Geološka starost i reljef Europe

Nastajanje prvih šumskih zajednica i razvoj biljnog svijeta na Zemlji veže se uz paleozoik. U istome razdoblju nastali su i dijelovi Stare Europe kao što su na primjer planine Ural i Skandinavsko gorje.

Ukrajinski štit, Ruska platforma te Baltički štit tri su najstarija dijela Europe. Štitovi i platforme zajedno čine kratone, a nastali su u arhaiku. Danas su važni zbog svojih rudnih bogatstava koji se nalaze u njima.

Ere pratimo od eona fanerozoika, a to su: paleozoik, mezozoik i kenozoik. Mi trenutno živimo u kenozoiku, a u ovoj eri su se i pojavili ljudi.

Stara Europa nastala je u paleozoiku, a odnosi se na: Ardene, Vogeze, Skandinavsko gorje, Ural, Središnji masiv, Gorja Velike Britanije i Irske, Mesetu, Rodope, Kantabrijsko gorje te Njemačko-češko sredogorje. Stara gromadna gorja bogata su rudama te su važna za razvoj gospodarstva.

Preobražene stijene često nazivamo i metamorfnim stijenama, a nastale su preobrazbom vulkanskih i taložnih stijena. Najpoznatija preobražena stijena je mramor.

Taložne stijene često nazivamo i sedimentnim stijenama, a nastale su taloženjem materijala na kopni i u vodi. Najpoznatije taložne stijene su vapnenci.

Vulkanske stijene još nazivamo i magmatskim stijenama nastale su hlađenjem magme ili lave na površini Zemlje. Najpoznatije vulkanske stijene su: bazalt, riolit, andezit,...

Eon je najduže geološko razdoblje koje traje više miliona godina. Razlikujemo četiri eona, a to su: hadij, arhaik, proterozoik i fanerozoik (nastanak prvih kralježnjaka te doba dinosaura i ljudi). Hadij, arhaik (nastanak prvih živih organizama) i proterozoik (razvoj jednostavnih organizama, višestaničnih organizama i školjkaša) zajedno pripadaju razdoblju koje se naziva prekambrij.

Vulkanske, preobražene i taložne stijene tri su vrste stijena koje razlikujemo na Zemlji. Bazalt je najpoznatiji primjer vulkanske stijene nastale hlađenjem magme. Taloženjem materijala nastale su taložne stijene, a primjer takve stijene je vapnenac. Preobražene stijene nastale su preoblikovanjem vulkanskih i taložnih stijena, a primjer taložne stijene je mramor.

Etna je najviši vulkan u Europi te se nalazi u Italiji. Osim Etne u Europi imamo još par većih vulkana kao što su: Vezuv i Stromboli u Italiji, Teide u Španjolskoj te Mount Pico u Portugalu. Potraži navedene vulkane na geografskoj karti Europe u svome školskom geografskom atlasu.

Najveći dio europskih nizina nastao je u kenozoiku. Neke od najvećih europskih nizina su: Istočnoeuropska (najveća), Panonska, Vlaška, Padska, Pribaltička, Priatlantska, Prikaspijska, Andaluzijska, Trakijska,...

Pangea je naziv za posljednji superkontinent na Zemlji kada su svi sadašnji kontinenti bili spojeni u jedan. Pangea je postojala za vrijeme paleozoika i mezozoika.

Nizinski dijelovi Hrvatske koji se nalaze na istoku naše zemlje nalaze se u Panonskoj nizini. Osim Panonske nizine u Europi imamo još niz značajnijih nizina kao što su: Padska nizina, Priatlantska nizina, Pribaltička nizina, Prikaspijska nizina, Vlaška nizina, Andaluzijska nizina i Istočnoeuropska nizina. Same nizine gušće su naseljene u odnosu na gorska i planinska područja u Europi. Potraži navedene nizine na geografskoj karti Europe u svome školskom geografskom atlasu.

Mlade ulančane planine i gorja krenula se se izdizati u mezozoiku. Mladu Europu čine: Dinaridi, Karpati, Alpe, Pireneji, Apenini, Stara planina, Kavkaz, Betijski Kordiljeri i Šarsko-pindsko gorje. Potraži navedene planine na geografskoj karti Europe u svome školskom geografskom atlasu.

Dinaridi su mlado ulančano gorje koje zauzima dio površine Republike Hrvatske. Dinaridi su nastali alpskom orogenezom još u doba mezozoika kada i većina Mlade Europe. U lancu Dinarida nalazi se i Dinara, najviša hrvatska planina s istoimenim vrhom.

Neki od najvećih europskih vulkana su:Etna na Siciliji, Vezuv kod Napulja, Teide na Kanarskim otocima, Hekla na Islandu,...

Geologija je znanost koja se bavi proučavanjem razvoja, građe i postanka života na Zemlji.

Znanost koja proučava postanak, građu i razvoj života i procese kojim se oblikovala Zemlja naziva se geologija. Znanstvenici koji se bave geologijom nazivaju se geolozima. Jedno od osnovnih alata koje koriste geolozi je geološki čekić kojim geolozi na terenu prikupljaju materijal, ali može koristiti i kao mjerilo pri snimanju fotografija.

Fanerozoik je eon kojeg tvore ere paleozoik, mezozoik i kenozoik. Trenutno živimo u eri kenozoika u epohi koja se naziva holocen.

Ere su kraća geološka razdoblja na koje se dijele eoni.

Pangea je naziv kontinenta koji je postojao u kasnom paleozoiku te u ranom mezozoiku. Raspadom Pangee nastali su Laurazija i Gondvana iz kojih su kasnije nastali današnji kontinenti. Od Laurazije nastali su Sjeverna Europa i Euroazija bez Arapskog poluotoka i Indije, a od Gondvane ostali kontinenti.

Mezozoik se često naziva i erom dinosaura s obzirom da je njihov život tada bio na vrhuncu. Mezozoik se dijeli na tri razdoblja: trijas, juru i kredu. Dinosauri su životinje koje su dominirale tim dobom, a golosjemenjače biljna vrsta karakteristična za navedeno doba.

U Arhaiku se pojavljuju prvi organizmi na Zemlji. Prvi organizmi koju su bili prisutni na Zemlji bile su cijanobakterije. Zahvaljujući cijanobakterijama koje vrše fotosintezu pojavili su se prvi uvjeti za razvoj složenijeg života na Zemlji.

Geološki najduža razdoblja nazivaju se eonima. Kroz geološku prošlost razlikujemo 4 eona, a to su: hadij, arhaik, proterozoik i fanerozoik. Eon u kojemu danas živimo naziva se fanerozoik. Kraća geološka razdoblja nazivaju se erama.

Prastari dijelovi Europe nastali su u arhaiku, a u prastare dijelove ubrajamo: Rusku platformu, Baltički i Ukrajinski štit. Na Ruskoj platformi nalazi se najveća europska nizina - Istočnoeuropska.

Mlada Europa nastala je u kenozoiku, a u nju ubrajamo: Apenine, Pireneje, Alpe, Dinaride, Kavkaz, Karpate, Staru planinu, Betijske Kordiljere i Šarsko-pindsko gorje.

Razlikujemo tri vrste stijena prema nastanku, a to su:\r

\r
• vulkanske ili magmatske stijene
\r
• taložne ili sedimentne stijene
\r
• preobražene ili metamorfne stijene
\r