Učitavam...
Koje godine je osnovana Hrvatska pučka seljačka stranka?
Hrvatska pučka seljačka stranka je osnovana 1904. godine. Osnovala su ju braća Antun i Stjepan Radić.
Za što se HPSS nije zalagala?
Braća Radić vidjela su velike mogućnosti u politici ako uključe seljake koji su bili najbrojnije stanovništvo Hrvatske. Stoga se stranka zalagala prije svega da i seljaci dobiju pravo glasa, za hrvatska nacionalna pitanja, za socijalnu pravdu i demokratizaciju društva.
Za što se zalagala HPSS na početku svog djelovanja?
Braća Radić i HPSS zalagali su se za preobrazbu Austro-Ugarske Monarhije u konfederaciju u kojoj bi Hrvatska bila jedna od pet ravnopravnih država.
Što je bila "politika novog kursa"?
Dalmatinski političari Ante Trumbić i Frano Supilo su podržavali mađarske oporbene stranke kako bi smanjili austrijski utjecaj. Ova inicijativa se zvala \"politika novog kursa\". Pristaše novog kursa su 1905. god.
izadale \"Riječku rezoluciju\" u kojoj su podržali mađarsku oporbu u borbi za državnom samostalnošću. Zauzvrat su Mađari trebali podržati ujedinjenje hrvatskih zemalja. Nekoliko dana kasnije izdana je \"Zadarska rezolucija\" u kojoj su srpski političari u Dalmaciji podržali politiku novog kursa pod uvjetom ravnopravnosti Srba i Hrvata. Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio \"Hrvatsko-srpska koalicija\". Jedino Radićeva Seljačka stranka nije ušla u tu koaliciju jer je smatrala da nije moguća suradnja s Mađarima.
Hrvatsku pučku seljačku stranku su osnovala braća:
Hrvatsku pučku seljačku stranku su osnovala braća Stjepan i Antun Radić 1904. godine.
Koja je stranka pobijedila na izborima za Hrvatski sabor 1906. godine?
Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio Hrvatsko-srpska koalicija. Ta je koalicija pobijedila na izborima 1906. godine i bila na vlasti u Hrvatskoj i Slavoniji, ali kad je sabor raspušten, koalicija je postala oporbena stranka.
U Hrvatsko-srpsku koaliciju su ušle sve hrvatske i srpske stranke u Hrvatskoj?
Dalmatinski političari Ante Trumbić i Frano Supilo su podržavali mađarske oporbene stranke kako bi smanjili austrijski utjecaj. Ova inicijativa se zvala \"politika novog kursa\". Pristaše novog kursa su 1905. god.
izadale \"Riječku rezoluciju\" u kojoj su podržali mađarsku oporbu u borbi za državnom samostalnošću. Zauzvrat su Mađari trebali podržati ujedinjenje hrvatskih zemalja. Nekoliko dana kasnije izdana je \"Zadarska rezolucija\" u kojoj su srpski političari u Dalmaciji podržali politiku novog kursa pod uvjetom ravnopravnosti Srba i Hrvata. Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio \"Hrvatsko-srpska koalicija\". Jedino Radićeva Seljačka stranka nije ušla u tu koaliciju jer je smatrala da nije moguća suradnja s Mađarima.
izadale \"Riječku rezoluciju\" u kojoj su podržali mađarsku oporbu u borbi za državnom samostalnošću. Zauzvrat su Mađari trebali podržati ujedinjenje hrvatskih zemalja. Nekoliko dana kasnije izdana je \"Zadarska rezolucija\" u kojoj su srpski političari u Dalmaciji podržali politiku novog kursa pod uvjetom ravnopravnosti Srba i Hrvata. Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio \"Hrvatsko-srpska koalicija\". Jedino Radićeva Seljačka stranka nije ušla u tu koaliciju jer je smatrala da nije moguća suradnja s Mađarima.
Jedan od glavnih zadataka HPSS bila je borba za opće pravo glasa te:
Hrvatska pučka seljačka stranka je osnovana 1904. godine. Osnovala su ju braća Radić. Jedan od glavnih zadataka HPSS bila je borba za opće pravo glasa te opismenjavanje i obrazovanje seljaštva.
