti.

Sredinom XIX. stoljeća od 3030 naselja u Hrvatskoj i Slavoniji samo je bilo 9 gradova.

Prva telefonska linija u Hrvatskoj je proradila u Zagrebu 1881. godine. Bila je duga nekoliko kilometara.

Sredinom XIX. stoljeća stoka se uzgajala na otvorenom. Tako se gubilo gnojivo potrebno za poljoprivredu.

Pula je bila glavna ratna luka Habsburške Monarhije. Godine 1856. položen je temeljni kamen Arsenala, mornaričkog brodogradilišta koje će postati najveće poduzeće u Puli.

Izgradnjom pruge od Budimpešte, preko Zagreba i Karlovca, do Rijeke (1873. godine), Rijeka je postala glavna izvozno-uvozna luka ugarskog dijela Monarhije.

Zagreb je 1880. godine imao oko 29 000 stanovnika.

Prvi hrvatski parobrod \"Sloga\" je plovio dva puta na mjesec na relaciji Sisak-Zemun. Prevozio je robu i putnike.

Samo oko 30% kmetova je nakon oslobođenja (Jelačićev proglas) ujedno i posjedovao zemlju.

Zadar je bio poznat po proizvodnji pića Maraskina i drugih likera.

Pruga od Budimpešte, preko Zagreba i Karlovca, do Rijeke je izgrađena 1873. godine.

Godine 1860. je izgrađena prva željeznička pruga na području današnje Hrvatske i to u Međimurju.

Prva željeznička pruga na području današnje Hrvatske izgrađena je na području Međimurja 1860. godine.

Ambroz Vranyczany je 1844. godine kupio u Beču parobrod koji je nakon dva tjedna plovidbe Dunavom i Savom uplovio u sisačku luku. Parobrod je nazvan sloga i dva puta u mjesecu je plovio na relaciji Sisak-Zemun.

Sisak i Zagreb su prugom bili povezani sa mjestom Zidani Most Sloveniji. Tako je trgovački promet usmjeren prema Trstu umjesto prema Rijeci.

Najzastupljenija kultura u drugoj polovici XIX. stoljeća na poljima u Hrvatskoj je kukuruz. Gotovo 90% hrvatskih seljaka zemlju još obrađuje drvenim plugom.