Učitavam...
Hrvatska u Austro-Ugarskoj Monarhiji
Nakon koliko dana je ugušena Rakovička buna?
Prikaži odgovor
Rakovička buna je oružani ustanak protiv Austro-Ugarske Monarhije kojeg je poveo Eugen Kvaternik iz Stranke prava. Kvaternik je bio veoma razočaran položajem hrvatske, te je poveo bunu 1871. godine u okolici Rakovice, sa svrhom stvaranja nezavisne hrvatske države. Buna je nakon 3 dana ugušena, a Kvaternik je ubijen.
Vrati na pitanje
Koje godine je sklopljena Hrvatsko-Ugarska nagodba?
Prikaži odgovor
Godinu dana nakon Austro-Ugarske nagodbe sklopljena je i Hrvatsko-ugarska nagodba, 1868. godine. Nastala je kao dogovor između Hrvatskog i Ugarskog sabora, a njome je uređen položaj hrvatskih zemalja u odnosu prema Ugarskoj.
Vrati na pitanje
Koje godine je bila Rakovička buna?
Prikaži odgovor
Rakovička buna je oružani ustanak protiv Austro-Ugarske Monarhije kojeg je poveo Eugen Kvaternik iz Stranke prava. Kvaternik je bio veoma razočaran položajem hrvatske, te je poveo bunu 1871. godine u okolici Rakovice, sa svrhom stvaranja nezavisne hrvatske države. Buna je nakon 3 dana ugušena, a Kvaternik je ubijen.
Vrati na pitanje
Koji naš grad je bio pod izravnom upravom Ugarske?
Prikaži odgovor
Hrvatsko-ugarskom nagodbom isprva nije predviđeno rješenje pripadnosti Rijeke. No, pojavila se \"Riječka krpica\", dodatak Nagodbi, prema kojem je Rijeka pripala Ugarskoj.
Vrati na pitanje
Za koje mišljenje u odnosu Hrvatske prema Ugarskoj i Austriji se zalagala Narodna stranka?
Prikaži odgovor
U saborima se raspravljalo o tome kakvo stajalište Hrvatska treba zauzeti u odnosu na Ugarsku i Austriju. Postojala su tri mišljenja, a Narodna stranka podržavala je ono o savezu s Ugarskom, ali pod uvjetom da Ugarska prizna hrvatsku samostalnost i da se hrvatske zemlje ujedine.
Vrati na pitanje
Kakav je bio status hrvatskog jezika nakon sklapanja Hrvatsko-Ugarske nagodbe?
Prikaži odgovor
Hrvatski jezik Nagodbom jer priznat kao službeni jezik u Hrvatskoj što je bila jedna od dobrih odredbi Nagodbe za Hrvatsku.
Vrati na pitanje
Koje godine je sklopljena Austro-Ugarska nagodba?
Prikaži odgovor
Dogovor kojim je nastala dvojna Austro-Ugarska Monarhija potpisan je 1867. godine. Sljedeće godine potpisana je i Hrvatsko-Ugarska nagodba.
Vrati na pitanje
Nakon sloma neoapsolutizma kome je pripalo Međimurje?
Prikaži odgovor
Slomom apsolutizma Srijem je vraćen Slavoniji, no Međimurje je oduzeto Hrvatskoj i pripalo je Ugarskoj.
Vrati na pitanje
Ukidanje apsolutizma označilo je i:
Prikaži odgovor
Budući da je u novom apsolutizmu bio zabranjen parlamentarni život, nisu se smjeli sazivati pokrajinski sabori. Kada je osnovano Carevinsko vijeće, sazvani su sabori kako bi izabrali svoje predstavnike. Hrvatski sabor sazvan je u Zagrebu, Dalmatinski u Zadru, a Istarski u Poreču.
Vrati na pitanje
Prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, koliko posto svojih prihoda Hrvatska ima za financiranje samostalnih poslova?
Prikaži odgovor
Prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, 45 posto svojih prihoda Hrvatska ima za financiranje samostalnih poslova.
Vrati na pitanje
Prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi Hrvatska nadzire: trgovinu, željeznicu, banke, pošte i tvornice (poslove koji su donosili veliku dobit).
Prikaži odgovor
Hrvatska je pod samostalnom upravom imala sudstvo, školstvo, unutarnju upravu i vjerska pitanja. Svi ostali poslovi više su se odnosili na financije i stoga je to Ugarska kontrolirala kao zajedničke poslove.
Vrati na pitanje
Pripadnici kojih političkih stranaka su bili protiv Hrvatsko-ugarske nagodbe?
Prikaži odgovor
Odredbama Hrvatsko-ugarske nagodbe protivili su se pripadnici Narodne stranke i Stranke prava jer su shvatili da se krše hrvatska prava i smanjuju slobode. Tako je Eugen Kvaternik kao pripadnik Stranke prava podigao 1871. g. Rakovičku bunu.
