Poljoprivreda je u Pribaltičkoj nizini slabije razvijena zbog brojnih močvara, vlažnih vjetrova sa zapada i hladnog vjetra sa sjevera. Navedeni uvjeti otežavaju uzgoj mnogih poljoprivrednih kultura i ograničavaju mogućnosti intenzivne poljoprivrede.

Mađarsko more, Balaton ili Blatno jezero naziv je za ostatak nekadašnjeg Panonskog mora u Mađarskoj, a nastao je tektonikom litosfernih ploča. Danas je ondje razvijen kupališni i lječilišni turizam povezan s toplicama.

Tijekom posljednjeg glacijala ledeni pokrov spustio se sve do Njemačko-poljske nizine gdje je bio njegov rub. Navedeni glacijal, odnosno ledeno doba, završilo je prije otprilike 10 000 godina i od tada se nalazimo u razdoblju interglacijala odnosno odledbe.

Države Srednje Europe koje se nalaze u Pribaltičkoj nizini su Njemačka i Poljska. Navedene države kao i sama regija imaju tranzitni položaj i povezuju druge regije.

Budimpešta, glavni grad Mađarske, među navedenim gradovima je jedini višemilijunski grad u Srednjoj Europi, ali svakako nije jedini.

Najduža europska rijeka je Volga, a druga najduža rijeka naziva se Dunav. Rijeka Dunav protječe iz kroz Hrvatsku te čini prirodnu granicu s Republikom Srbijom, a ulijeva se u Crno more.

Puste su travnate stepe u Mađarskoj koje su danas pretvorene u poljoprivredne površine. Nekada su bile dom nomadskih stočara, a danas su jedno od najvažnijih područja za uzgoj žitarica i razvoj stočarstva.

Budimpešta, glavni grad Mađarske, među navedenim gradovima je jedini višemilijunski grad u Srednjoj Europi, ali svakako nije jedini. Osim toga, Budimpešta je najveći grad smješten u Panonskoj nizini.

Države Srednje Europe u Panonskoj nizini su: Austrija, Mađarska, Hrvatska, Slovačka i Slovenija.

Dinarsko gorje uz Karpate zatvara Panonsku nizinu. Panonska nizina obuhvaća i istočne dijelove Panonske i Peripanonske Hrvatske, a područje same nizine je bilo u prošlosti prostor gdje se nalazilo Panonsko more.

Mađarsko more, Balaton ili Blatno jezero naziv je za ostatak nekadašnjeg Panonskog mora u Mađarskoj, a nastao je tektonikom litosfernih ploča. Danas je ondje razvijen kupališni i lječilišni turizam povezan s toplicama.

Prapor je sediment nastao djelovanjem vjetra. Žute je boje, a građen je uglavnom od kremena i gline. Prapor je omogućio stvaranje vrlo plodnog tla pogodnog za poljoprivredu

Gdanjsk je najvažnija poljska luka na Baltičkom moru, a nalazi se na ušću rijeke Visle u isto. Gdanjsk ima dugu pomorsku i trgovačku tradiciju, a danas je jedno od glavnih industrijskih i gospodarskih središta Poljske.

Povoljna umjereno-topla, veći broj sunčanih sati vlažna klima i plodno tlo uvjeti su za razvoj poljoprivrede u Panonskoj nizini.

Panonska nizina smjestila se između Alpa, Dinarida i Karpata. Zbog svog položaja, ovo područje ima specifične klimatske uvjete koji omogućuju razvoj poljoprivrede i stvaranje velikog broja naselja.

Morene su razdrobljeni kameni materijali nastali djelovanjem ledenjaka, a karakteristični su za Pribaltičku nizinu.One su dokaz nekadašnjeg prisustva ledenjaka i danas (negativno) utječu na sastav tla i krajobraz tog područja.

Kroz Panonsku nizinu teku i neke važne rijeke kao što su: Tisa, Sava, Drava i Dunav. Među njima svakako je najvažnija rijeka Dunav koja povezuje Crno i Sjeverno more.

Najzastupljenije poljoprivredne kulture Panonske nizine su: kukuruz, pšenica i vinova loza.

Visla i Odra neke su od većih i značajnijih rijeka koje teku Pribaltičkom nizinom. Osim Visle i Odre kroz Pribaltičku nizinu teku i Rajna, Ems i Weser.