Veličina, geografski smještaj i položaj Europe

Enklava predstavlja državu u državi, odnosno teritorij sa svih strana okružen teritorijem druge države. Primjeri europskih enklava su Vatikan i San Marino.

Istočna Europa u isto je vrijeme prostorno najveća europska regija, ali i gospodarski najslabije razvijena europska regija. Države koje ubrajamo u Istočnu Europu su: Ukrajina, Ruska Federacija, Bjelorusija i Moldavija. Ono što povezuje navedene zemlje je izraziti utjecaj komunizma kroz 20. stoljeće.

Južna Europa predstavlja ishodište moderne europske civilizacije koja korijene vuče iz drevne Grčke i drevnoga Rima. Države Južne Europe su: Italija, Vatikan, San Marino, Albanija, Grčka, Španjolska, Portugal, Malta i Andora. U državama Južne Europe turizam je jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti.

Prirodna granica između Europe i Azije prati plani u Ural, rijeku Ural, Kaspijsko jezero, Kavkaz, Crno more, Mramorno more te morske prolaze Bospor i Dardanele.

Europa i Azija su kontinenti koji zajedno čine cjelinu nazvanu Euroazija. Zbog različite povijesti, kulture i gospodarske razvijenosti dogovorena je podjela Europe i Azije na dva kontinenta.

Većina Europa nalazi se u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, dok se manji dio Europe, onaj sjeverniji dio, nalazi u sjevernom hladnom toplinskom pojasu. U sjevernom toplinskom pojasu postoji pravilna izmjena četiri godišnja doba, a u navedenom toplinskom pojasu osim većine Europe smjestila se i Hrvatska.

Luksemburg je jedina kontinentalna zemlja Zapadne Europe. To znači da je Luksemburg jedina država Zapadne Europe koja nema izlaz niti na jedno more.

Tango je ples koji je nastao miješanjem europskih i američkih utjecaja u glazbi. Nastao je u Južnoj Americi u 18. stoljeću, a 2009. godine uvršten je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine.

Sjeverna Europa europska je regija koji obilježavaju prirodna bogatstva te mala gustoća naseljenosti zbog nepovoljne klime. Države Sjeverne Europe su: Island, Norveška, Švedska, Finska, Danska, Estonija, Latvija i Litva.

Eksklava predstavlja teritorij neke države odvojen od matične države i okružen teritorijem drugih država. Primjeri eksklava su: Kalinjingradska oblast koja pripada Ruskoj Federaciji, Gibraltar koji pripada Ujedinjenom Kraljevstvu te Ceuta i Melilla koji pripadaju Španjolskoj, a nalaze se na sjeveru Afrike.

Prema grčkoj mitologiji Europa je bila fenička princeza u koju se zaljubio Zeus. To je još jedna od teorija koja objašnjava postanak imena kontinenta na kojemu živimo. Zeus je u obliku bika izronio iz vode i oteo Europu te ju odveo na Kretu te je s njom dobio tri sina, a ona je postala prvom kretskom kraljicom.

Prostori pojedinih država koji su okruženi teritorijima drugih zemalja nazivaju se eksklave. Primjeri eksklava su Ceuta i Melilla koje pripadaju Španjolskoj, a nalaze se u Maroku. Isto tako imamo velikobritansku eksklavu Gibraltar na granici s Afrikom te Kalinjingrad koji se nalazi na Baltičkom moru, a pripada Ruskoj Federaciji. Potraži navedene eksklave na geografskoj karti Europe pomoću svoga školskog geografskog atlasa.

Prirodna granica između Europe i Azije je dogovorena, a prati: planinu Ural, rijeku Ural, Kaspijsko jezero, Kavkaz, Crno more, Bospor, Mramorno more i Dardanele. Politička granica između Europe i Azije ne poklapa se s prirodnom granicom već ona prati zapadnu granicu Ruske Federacije. Potraži navedene prirodne cjeline koje čine prirodnu granicu između Europe i Azije u svome školskom geografskom atlasu na geografskoj karti Europe.