Vrati na pitanje
Austro-Ugarskom nagodbom uveden je:
Prikaži odgovor
Dogovorom ili nagodbom potpisanom između Austrije i Ugarske uveden je dvojni ili dualistički sustav vlasti. To je značilo da su u jednu državnu zajednicu ujedinjene Zemlje krune sv. Stjepana i austrijske zemlje. Neki poslovi bili su zajednički, a neki odvojeni.
Vrati na pitanje
Tko je imenovao hrvatskog bana nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe?
Prikaži odgovor
Hrvatskog bana imenovao je vladar, ali ne na prijedlog Hrvatskog, nego Ugarskog sabora. Tako je Hrvatska postala ovisna o Ugarskoj i Austriji i politički.
Vrati na pitanje
Koje od tri mišljenja je prevladalo u Saboru 1861. godine?
Prikaži odgovor
Saborska većina prihvatila je mišljenje koje je zastupala Narodna stranka, a to je da su za savez s Ugarskom, ali pod uvjetom da Ugarska prizna hrvatsku samostalnost.
Vrati na pitanje
Za koje mišljenje u odnosu Hrvatske prema Ugarskoj i Austriji se zalagala Stranka prava?
Prikaži odgovor
U saborima se raspravljalo o tome kakvo stajalište Hrvatska treba zauzeti u odnosu na Ugarsku i Austriju. Postojala su tri mišljenja, a Stranka prava nije bila za ikakvo povezivanje s Ugarskom i Austrijom, nego su težili stvaranju samostalne hrvatske države.
Vrati na pitanje
Izaslanstvo koje stranke je u Pešti pregovaralo s predstavnicima Ugarskog sabora te su dogovorili tekst Hrvatsko-Ugarske nagodbe?
Prikaži odgovor
Unionistička stranka još je od zasjedanja sabora 1861. godine zagovarala ujedinjenje s Ugarskom bez prethodnih uvjetovanja Ugarskoj. Stoga su predstavnici te stranke i bili ti koji su išli na pregovore. Dijelom je to bilo u zato što su unionisti imali više zastupnika, što je omogućilo neometano sklapanje Hrvatsko-ugarske nagodbe.
Vrati na pitanje
Kada je došlo do revizije Hrvatsko-ugarske nagodbe?
Prikaži odgovor
Nakon pobune u Rakovici, došlo je do revizije ili popravka teksta Nagodbe. Ono što je promijenjeno bila je odredba o financijama. Određeno je da Hrvatska može ostaviti 45% prihoda, a 55% mora dati u zajedničku blagajnu.
Vrati na pitanje
Tko je poveo Rakovičku bunu?
Prikaži odgovor
Rakovička buna je oružani ustanak protiv Austro-Ugarske Monarhije kojeg je poveo Eugen Kvaternik iz Stranke prava. Kvaternik je bio veoma razočaran položajem hrvatske, te je poveo bunu 1871. godine u okolici Rakovice, sa svrhom stvaranja nezavisne hrvatske države. Buna je nakon 3 dana ugušena, a Kvaternik je ubijen.
Vrati na pitanje
Gdje se raspravljalo o zajedničkim poslovima Hrvatske i Ugarske?
Prikaži odgovor
Zajednički poslovi Hrvatske i Ugarske raspravljali su se u Ugarskom saboru u Budimpešti. Iako su u saboru bili hrvatski zastupnici, njih je bilo malo.
Vrati na pitanje
Većina zastupnika u Hrvatskome saboru je izrazila svoje slaganje sa sadržajem Austro-Ugarske nagodbe.
Prikaži odgovor
Zastupnici u Hrvatskom saboru nisu se slagali sa sadržajem Austro-ugarske nagodbe jer su Dalmacija i dio Istre pripale austrijskom dijelu Monarhije, a Hrvatska ugarskom dijelu. Tako su hrvatske zemlje bile razjedinjene.
Vrati na pitanje
Prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi Hrvatska 25% svojih prihoda daje Ugarskoj za financiranje zajedničkih poslova.
Prikaži odgovor
Hrvatska je prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi trebala u zajedničku blagajnu davati 55% svih svojih prihoda. Tako je za vlastite poslove ostajalo samo 45% prihoda. Ovo je bilo financijsko potčinjavanje Hrvatske, zbog čega je došlo i do raznih pobuna protiv nagodbe, a na kraju i njene revizije.
Vrati na pitanje
Tko je postao hrvatski ban nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe?
Prikaži odgovor
Unionist Levin Rauch postao je hrvatski ban nakon Nagodbe. Vladar je taj koji je imenovao bana, ali na prijedlog Ugarskog sabora, zato su na pozicije banova često dolazili ljudi koji odgovaraju Ugarskom saboru.
Vrati na pitanje
Kako se naziva naknadno nalijepljen tekst preko izvornog teksta Hrvatsko-ugarske nagodbe o položaju Rijeke?
Prikaži odgovor
Naknadno nalijepljen tekst preko izvornog teksta Hrvatsko-ugarske nagodbe o položaju Rijeke se naziva \"riječka krpica\".
Vrati na pitanje