Stanovništvo europskog kontinenta

Demogeografija je znanstvena disciplina unutar geografije koja se bavi proučavanjem prostornog rasporeda stanovništva, njegovih kretanjem, raznim demografskim i drugim strukturama.

Bolest krumpira, a kasnije i vinove loze potaknula je masovno iseljavanje Iraca u 19. stoljeću. Istraži i navedi regiju u Hrvatskoj gdje su se također desile migracije uzrokovane bolešću vinove loze.

Prostor Istočne i Jugoistočne Europe prostor je emigracije. Stanovništvo emigrira iz navedenih područja zbog političke nestabilnosti, loših gospodarskih uvjeta, slabe ponude poslova i drugih.

Od 60-ih godina dvadesetog stoljeća Hrvati najviše iseljavaju u Države Srednje Europe jer su 60-ih godina stanovnici Jugoslavije dobili dopust za rad u inozemstvu.

U SAD-u se nalazi najveći broj iseljenih Hrvata u svijetu. Neki od najvećih izvoznika vina u svijetu su Hrvati koji žive u Americi.

Starije kameno doba je povijesno razdoblje iz kojega potječu prvi tragovi naseljenosti u Europi. Razmisli i navedi barem dva područja gdje su uočeni prvi tragovi naseljenosti u Europi.

Azija i Afrika su kontinenti iz kojih dolazi najveći broj migranata u Europu. Razlozi migracija iz navedenih područja vezani su uz ratne sukobe i lošu gospodarsku situaciju.

Gustoća naseljenosti Europe iznosi oko 73st. po km². Gustoću naseljenosti dobijemo tako da broj stanovnika podijelimo s površinom.

Demografska tranzicija je prijelaz s visokih stopa smrtnosti i rodnosti na niske stope smrtnosti i rodnosti.

• 1. faza naziva se \"Predtranzicija\". Obilježja navedene faze su izuzetno visoke stope rodnosti i smrtnosti. Ovu etapu demografske tranzicije trenutno imaju izuzetno slabo razvijene zemlje svijeta gdje su medicina i higijena na niskim razinama.
• 2. faza je faza \"tranzicije\" i tu se dešava pad stopa smrtnosti, a stope rodnosti su i dalje visoke. To se dešava u zemljama u kojima je medicina razvijena, a zbog kulture ili nekih drugih običaja i razloga rađa se i dalje veliki broj djece.
• 3. faza je faza \"posttranzicije\", a obilježja ove faze su niske stope rodnosti i niske stope smrtnosti. U ovoj fazi se nalaze visoko i srednje razvijene zemlje. Hrvatska je primjer države koja se nalazi u ovoj fazi. Stope smrtnosti su niske zbog dobrih životnih uvjeta, razvijene medicine, razvijene brige za stare... A stope rodnosti su niske jer se mladi okreću uglavnom razvoju karijera, smanjuje se broj sklopljenih brakova,...

Treći iseljenički val pogodio je Europu nakon Drugog svjetskog rata. Tada se europsko stanovništvo iseljavalo u prekomorske države kao što su SAD, Australija i Kanada.

Prvi moderni milijunski grad u Europi je London koji je taj broj dostigao oko 1800. godine.

Prve izražene migracije u Hrvatskoj desile su se u 15. stoljeću zbog prodora Osmanlija. Tada se stanovništvo iz Hrvatske uglavnom selilo u druge europske zemlje.

Demografije je znanstvena disciplina koja proučava stanovništvo kao važnog dionika prostora i vremena. Istraži i pokušaj objasniti razliku između demografije i demogeografije.

ESA je osnovana 1964. godine. Utemeljena je 1975. sa sjedištem u Parizu, a okuplja 18 europskih zemalja članica. ESA provodi programe svemirskih letova s ljudskom posadom, razvoja sustava navigacijskih, meteoroloških i komunikacijskih satelita, svemirskih istraživanja Mjeseca i drugih planeta.

