Vode europskog kontinenta

Rijeke sredozemnog slijeva uglavnom su kratke s razgranatim ušćima. Takva razgranata riječna ušća nazivaju se deltama.

Rijeke Neretva i Krka pripadaju sredozemnom slijevu. Rijeke u južnoj Hrvatskoj imaju jadranski slijev koji je zapravo dio većega sredozemnog slijeva.

U Europi razlikujemo pet velikih slivnih područja s obzirom na smjer otjecanja vode: atlantski slijev, sredozemni slijev, crnomorski slijev, arktički slijev i slijev Kaspijskog jezera.

U Europi razlikujemo pet velikih slivnih područja s obzirom na smjer otjecanja vode: atlantski slijev, sredozemni slijev, crnomorski slijev, arktički slijev i slijev Kaspijskog jezera.

U Europi razlikujemo pet velikih slivnih područja s obzirom na smjer otjecanja vode: atlantski slijev, sredozemni slijev, crnomorski slijev, arktički slijev i slijev Kaspijskog jezera.

Tektonska jezera nastala su djelovanjem pokreta litosfernih ploča. Neka od najvećih i najpoznatijih su: Ohridsko i Prespansko jezero

Rijeke atlantskog slijeva pogodne su za plovidbu, a većina ih završava ljevkastim riječnim ušćem - estuarijem koji je pogodan za gradnju luka. Najznačajnije rijeke atlantskog slijeva su: Temza, Visla, Odra, Laba, Rajna, Seine, Loire, Garonne, Tejo, Douro,...

Pješčani sprudovi nazivaju se lido. Osim lida na obala sredozemnih rijeka još možemo uočiti lagune kao reljefni oblik.

Perućko jezero, Borovik i Dubravsko jezero primjeri su hrvatskih umjetnih jezera. Potraži ih na fizičkoj karti Hrvatske u svome školskom geografskom atlasu.

Najprometnija i gospodarski najznačajnija europska rijeka je Rajna koja pripada atlantskom slijevu. Na rijeci Rajni nalazi se i najvažnija europska luka, a to je Rotterdam.

Većina europskih jezera prema postanku su prirodna jezera. Među prirodnim jezerima prema postanku najveći je broj ledenjačkih jezera od kojih je Ladoga najveće jezero.

Čovjek svojim djelovanjem utječe na razne načine na vodene površine u Europi. Tako na primjer čovjek stvara nove vodene površine - npr. umjetna jezera, mijenja tokove rijeka svojim djelovanjem, dovodi do isušivanja vodenih površina,...

Najveće vulkansko jezero u Europi naziva se Bolsena. Bolsena je smještena u središnjoj Italiji stotinjak kilometara udaljena od Rima.

Rijeke Kaspijskog jezera su relativno su duge te dio njih ima hidroenergetski potencijal. Rijeka Volga koja je najduža europska rijeka ulijeva se u Kaspijsko jezero isto kao i rijeka Ural.

Najprometnija i gospodarski najznačajnija europska rijeka je Rajna koja pripada atlantskom slijevu. Na rijeci Rajni nalazi se i najvažnija europska luka, a to je Rotterdam.

Rijeke Skandinavskog slijeva su uglavnom kratke i brze pa nisu pogodne za plovidbu, ali pogodne su za izgradnju hidroelektrana.

Rijeke u području Sredozemlja tijekom ljeta u odnosu na zimska razdoblja imaju niži vodostaj zbog nedostatka padalina u ljetnim mjesecima. Učit ćete kako je u sredozemnoj klimi većina padalina padne u zimskim mjesecima dok je ljetno razdoblje uglavnom sušno.

Najvećih broj prirodnih jezera u Europi je ledenjačkog postanka. Najveća među njima su Ladoga (najveće), Onega, Ženevsko, Bodensko,...

Sjeverna Dvina i Pečora pripadaju arktičkom slijevu. Rijeke su veći dio godine zaleđene pa su i njihove obale slabo naseljene i nemaju veće značenje.

Kielski kanal predstavlja sponu između Skandinavije i zapadne Europe, a ujedno je i jedan od najprometnijih prometnih kanala u Europi. Važan je jer povezuje gospodarski razvijenu zapadnu Europu sa Skandinavijom i baltičkim državama.

Prometni kanali u Europi značajni su jer povezuju razne dijelove kontinenta te skraćuju udaljenost između pojedinih vodenih ili kopnenih cjelina. Najznačajniji prometni kanali su:\r

\r
• Kanal Mittelland - povezuje središnju Njemačku
\r
• Kielski kanal - povezuje Sjeverno i Baltičko more
\r
• Rajna-Majna-Dunav - povezuje Zapadnu, Srednju i Jugoistočnu Europu
\r
• Engleski kanal - povezuje Sjeverno more i Atlantski ocean
\r
• Sueski kanal - skraćuje put od Indijskog oceana do Sredozemnog mora
\r

Ljudi su od prapočetaka naseljavali prostore uz rijeke zbog potrebe za hranom i vodom. Tako se na primjer uz rijeku Nil razvila egipatska civilizacija, uz rijeke Eufrat i Tigris mezopotamska civilizacija te uz rijeku Ind indijska civilizacija.

Kanal Mittelland, dug 325km, predstavlja najdulji kanalski put u Njemačkoj. Osim kanala Mittelland u Europi su još važni Kielski kanal i kanal Rajna-Majna-Dunav kao veći i značajniji kanalski putovi.

Rijeke koje se nalaze na Skandinavskom poluotoku su kratke i nepogodne za plovidbu. Nepogodne su za plovidbu jer su strme i brze s obzirom da se spuštaju s relativno visokoga Skandinavskog gorja.