Kako se zvao časopis koji su izdavali braća Antun i Stjepan Radić od 1899. god.?
Časopis koji su izdavali braća Antun i Stjepan Radić od 1899. god. zvao se \"Dom\" i bio je namijenjen prosvjećivanju seljaka. Braća Radić su 1904. god. osnovali \"Hrvatsku pučku seljačku stranku\" čiji je cilj bio opće muško pravo glasa, kako bi mogli i seljaci sudjelovati na izborima.
Trijalizam označava:
Političari novog kursa zalagali su se za trijalizim, odnosno preustroj Austro-Ugarske Monarhije u zajednicu s trećom državom koju bi činili južnoslavenski narodi okupljeni oko Hrvatske.
Hrvatski političari novog kursa u Hrvatskoj surađivali su sa:
Politika novog kursa označava zaokret prema mađarskim oporbenim strankama i zbližavanje s njima kao otpor prema Austriji. Osim toga, u Hrvatskoj je došlo do suradnje i zbližavanja hrvatskih sa srpskim političarima pa je osnovana Hrvatsko-srpska koalicija.
Komu je bio namijenjen časopis "Dom"?
Časopis koji su izdavali braća Antun i Stjepan Radić od 1899. god. zvao se \"Dom\" i bio je namijenjen seljacima. Braća Radić su 1904. god. osnovali \"Hrvatsku pučku seljačku stranku\" čiji je cilj bio opće muško pravo glasa, kako bi mogli i seljaci sudjelovati na izborima.
Kojoj je stranci pripadao Frano Supilo?
Frano Supilo bio je dalmatinski političar koji je bio pripadnik Stranke prava. Pokrenuo je časopis Crvena Hrvatska. Smatrao je da pravaši i narodnjaci trebaju djelovati zajedno i zalagao se za sjedinjenje hrvatskih zemalja.
Koju su stranku osnovali Antun i Stjepan Radić?
Braća Radić su 1904. god. osnovali \"Hrvatsku pučku seljačku stranku\" čiji je cilj bio opće muško pravo glasa, kako bi mogli i seljaci sudjelovati na izborima.
Koje novine je krajem XIX. stoljeća za seljaštvo pokrenuo Antun Radić?
Krajem XIX. stoljeća Antun Radić je za seljaštvo pokrenuo novine \"Dom\". Pomagale su u opismenjavanju seljaštva i nudile mnoge savjete iz područja poljodjelstva i stočarstva.
Koga su podržavali dalmatinski političari Ante Trumbić i Frano Supilo?
Dalmatinski političari Ante Trumbić i Frano Supilo su podržavali mađarske oporbene stranke kako bi smanjili austrijski utjecaj. Ova inicijativa se zvala \"politika novog kursa\". Pristaše novog kursa su 1905. god.
izadale \"Riječku rezoluciju\" u kojoj su podržali mađarsku oporbu u borbi za državnom samostalnošću. Zauzvrat su Mađari trebali podržati ujedinjenje hrvatskih zemalja. Nekoliko dana kasnije izdana je \"Zadarska rezolucija\" u kojoj su srpski političari u Dalmaciji podržali politiku novog kursa pod uvjetom ravnopravnosti Srba i Hrvata. Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio \"Hrvatsko-srpska koalicija\". Jedino Radićeva Seljačka stranka nije ušla u tu koaliciju jer je smatrala da nije moguća suradnja s Mađarima.
izadale \"Riječku rezoluciju\" u kojoj su podržali mađarsku oporbu u borbi za državnom samostalnošću. Zauzvrat su Mađari trebali podržati ujedinjenje hrvatskih zemalja. Nekoliko dana kasnije izdana je \"Zadarska rezolucija\" u kojoj su srpski političari u Dalmaciji podržali politiku novog kursa pod uvjetom ravnopravnosti Srba i Hrvata. Rezultat Riječke i Zadarske rezolucije je bio \"Hrvatsko-srpska koalicija\". Jedino Radićeva Seljačka stranka nije ušla u tu koaliciju jer je smatrala da nije moguća suradnja s Mađarima.