Europa je gusto naseljen kontinent. Razmisli koji je kontinent najrjeđe naseljen i koji su faktori utjecali na to.

U Europi danas živi oko 750 milijuna stanovnika na površini od oko 10 milijuna kilometara kvadratnih. Podijelimo li broj stanovnika s površinom dobit ćemo da je prosječna gustoća naseljenosti Europo oko 75 stanovnika po kilometru kvadratnom.

Prve izražene migracije u Hrvatskoj dogodile su se u 15. stoljeću zbog prodora Osmanlija. Tada se stanovništvo iz Hrvatske uglavnom selilo u druge europske zemlje.

Demografska obilježja Europe u 17. stoljeću su visoka stopa rodnosti i smrtnosti. Mnogo ljudi je umiralo zbog loših higijenskih uvjeta, loše razvijene medicine, loših životnih uvjeta. S druge strane, mnogo se rađalo u navedenom razdoblju zbog ne poznavanja kontracepcijskih sredstava, potrebe za radnom snagom, zbog visokih stopa infantilnog mortaliteta i drugih.

Iz Ukrajine je 2014. godine iselilo skoro 2 milijuna stanovnika zbog ratnih sukoba s Rusijom. Pokušaj istražiti koliko se tijekom vojne agresije Rusije na Ukrajinu iselilo stanovnika od početka 2022. godine.

Zapadna Europa ističe se većom gustoćom naseljenosti u odnosu na Istočnu Europu. Istočna Europa je uz Sjevernu Europu najrjeđe naseljena regija Europe. Razmisli i pokušaj odgovoriti zašto navedene regije imaju malu gustoću naseljenosti.

Prirodno kretanje stanovništva Europe do 18. stoljeća obilježavale su visoke stope rodnosti, ali i smrtnosti. Djeca su se uvelike rađala jer se smatralo kako će jednoga dana sudjelovati u poslovima i donositi obitelji sredstva, a drugi razlog je bilo što je bilo mnogo bolesti pa se nije znalo koliko će djece preživjeti. S druge strane, stope smrtnosti su bile izrazito visoke zbog nerazvijene higijene i medicine. Poboljšanjem životnih uvjeta u 18. i 19. stoljeću smanjuju se stope smrtnosti dok stope rodnosti ostaju visoke i dolazi do porasta broja stanovnika. Danas su stope rodnosti niske zbog novog načina života, žene su dobile pravo glasa te se obrazuju i rade,..., a stope smrtnosti su niske zbog razvijene medicine.

Duže trajanje obrazovanja i razvoj gospodarstva utjecali su na smanjenje stopa rodnosti. Razmisli i pokušaj navesti još neke razloge koji su utjecali na smanjene stope rodnosti u Europi.

Prvi tragovi naseljenosti Europe datiraju još iz doba starijeg kamenog doba.

Žene u Europi u prosjeku rađaju manje od dvoje djece. Točnije, žene u Europi rađaju 1,4 djece u Europi što je dakako malo usporedimo li broj rođene djece po ženi s na primjer Afrikom.

Demografska tranzicija je prijelaz s visokih stopa smrtnosti i rodnosti na niske stope smrtnosti i rodnosti.\r

\r
1. faza naziva se \"predtranzicija\". Obilježja navedene faze su izuzetno visoke stope rodnosti i smrtnosti. Ovu etapu demografske tranzicije trenutno imaju izuzetno slabo razvijene zemlje svijeta gdje su medicina i higijena na niskim razinama.
\r
2. faza je faza \"tranzicije\" i tu se dešava pad stopa smrtnosti, a stope rodnosti su i dalje visoke. To se dešava u zemljama u kojima je medicina razvijena, a zbog kulture ili nekih drugih običaja i razloga rađa se i dalje veliki broj djece.
\r
3. faza je faza \"posttranzicije\" , a obilježja ove faze su niske stope rodnosti i niske stope smrtnosti. U ovoj fazi se nalaze visoko i srednje razvijene zemlje. Hrvatska je primjer države koja se nalazi u ovoj fazi. Stope smrtnosti su niske zbog dobrih životnih uvjeta, razvijene medicine, razvijene brige za stare... A stope rodnosti su niske jer se mladi okreću uglavnom razvoju karijera, smanjuje se broj sklopljenih brakova,...
\r

Hrvati su u 20. stoljeću najviše iseljavali u prekomorske države kao što su SAD, Kanada i Australija.

