Nizine koje okupljaju stanovništvo i gospodarstvo

Njemačka je država Srednje Europe s najviše obradivih površina, a zatim slijedi Poljska. Obje se države nalaze u Pribaltičkoj nizini. Prema površini obradivih površina u Srednjoj Europi najlošije stojeća država je Lihtenštajn zbog toga što se nalazi u Alpama.

Morene su razdrobljeni kameni materijali nastali djelovanjem ledenjaka, a karakteristični su za Pribaltičku nizinu.

Gdanjsk je najvažnija poljska luka na Baltičkom moru, a nalazi se na ušću rijeke Visle u isto. Gdanjsk ima dugu pomorsku i trgovačku tradiciju, a danas je jedno od glavnih industrijskih i gospodarskih središta Poljske.

Tijekom posljednjeg glacijala ledeni pokrov spustio se sve do Njemačko-poljske nizine gdje je bio njegov rub. Navedeni glacijal, odnosno ledeno doba, završilo je prije otprilike 10 000 godina i od tada se nalazimo u razdoblju interglacijala odnosno odledbe.

Panonska nizina smjestila se između Alpa, Dinarida i Karpata. Zbog svog položaja, ovo područje ima specifične klimatske uvjete koji omogućuju razvoj poljoprivrede i stvaranje velikog broja naselja.

Države Srednje Europe koje se nalaze u Pribaltičkoj nizini su Njemačka i Poljska.

Pribaltička nizina pruža se između Njemačko-češkog sredogorja, Baltičkog mora i Sjevernog mora.

Mađarsko more, Balaton ili Blatno jezero naziv je za ostatak nekadašnjeg Panonskog mora u Mađarskoj, a nastao je tektonikom litosfernih ploča. Danas je ondje razvijen kupališni i lječilišni turizam povezan s toplicama.

Mađarsko more, Balaton ili Blatno jezero naziv je za ostatak nekadašnjeg Panonskog mora u Mađarskoj, a nastao je tektonikom litosfernih ploča. Danas je ondje razvijen kupališni i lječilišni turizam povezan s toplicama.

Najzastupljenije poljoprivredne kulture Panonske nizine su: kukuruz, pšenica i vinova loza.

Povoljna umjereno-topla, veći broj sunčanih sati vlažna klima i plodno tlo uvjeti su za razvoj poljoprivrede u Panonskoj nizini.

Kroz Panonsku nizinu teku i neke važne rijeke kao što su: Tisa, Sava, Drava i Dunav. Među njima svakako je najvažnija rijeka Dunav koja povezuje Crno i Sjeverno more.

Prapor je sediment nastao djelovanjem vjetra. Žute je boje, a građen je uglavnom od kremena i gline.

Mađarsko more, Balaton ili Blatno jezero naziv je za ostatak nekadašnjeg Panonskog mora u Mađarskoj, a nastao je tektonikom litosfernih ploča. Danas je ondje razvijen kupališni i lječilišni turizam povezan s toplicama.

Gdanjsk je najvažnija poljska luka na Baltičkom moru, a nalazi se na ušću rijeke Visle u isto.

Poljoprivreda je u Pribaltičkoj nizini slabije razvijena zbog brojnih močvara, vlažnih vjetrova sa zapada i hladnog vjetra sa sjevera. Navedeni uvjeti otežavaju uzgoj mnogih poljoprivrednih kultura i ograničavaju mogućnosti intenzivne poljoprivrede.

Države Srednje Europe u Panonskoj nizini su: Austrija, Mađarska, Hrvatska, Slovačka i Slovenija.

Povoljna umjereno-topla, veći broj sunčanih sati vlažna klima i plodno tlo uvjeti su za razvoj poljoprivrede u Panonskoj nizini.

Države Srednje Europe u Panonskoj nizini su: Austrija, Mađarska, Hrvatska, Slovačka i Slovenija.

Puste su travnate stepe u Mađarskoj koje su danas pretvorene u poljoprivredne površine.

Najzastupljenije poljoprivredne kulture Panonske nizine su: kukuruz, pšenica i vinova loza.

Dinarsko gorje uz Karpate zatvara Panonsku nizinu. Panonska nizina obuhvaća i istočne dijelove Panonske i Peripanonske Hrvatske, a područje same nizine je bilo u prošlosti prostor gdje se nalazilo Panonsko more.

Panonska nizina smjestila se između Alpi, Dinarida i Karpata.

Poljoprivreda je u Pribaltičkoj nizini slabije razvijena zbog brojnih močvara, vlažnih vjetrova sa zapada i hladnog vjetra sa sjevera.

Najduža europska rijeka je Volga, a druga najduža rijeka naziva se Dunav. Rijeka Dunav protječe iz kroz Hrvatsku te čini prirodnu granicu s Republikom Srbijom, a ulijeva se u Crno more.