Francusko društvo uoči revolucije

Unutar I. i II. staleža postojale su zamjetne podjele. Svećenstvo je bilo podijeljeno na više i niže, a plemstvo na tradicijsko i dvorsko. Međutim, bez obzira na njihovu unutarnju podijeljenost i različit imovinski status (osobito između višeg, bogatijeg i nižeg, siromašnijeg svećenstva) ova dva staleža su bila u istom položaju naprema trećem staležu - povlaštenom!

U Francuskoj je u drugoj polovici 18. stoljeća, neposredno prije Revolucije uslijedila glad zbog pomanjkanja kruha što je dodatno narušilo financijski položaj Francuske te je došlo do bankrota. Slijedom slabe žetve i pojave gladi te rasta cijena namirnica, siromaštvo se počelo sve više širiti Francuskom.

Pripadnici I. i II. staleža bili su oslobođeni plaćanja poreza državi. Prema tome, jedino je III. stalež plaćao porez.

Unutar trećeg staleža razvio se građanski sloj društva čiji je dio po imućnosti mogao konkurirati prvim dvama staležima, međutim po pravima je bio jednak seoskome stanovništvu. Ovaj građanski sloj odigrat će važnu ulogu u početcima Francuske revolucije.

U 18. stoljeću Francuska je sudjelovala u Ratu za američku neovisnost na strani američkih kolonista i u Sedmogodišnjem ratu što ju je ekonomski i gospodarski stavilo u nepovoljan položaj. U Francuskoj je u drugoj polovici 18. stoljeća, neposredno prije Revolucije uslijedila glad zbog pomanjkanja kruha što je dodatno narušilo financijski položaj Francuske te je došlo do bankrota.

Francuska Revolucija imala je za cilj izjednačiti prava svih ljudi u Francuskoj i donijeti Ustav - temeljni državni zakon. Ovakva zalaganja naroda imala su za cilj i bitno su smanjila moć vladara.

Najbrojniji stalež u Francuskoj u 18. stoljeću bio je treći, međutim pripadnici ovog staleža nisu imali nikakvog upliva u državnu vlast jer su povlašteni položaji i poslovi u državi pripadali I. i II. staležu.

Najbrojniji stalež u Francuskoj u 18. stoljeću bio je treći, međutim pripadnici ovog staleža nisu imali nikakvog upliva u državnu vlast jer su povlašteni položaji i poslovi u državi pripadali I. i II. staležu.

Određenje položaja pojedinca u društvu po kriteriju porijekla obilježje je starog poretka, odnosno ancien regime-a. Francuska revolucija strušila je ancien regime i pomogla u uspostavljanju novih društvenih vrijednosti te tako uvelike obilježila povijest Europe.

Prosvjetiteljske ideje i djelovanja bili su usmjereni protiv apsolutističke vlasti jednog čovjeka - vladara. Oni su razvijali modele vlasti za koje su vjerovali da trebaju zamijeniti apsolutizam.

Iako su i same imale kolonije i htjele zadržati vlast u njima, Francuska i Španjolska su željele oslabiti kolonijalnu moć Velike Britanije pa su u ratu pomoć pružali američkim kolonistima koji su se borili za svoju neovisnost.