Obale i mora Europe

Fjordovi su duboki i uski morski zaljevi nastali djelovanjem ledenjaka. Karakteristični su za sjever Europe, a Norveška je država najpoznatija po fjordovima.

Velika Britanija najveći je europski otok. Osim Velike Britanije u velike europske otoke možemo svrstati: Irsku, Korziku, Siciliju, Sardiniju, Island te Kretu. Potraži navedene otoke na fizičkoj karti Europe u svojim školskim geografskim atlasima.

Najsjevernija europska pomorska luka naziva se Murmansk koja se nalazi u Rusiji. Murmansk se nalazi na poluotoku Koli u blizini granice s Norveškom i Finskom.

Sueski kanal umjetno je prokopan morski kanal 1869. godine koji je skratio put između Indijskog oceana i Sredozemnog mora. Gibraltarska vrata s druge strane morski su prolaz koji povezuje Sredozemno more i Atlantski ocean te se kroz njih obavlja izmjena vode u Sredozemnom moru.

Gibraltarska vrata su morski prolaz koji povezuje Sredozemno more i Atlantski ocean. Gibraltarska vrata su i prolaz koji odvaja Afriku od Europe, a širok je 14km na svome najužem dijelu.

Bijelo more većinu godine je zaleđeno i zbog toga je promet kroz njega otežan ili potpuno obustavljen. Bijelo more uz Barentsovo more ubrajamo u mora sjevernog morskog pročelja.

Sredozemno more ekološki je ugroženo zbog svoje zatvorenosti. Promet, turizam te industrija uzrokuju zagađenja koja se teže otklanjaju iz mora upravo zbog njegove zatvorenosti.

Maritimnost se može opisati kao utjecaj mora na kopno. Suprotno od maritimnosti je kontinentalnost, odnosno izloženost utjecajima kopna.

Norveško more nalazi se na sjeveru Europe te je gospodarski vrlo važno zbog ribolova te nafte i zemnog plina.

Porastom naseljenosti obalnih područja i porastom gospodarske djelatnosti na obali porasla je i onečišćenost mora. Turizam, zatvorenost mora, ljudsko djelovanje te otpad neki su od glavnih onečišćivača mora.

Baltičko more relativno je zatvoreno more koje je s ostalim morima povezano brojnim morskim kanalima i prolazima. Karakteristike su mu mala slanost vode zbog brojnih pritoka.

La Manche ili Engleski kanal naziv je pomorskog kanala koji povezuje Sjeverno more i Atlantski ocean. U isto vrijeme on razdvaja Veliku Britaniju od Francuske.

Sjeverno more jedno od je od gospodarski najvažnijih mora u Europi. Koristi se za promet, ribolov te za eksploataciju zemnog plina i nafte.

La Manche, Engleski kanal ili The Channel morski je kanal koji povezuje Sjeverno more i Atlantski ocean. Nalazi se između Velike Britanije i Francuske, a ispod njega se nalazi Eurotunnel kroz koji prometuje željeznički promet.

La Manche ili Engleski kanal naziv je pomorskog kanala koji povezuje Sjeverno more i Atlantski ocean. U isto vrijeme on razdvaja Veliku Britaniju od Francuske.

Golfska struja omogućuje promet kroz Barenstovo more jer ona s obzirom da je topla morska struja onemogućuje zaleđivanje Barentsova mora. Pretpostavlja se da će slabljenjem Goflske struje u budućnosti i njenim zakretanjem prema zapadu doći do ponovnog zaleđivanja najsjevernijih dijelova Zemlje koji danas nisu pod ledom.

Sjeverno more nalazi se zapadno od najvećeg europskog poluotoka (Skandinavski poluotok) te istočno od najvećeg europskog otoka (Velika Britanija). Sjeverno more ubrajamo u mora zapadnog morskog pročelja skupa s Baltičkim, Keltskim i Norveškim morem.

Najsjevernija europska pomorska luka naziva se Murmansk koja se nalazi u Rusiji. Murmansk se nalazi na poluotoku Koli u blizini granice s Norveškom i Finskom.

Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju okomito na pravac pružanja obale nazivaju se norveškim tipom obale. S druge strane, tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale.

Morska obala predstavlja mjesto gdje se spajaju kopno i more.

Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju okomito na pravac pružanja obale nazivaju se norveškim tipom obale. S druge strane, tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale.

Sjeverno morsko i obalno pročelje obuhvaća prostor uz obale Barentsovog i Bijelog mora. Prostor oko navedenih mora je hladan, a navedena mora su izrazito bogata ribom kojoj pogoduje hladna voda.

Apeninski poluotok nalazi se u južnoj Europi. Italija je najveća država smještena na Apeninskom poluotoku, a osim nje na navedenom poluotoku nalaze se još Vatikan i San Marino.

Neki od velikih europskih poluotoka koje treba spomenuti su: Skandinavski, Apeninski, Pirenejski, Jylland, Peleponez, Krim, Kola,...

Europsku obalu i morska pročelja možemo podijeliti na tri dijela: sjeverno, zapadno i južno morske i obalno pročelje. Istočnog morskog i obalnog pročelja nema jer na istoku nema mora zbog prevlasti kopna.

Škotske i Norveške obale visoke su i strme te su nepogodne za naseljavanje. Reljefni oblici su okomiti na pravac pružanja obale što se još naziva i norveškim tipom obale.

Poluotok Kola predstavlja se i kao \"Groblje brodova\" zbog velikog broja nasukanih brodova i podmornica. Kola je ujedno i prostor na Zemlji gdje je izbušena najdublja rupa duboka nešto više od 12km.

Europsku morsku obalu možemo opisati kao razvedenu što znači da postoji veliki broj otoka, otočića, hridi,...

Golfska morska struja je topla morska struja koja do zapada i sjevera Europe dolazi iz Meksičkog zaljeva. Zbog djelovanja Golfske morske struje navedeni prostori se ne zaleđuju i omogućen je promet tijekom cijele godine.

Skandinavski poluotok, najveći poluotok u Europi, nalazi se na sjeveru Europe. Prisjeti se i pokušaj navesti koju su države smještene na Skandinavskom poluotoku te u kojoj se europskoj geografskoj regiji nalaze.

Hladna temperatura mora na sjeveru Europe pogoduje razvoju velikog broja različitih ribljih vrsta. Razlog k tome je što u hladnoj vodi ima više otopljenoga kisika te više planktona koji su izravna hrana ribama.

Dalmatinski tip obale je onaj u kojemu je smjer pružanja otoka usporedan na smjer pružanja obale. Ovakav tip obale karakterističan je za jug Europe (npr. Hrvatska).

Posljednje ledeno doba nakon što je završilo prije 11 000 godina dovelo je do promjene morske razine. Morska razina se izdigla za 120m zbog čega je došlo do potapanja dijelova kopna i nastajanja pojedinih današnjih otoka i poluotoka.

Posljednje ledeno doba bilo je prije otprilike 10 000 godina. Otapanjem leda krajem posljednjeg ledenog doba morska razina se izdignula za 120 metara čime se promijenio izgled europske obale.

Južno morsko i obalno pročelje obuhvaća prostor Crnog mora te Sredozemnog mora i njegovih manjih dijelova na jugu Europe. Samo Sredozemno more kao i Crno more su zatvorena mora koja kroz morske kanale i prolaze obavljaju izmjenu vode. Mora su pogodna za razvoj turizma, a obale su većinom stjenovite i strme.

Sicilija, Kreta i Island tri su europska otoka. U velike europske otoke, osim spomenutih, možemo još svrstati : Irsku, Korziku, Sardiniju, te Veliku Britaniju. Potraži navedene otoke na fizičkoj karti Europe u svojim školskim geografskim atlasima.

Skandinavski poluotok, najveći poluotok u Europi, nalazi se na sjeveru Europe. Prisjeti se i pokušaj navesti koju su države smještene na Skandinavskom poluotoku te u kojoj se europskoj geografskoj regiji nalaze.

Murmansk je najsjevernija europska luka. Nalazi se na poluotoku Koli koja pripada Ruskoj Federaciji na obali Barentsovog mora.

Maritimnost predstavlja utjecaj mora na klimu na kopnu. More svojim svojstvima ublažava ljeti temperature na kopnu, a zimi zagrijava kopno. Maritimnost je izraženija na zapadu u odnosu na istok jer prema istoku povećava se udio kopna.