Njemačka predstavlja okosnicu Srednje Europe i uz to je gospodarski najrazvijenija europska država. Osim Njemačke u regiju Srednja Europa ubrajamo: Poljsku, Češku, Slovačku, Sloveniju, Austriju, Švicarsku, Lihtenštajn, Sloveniju, Mađarsku i Hrvatsku.

Hrvatska je država koja pripada dvjema regijama, odnosno Srednjoj i Južnoj Europi. Kontinentalni dio Hrvatske pripada Srednjoj Europi dok dijelovi Hrvatske koji se nalaze uz more pripadaju Južnoj Europi.

U Europi razlikujemo 6 različitih regija: Srednju Europu, Južnu Europu, Sjevernu Europu, Zapadnu Europu, Jugoistočnu i Istočnu Europu. Regije su izdvojene s obzirom na neka zajednička obilježja među državama koje se nalaze u tim regijama.

Europu okružuju dva oceana, Atlantski ocean na zapadu i Arktički ocean na sjeveru. Jedna zanimljivost, sve kontinente osim Antarktike okružuju barem 2 oceana, a Antarktiku okružuje samo jedan ocean i to onaj Južni.

Kršćanstvo je najraširenija religija svijeta, a tome je doprinijela europska kolonizacija drugih kontinenata. Prema podatcima za 2022. godinu trenutno u svijetu ima oko 2,5 milijardi kršćana, a druga najraširenija religija je islam s nešto manje od 2 milijarde sljedbenika.

Kroz kolonizaciju Europljani su širili svoje utjecaje širom svijeta. Primjere možemo pronaći u širenju demokracije na ostale kontinente, širenjem kršćanstva u Sjevernoj i Južnoj Americi, širenje europskih jezika širom svijeta, širenjem europske arhitekture,...

Europa ima površinu od oko 10 milijuna kilometara kvadratnih. S druge strane, Europa danas broji oko 750 milijuna stanovnika.

Hrvatska je jedina europska država koja se nalazi u dvije europske regije, a to su: Srednja Europa (sjeverni dio Hrvatske) te Južna Europa (primorje).

Europa je smještena istočno od Atlantskog oceana, sjeverno od Afrike i Sredozemnog mora, južno od Arktičkog oceana te zapadno od Azije.

Srednja Europa europska je regija koja ima tranzitnu ulogu te povezuje sve ostale europske regije. U ovoj regiji nalazi se gospodarski najrazvijenija europska država - Njemačka. Osim Njemačke u Srednjoj Europi nalaze se još Poljska, Češka, Slovačka, Lihtenštajn, Austrija, Švicarska, Slovenija, Mađarska i dijelom Hrvatska.

Europa je po veličini 6. kontinent na Zemlji, a od Europe jedino je manja Australija. Promatramo li broj stanovnika tu je Europa treći najveći kontinent, a više stanovnika imaju samo Azija i Afrika.

U Europi živi približno 750 milijuna stanovnika. Kina kao država s najvećim brojem stanovnika ima skoro dva puta više stanovnika Europe, odnosno 1,4 milijarde stanovnika. Antarktika je kontinent s najmanjim brojem stanovnika, a drugi najmanji kontinent prema broju stanovnika je Australija i Oceanija s nešto više od 25 milijuna stanovnika.

Paneuropski prometni koridori su mreža željezničkih, cestovnih i pomorskih prometnih pravaca koji se koriste za prijevoz ljudi i roba, ali i povezivanje Europe.

Približna površina Europe iznosi 10 milijuna km² što Europu svrstava na šesto mjesto u odnosu na površine drugih kontinenata. Jedini površinom manji kontinent od Europe je Australija i Oceanija. S druge strane, gledamo li broj stanovnika Europa je treća po veličini jer samo Azija i Afrika imaju više stanovnika od Europe.

Euroazijske države su one države koje se nalaze na granici Europe i Azije. Takvih je pet država, a to su: Ruska Federacija, Turska, Gruzija, Azerbajdžan i Armenija.

