Ova tvrdnja je točna. Primjer pisanja zareza u tiskanim tekstovima:

• Rekla sam to puno puta, ponovila da svi dobro čuju, napisala na vrata.

Ispred veznika a, ali, nego, već, no uvijek pišemo zarez.
Nešto kasnije ćete naučiti da se zarez piše i ispred veznika dakle, zato stoga u zaključnim rečenicama; ispred veznika samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što u isključnim rečenicama.

Rečenični prilozi naime i nažalost odvajaju se zarezom od ostalih dijelova rečenice. Primjer:

• Naime, Luka je uvijek spreman pomoći.


• Rekla mi je da se, nažalost, sve ne može spasiti.

U ovoj rečenici zarez se upotrebljava jer se nižu surečenice, tako nastaje vrsta nezavisnosložene rečenice -rečenični niz. Surečenica je jednostavna rečenica koja je sastavnica složene rečenice i ne ovisi od ostalih surečenica.

Usklik i imenicu u vokativu od ostalih rečeničnih dijelova odvajamo zarezom. Primjer:

• Uh, prejako si udarila! (usklik)


• Petre, požuri se! (imenica u vokativu)

Imenicu u vokativu od ostalih rečeničnih dijelova odvajamo zarezom. Neovisno na kojem se mjestu u rečenici nalazi imenica u vokativu odvaja se zarezom. Primjer:

• Gorane, spremi svoje stvari! (imenica u V je na početku)


• Spremi svoje stvari, Gorane! (imenica u V je na kraju)


• Spremi, Gorane, svoje stvari! (imenica u V je u sredini)

Također zarezom odvajamo i usklike. Primjer:

• Joj, kako je to teško!

Ova tvrdnja nije točna. Zarez pišemo kod umetanja i naknadnog dodavanja, nizanja rečeničnih dijelova, nizanju riječi i nizanju rečenica.

U ovom primjeru nedostaje zarez. Rečenica bi trebala glasiti:

• Kupili smo vrhnje, sir, salame i matovilac.

Zarez smo ovdje koristili jer nabrajamo rečenične dijelove.

Točno je napisana rečenica Ivane, požuri s odgovorom! Iza imenice u vokativu uvijek pišemo zarez.

Ova je tvrdnja istinita. Zarez može promijeniti značenje cijele rečenice. Primjer:

• Iva će spremiti varivo od zelenih listova, svježeg graška i korabice. (sve nabrojeno su sastojci)


• Iva će spremiti varivo od zelenih listova svježeg graška i korabice. (sastojci su zeleni listovi i korabica)

Značenje ovih rečenica nije isto zbog zareza.

Ovdje se zarez upotrebljava jer se nižu surečenice (jednostavne rečenice koje čine složenu rečenicu).

Ovdje je zarez upotrijebljen jer je dio Martinova sestra umetnut te ga zbog toga odvajamo zarezom.

Ove dvije rečenice nemaju isto značenje.

• Prva znači: Ne želim otići, želim to vidjeti.


• Druga znači: Nemam želju to vidjeti.

Iako se ona sastoje od istih riječi imaju potpuno različito značenje koje ovisi o upotrebi zareza.

Ova tvrdnja je točna, zarez označava kako što treba pročitati. Primjer:

• Da, znam to već od prije. (zarez ističe potvrdnu česticu da, potvrđuje se da netko nešto zna već od prije)


• Da znam to već od prije, rekao bih ti. (da je veznik kojim počinje rečenica)

Ispravno je napisana rečenica Ja sam glasna i hrabra, a on je neodlučan i tih. ispred zareza u tiskanim tekstovima ne stavljamo bjelilo, a iza stavljamo.