Drugi iseljenički val zahvatio je Europu od sredine 19. stoljeća kada se stanovništvo uvelike seli iz Srednje i Istočne Europe, ali i veliki broj Hrvata. U drugom iseljeničkom valu najviše se iseljavalo prema kontinentima Novog svijeta.

Europa je nakon Azije drugi najgušće naseljen kontinent. Razmisli i pokušaj navesti koja je prema površini, a koja prema broju stanovnika

Nakon Velikih geografskih otkrića Europljani su naseljavali prostor Novoga svijeta, ali kolonizirali su i neke druge dijelove svijeta.

Treći iseljenički val pogodio je Europu nakon Drugog svjetskog rata. Tada se europsko stanovništvo iseljavalo u prekomorske države kao što su SAD, Australija i Kanada.

Očekivana životna dob u Europi iznosi oko 80. godina. Istraži koliko iznosi očekivana životna dob u Hrvatskoj te ju usporedi s očekivanom životnom dobi u Europi.

London i Peking prva su dva grada koja su 1800. godine dostigla brojku od milijun stanovnika.

Ratovi i bolesti utjecali su na negativnu prirodnu promjenu kroz povijest. Razmisli i pokušaj navesti nazive bolesti koje su ostavile velike posljedice na negativnu prirodnu promjenu Europe u prošlosti.

Prve izražene migracije u Hrvatskoj desile su se u 15. stoljeću zbog prodora Osmanlija. Tada se stanovništvo iz Hrvatske uglavnom selilo u druge europske zemlje.

Gustoća naseljenosti Europe iznosi oko 75st. po km². Gustoću naseljenosti dobijemo tako da broj stanovnika podijelimo s površinom. U Europi je to oko 750 milijuna stanovnika, a površina iznosi oko 10 milijuna kilometara kvadratnih.

Najrjeđe su naseljeni dijelovi Istočne Europe (nepovoljna klima, slaba gospodarska razvijenost zbog utjecaja SSSR-a,...) te Sjeverna Europa (nepovoljna klima i nepristupačan reljef).

Stope rodnosti danas su niske jer se promijenio način života. Žene počinju raditi, mladi se orijentiraju na gradnju karijera, kasnije se stupa u brakove, tradicionalno su manje obitelji,... Stope smrtnosti s druge strane smanjile su se zbog razvijene medicine.

Najgušće su naseljeniji oni dijelovi Europe koji imaju povoljniji geografski položaj, resurse, veću gospodarsku razvijenost,... To su u Europi veliki gradovi kao što su: London, Moskva, Madrid, Barcelona, Rim, Beč, Berlin,... Generalno gledano, najgušće su naseljeni dijelovi Zapadne, Južne i Srednje Europe.

Arheologija je znanost pomoću koje se došlo do prvih spoznaja o stanovnicima Europe. Znanstvenici koji se bave arheologijom nazivaju se arheolozima.

Hrvati su u 20. stoljeću najviše iseljavali u prekomorske države kao što su SAD, Kanada i Australija. Istraži i navedi naziv izvaneuropske države s najvećim brojem Hrvata.

U SAD-u se nalazi najveći broj iseljenih Hrvata u svijetu. Neki od najvećih izvoznika vina u svijetu su Hrvati koji žive u Americi.

Gledano od 1750. godine do danas broj stanovnika u Europi je porastao s oko 150 milijuna na gotovo 750 milijuna. Najveći porast broja stanovnika zabilježen je u 19. stoljeću, a pad broja stanovnika zabilježen je tek za vrijeme Prvog svjetskog rata nakon čega je kasnije opet samo rastao.