Zapadna Europa smatra se kolijevkom industrijalizacije i jednom od gospodarski najrazvijenijih regija u Europi. Država Zapadne Europe su: Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Monako, Nizozemska, Belgija te Luksemburg koji jedini nema izlaz na more od svih država Zapadne Europe.

Rt Kinnarodden na sjeveru Norveške predstavlja najsjeverniju kopnenu točku Europe. Najistočnija točka Europa je Ural u Ruskoj Federaciji, najzapadnija točka je rt Roca u Portugalu, a najjužnija kopnena točka je rt Tarifa u Španjolskoj. Potraži na geografskoj karti Europe krajnje točke Europe uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa.

Europi pripadaju i neki teritoriji koji nisu spojeni sa samim kontinentom, a to su na primjer: Grenland koji pripada Danskoj, otok Reunion u Indijskom oceanu koji pripada Francuskoj, Francuska Polinezija u Tihom oceanu koja pripada Francuskoj,...

Jugoistočna Europa regija je koju opisuju kao prostor političke nestabilnosti te prostor gdje dolazi do suživota različitih naroda, vjera i rasa. Države Jugoistočne Europe su: Srbija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Rumunjska i Bugarska.

Južna Europa europska je regija poznata kao kolijevka europske civilizacije te kao jedna od turistički najrazvijenijih regija svijeta. Države Južne Europe su: Portugal, Španjolska, Italija, Andora, San Marino, Vatikan, Malta, Grčka i Albanija.

Euroazija je kopnena cjelina koju čine Azija i Europa. Azija i Europa zapravo su spojeni kontinenti, ali dogovorom zbog povijesnih, kulturnih te gospodarskih razloga su razdvojeni na dva kontinenta.

Zemlje Zapadne Europe usmjerene su prema Atlantskom oceanu. Atlantski ocean je važan u trgovačkom smislu jer se velika količina trgovine između Europe i država Južne i Sjeverne Amerike odvija upravo kroz njega.

U Bruxellesu se nalazi tematski park Mini-Europa u kojemu se nalazi niz atrakcija iz različitih europskih država. Crkva svetog Marka koja se nalazi u Zagrebu jedina je hrvatska skulptura u navedenom parku.

Europa je smještena u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu te na sjevernoj, istočnoj i zapadnoj polutci. Možemo reći kako je Europa smještena u središtu kopnene polutke.

Island je otočna država koja pripada Sjevernoj Europi. Uz Island u Sjevernu Europu ubrajamo: Norvešku, Švedsku, Finsku, Dansku, Island, Latviju, Litvu i Estoniju. Obilježja koja povezuju države Sjeverne Europe su hladna klima i slabija gustoća naseljenosti.

Krajnje točke Europe su:\r

\r
• najsjevernija - rt Kinnarodden u Norveškoj
\r
• najjužnija - rt Tarifa u Španjolskoj
\r
• najistočnija - sjeverni dio Urala
\r
• najzapadnija - rt Roca u Portugalu
\r

Politička granica Europe prati zapadnu granicu Ruske Federacije. Prema ovoj podjeli, Ruska Federacija nalazi se u Aziji.

Istočna Europa površinom je najveća europska regija kroz koju teku neke od najvećih europskih rijeka (npr. Volga). Države Istočne Europe su: Ruska Federacija, Ukrajina, Bjelorusija i Moldavija.

Europsku prometnu mrežu čini mreža od deset različitih paneuropskih koridora. Kroz Hrvatsku prolaze paneuropski koridori X. V. (ogranci Vb i Vc) te koridor VII. koji prati tok rijeke Dunav. Razmisli i navedi pozitivne utjecaje paneuropskih koridora za europske države.

Paneuropski prometni koridori koji prolaze kroz Hrvatsku su:\r

\r
• Koridor Vc - Budimpešta - Zagreb- Rijeka
\r
• Koridor Vb - Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče
\r
• Koridor VII - prati tok rijeke Dunav
\r
• Koridor X - Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Skopje – Solun
\r