Rijeke sredozemnog slijeva uglavnom su kratke s razgranatim ušćima. Takva razgranata riječna ušća nazivaju se deltama. Neke od najznačajnijih rijeka sredozemnog slijeva su: Po, Rhone, Ebro,...

Rijeke arktičkog slijeva veći dio godine su zaleđene pa nisu gospodarski značajne. Od rijeka arktičkog slijeva treba istaknuti Sjevernu Dvinu i Pečoru.

Rijeka Volga, najduža europska rijeka, pripada slijevu Kaspijskog jezera. Volga teče kroz Rusiju i Kazahstan, a duga je čak 3531km što je za skoro 700km više od druge najduže europske rijeke, Dunava.

Najveći broj rijeka u Europi pripada atlantskom slijevu. Među većim rijekama atlantskog slijeva možemo izdvojiti: Temzu, Tejo, Rajna, Loire, Seine, Laba, Odra i Visla. Potraži navedene rijeke uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa i fizičke karte Europe.

Riječna mreža Europa je gusta i razgranata s najdužim rijekama na istoku i jugoistoku kontinenta. Najduža europska rijeka je Volga koja se nalazi na istoku kontinenta i ulijeva se u Kaspijsko jezero.

Ohridsko i Prespansko jezero primjeri su tektonskih jezera. Osim tektonskih jezera u prirodna jezera prema načinu nastanka ubrajamo još: krška, riječna, ledenjačka i vulkanska jezera.

Najveće vulkansko jezero u Europi naziva se Bolsena. Bolsena je smještena u središnjoj Italiji stotinjak kilometara udaljena od Rima.

Rijeke sredozemnog slijeva uglavnom su kratke s razgranatim ušćima. Takva razgranata riječna ušća nazivaju se deltama.

Većina europskih jezera prema postanku su prirodna jezera. Među prirodnim jezerima prema postanku najveći je broj ledenjačkih jezera od kojih je Ladoga najveće jezero.

Riječna mreža Europe je gusta i razgranata s najdužim rijekama na istoku i jugoistoku kontinenta. Rijeke se koriste za plovidbu, navodnjavanje te gospodarske aktivnosti.

Kratke rijeke sa strmim padom pogodne su za gradnju hidroelektrana. Što rijeka ima veći pad ona ima veći hidroenergetski potencijal.

Najveći broj rijeka u Europi pripada atlantskom slijevu. Među većim rijekama atlantskog slijeva možemo izdvojiti: Temzu, Tejo, Rajna, Loire, Seine, Laba, Odra i Visla. Potraži navedene rijeke uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa i fizičke karte Europe.

Većina europskih jezera prema postanku su prirodna jezera. Među prirodnim jezerima prema postanku najveći je broj ledenjačkih jezera od kojih je Ladoga najveće jezero.

Od navedenih rijeka samo Cetina pripada sredozemnom slijevu, dok ostale rijeke pripadaju crnomorskom slijevu. Rijeke u južnoj Hrvatskoj imaju jadranski slijev koji je zapravo dio većega sredozemnog slijeva.

Većina europskih rijeka ima ujednačen vodostaj, prvenstveno rijeke u Srednjoj i Zapadnoj Europi. S druge strane, rijeke sredozemnog slijeva zbog nedostataka padalina i visokih temperatura ljeti imaju niže vodostaje.

Lagune su obalni plićaci koji nastaju kada stvaranjem lida.

Samara je najveće europsko umjetno jezero koje se nalazi na rijeci Volgi u Rusiji. Samara se još naziva i Kujbiševsko jezero.

Rijeka Dunav najduža je rijeka crnomorskog slijeva. Dunav je dugačak 2858km, a teče kroz čak 10 država. Pokušaj uz pomoć fizičke karte Europe u svome školskom geografskom atlasu navesti države kroz koje teče Dunav.

Samara je najveće europsko umjetno jezero koje se nalazi na rijeci Volgi u Rusiji. Samara se još naziva i Kujbiševsko jezero.

Karakterističan oblik riječnog ušća za rijeke atlantskog slijeva je estuarij. Estuariji su ljevkasta riječna ušća koja su pogodna za gradnju luka.

Najveći broj umjetnih jezera u Europi građen je u svrhe akumulacije uz hidroelektrane. Najveća umjetna jezera u Europi su: Samara (najveće), Ribinsko, Kijev, Volgograd,...

Lida su pješčani sprudovi koji se pojavljuju uz delte jer se ondje nakuplja velika količina pijeska.

Najprometnija i gospodarski najznačajnija europska rijeka je Rajna koja pripada atlantskom slijevu. Na rijeci Rajni nalazi se i najvažnija europska luka, a to je Rotterdam.

Rijeke crnomorskog slijeva su relativno duge te imaju prometnu važnost, Najvažnija među njima je Dunav - najduža rijeka u Europskoj uniji koja povezuje jugoistok i zapad Europe. Osim Dunava treba spomenuti i rijeke Don, Dnjepar, i Dnjestar.

Dunav, Don i Dnjepar pripadaju crnomorskom slijevu. Među njima rijeka Dunav je najduža i najvažnija rijeka crnomorskog slijeva. Dunav je dugačak 2858km, a teče kroz čak 10 država. Pokušaj uz pomoć fizičke karte Europe u svome školskom geografskom atlasu navesti države kroz koje teče Dunav.

Rajna-Majna-Dunav je prometni kanal koji povezuje Sjeverno i Crno more. Ušće Rajne je u Sjeverno moru, dok je ušće Dunava u Crno more.

Rijeke Rhone i Ebro pripadaju sredozemnom slijevu. Osim Rhone i rijeke Ebro od većih rijeka sredozemnog slijeva možemo izdvojiti još rijeku Po koja teče kroz Padsku nizinu.