Klimatske promjene danas utječu na izdizanje morske razine. Tako je morska razina zbog klimatskih promjena na sjeveru Europe manje izražena nego na jugu. Procjene su da će morska razina narasti za gotovo 80cm do 2100. godine.

Posljednje ledeno doba bilo je prije otprilike 10 000 godina. Otapanjem leda krajem posljednjeg ledenog doba morska razina se izdignula za 120 metara čime se promijenio izgled europske obale.

Crno more najistočnije je more u Europi. Zbog zatvorenosti je nešto hladnije, a uz to zbog priljeva tekućica u njega ima i nižu slanost od Sredozemnog mora.

Barentsovo i Bijelo more nalaze se na sjeveru Europe. Radi se o hladnim morima bogatima ribom koji su tijekom godine zaleđeni.

Norveški tip obale je onaj u kojemu je smjer pružanja otoka okomit na smjer pružanja obale. Ovakav tip obale karakterističan je za sjever Europe.

Dugi i uski zaljevi strmih obala nazivaju se fjordovi. Fjordovi su ledenjački reljefni oblik koji je karakterističan za obalu Norveške.

Europa je kontinent s izuzetno razvedenom obalom. Europa je zahvaljujući mnogim uvalama, poluotocima i otocima jedan od najmaritimnijih kontinenata na Zemlji.

Podmorje Sjevernog mora bogato je naftom i zemnim plinom. Upravo na tim fosilnim gorivima Norveška je zasnivala svoj gospodarski razvoj te je danas jedna od gospodarski najrazvijenijih europskih država.

Zapadno morsko i obalno pročelje proteže se od vrha Kinnarodden do Gibraltarskih vrata. Kinnaroden je vrh u Norveškoj dok je Gibraltar britanska eksklava. Razmisli i pokušaj objasniti što su to eksklave i navedi barem jedan primjer istih.

Dogger Bank je plićak na području Sjevernog mora poznat kao veliko ribolovno područje.

Najveći udio europskog stanovništva živi na obalama Sredozemnog mora, više od 1/3. Zatim prema naseljenosti slijede obale Atlantskog oceana te Sjevernog mora, a najslabije su naseljeniji dijelovi hladnih mora kao što su Baltičko more, Barentsovo more i Crno more.

Na obalama Sredozemnog mora živi čak 36% europskog stanovništva. S druge strane, najmanje stanovništva živi na obalama Crnoga mora, samo 1%.

Crno more oplahuje obale poluotoka Krima. Osim Crnoga mora, poluotok Krim oplahuje i Azovsko more.

Crno more nosi titulu najistočnijeg europskog mora. Crno more ubraja se u mora južnoga morskog i obalnog pročelja Europe zajedno sa Sredozemnim morem.

More se sporije grije i hladi u odnosu na kopno zbog razlika u toplinskom kapacitetu. Zbog toga područja uz more tijekom zime imaju blage zime u odnosu na kontinentalne dijelove gdje su hladnije zime jer se kopno brzo grije i brzo hladi.

Zapadno morsko i obalno pročelje karakteriziraju niske obale na obali Sjevernog mora i Atlantskog oceana. S druge strane, obala je visoka na području Škotske i Norveške. U spomenuto morsko pročelje ubrajamo mora kao što su Sjeverno more, Norveško more i Baltičko more.

Neki od velikih europskih otoka koje treba istaknuti su: Velika Britanija (najveći europski otok), Sicilija, Sardinija, Korzika, Kreta, Irska, Island,...

Sueski kanal je morski prolaz koji povezuje Sredozemno i Crveno more. Sueski kanal koji je prokopan 1869. godine jedan je od najvažnijih prometnih kanala te se kroz njega odvija veliki dio svjetske pomorske trgovine.

Dogger Bank naziv je plitkog ribolovnog područja u Sjevernom moru. Spomenuti plićak nastao je taloženjem materijala u posljednjem ledenom dobu kada se morska razina izdignula za 120m.

Norveška je europska zemlja s najrazvedenijom obalom, a druga na ovoj listi je Grčka. Hrvatska je također u samome vrhu prema razvedenosti, a uzrok tome su brojni otoci, otočići i hridi.