Znanost koja proučava postanak, građu i razvoj života i procese kojim se oblikovala Zemlja naziva se geologija. Znanstvenici koji se bave geologijom nazivaju se geolozima. Jedno od osnovnih alata koje koriste geolozi je geološki čekić kojim geolozi na terenu prikupljaju materijal, ali može koristiti i kao mjerilo pri snimanju fotografija.

Nizinski dijelovi Hrvatske koji se nalaze na istoku naše zemlje nalaze se u Panonskoj nizini. Osim Panonske nizine u Europi imamo još niz značajnijih nizina kao što su: Padska nizina, Priatlantska nizina, Pribaltička nizina, Prikaspijska nizina, Vlaška nizina, Andaluzijska nizina i Istočnoeuropska nizina. Same nizine gušće su naseljene u odnosu na gorska i planinska područja u Europi. Potraži navedene nizine na geografskoj karti Europe u svome školskom geografskom atlasu.

Pangea je naziv kontinenta koji je postojao u kasnom paleozoiku te u ranom mezozoiku. Raspadom Pangee nastali su Laurazija i Gondvana iz kojih su kasnije nastali današnji kontinenti. Od Laurazije nastali su Sjeverna Europa i Euroazija bez Arapskog poluotoka i Indije, a od Gondvane ostali kontinenti.

Etna je najviši vulkan u Europi te se nalazi u Italiji. Osim Etne u Europi imamo još par većih vulkana kao što su: Vezuv i Stromboli u Italiji, Teide u Španjolskoj te Mount Pico u Portugalu. Potraži navedene vulkane na geografskoj karti Europe u svome školskom geografskom atlasu.

Ardeni, Vogezi, Kantarabijsko gorje, Ural, Skandinavsko gorje, Meseta, Rodopi samo neki su od primjera starih planina nastali u paleozoiku na prostoru Europe. Osim navedenih planina u Staru Europu još ubrajamo: Njemačko-češko sredogorje, Gorja Velike Britanije i Irske i Središnji masiv. Potraži navedene planine u svome školskom geografskom atlasu na geografskoj karti Europe.

Mezozoik se često naziva i erom dinosaura s obzirom da je njihov život tada bio na vrhuncu. Mezozoik se dijeli na tri razdoblja: trijas, juru i kredu. Dinosauri su životinje koje su dominirale tim dobom, a golosjemenjače biljna vrsta karakteristična za navedeno doba.

Mlade ulančane planine i gorja krenula se se izdizati u mezozoiku. Mladu Europu čine: Dinaridi, Karpati, Alpe, Pireneji, Apenini, Stara planina, Kavkaz, Betijski Kordiljeri i Šarsko-pindsko gorje. Potraži navedene planine na geografskoj karti Europe u svome školskom geografskom atlasu.

Geološki najduža razdoblja nazivaju se eonima. Kroz geološku prošlost razlikujemo 4 eona, a to su: hadij, arhaik, proterozoik i fanerozoik. Eon u kojemu danas živimo naziva se fanerozoik. Kraća geološka razdoblja nazivaju se erama.

U Arhaiku se pojavljuju prvi organizmi na Zemlji. Prvi organizmi koju su bili prisutni na Zemlji bile su cijanobakterije. Zahvaljujući cijanobakterijama koje vrše fotosintezu pojavili su se prvi uvjeti za razvoj složenijeg života na Zemlji.

Vulkanske, preobražene i taložne stijene tri su vrste stijena koje razlikujemo na Zemlji. Bazalt je najpoznatiji primjer vulkanske stijene nastale hlađenjem magme. Taloženjem materijala nastale su taložne stijene, a primjer takve stijene je vapnenac. Preobražene stijene nastale su preoblikovanjem vulkanskih i taložnih stijena, a primjer taložne stijene je mramor.

Fanerozoik je eon kojeg tvore ere paleozoik, mezozoik i kenozoik. Trenutno živimo u eri kenozoika u epohi koja se naziva holocen.

Ukrajinski štit, Ruska platforma te Baltički štit tri su najstarija dijela Europe. Štitovi i platforme zajedno čine kratone, a nastali su u arhaiku. Danas su važni zbog svojih rudnih bogatstava koji se nalaze u njima.

Dinaridi su mlado ulančano gorje koje zauzima dio površine Republike Hrvatske. Dinaridi su nastali alpskom orogenezom još u doba mezozoika kada i većina Mlade Europe. U lancu Dinarida nalazi se i Dinara, najviša hrvatska planina s istoimenim vrhom.

Nastajanje prvih šumskih zajednica i razvoj biljnog svijeta na Zemlji veže se uz paleozoik. U istome razdoblju nastali su i dijelovi Stare Europe kao što su na primjer planine Ural i Skandinavsko gorje.