Redoslijed riječi

Riječi mogu stajati na različitim mjestima u rečenici. Važno je da je rečenica smislena cjelina.

U govorenju izjavne, upitne i usklične rečenice razlikujemo prema rečeničnoj intonaciji. Rečenična intonacija je podizanje ili spuštanje visine glasa u govorenju.

To je redoslijed riječi koji poštuje gramatička pravila slaganja riječi, slaže riječi na ovaj način S+P+O.

Imenički atribut je imenica koja dopunjava drugu imenicu i ne slaže se s njom u padežu ( najčešće je u genitivu) uvijek je iza imenice.

U stilski neobilježenom redoslijedu riječi S je na prvom mjestu, zatim dolazi P, PO može doći ispred i iza glagola.

Stilski neobilježen redoslijed riječi je slaganje riječi prema ovom redoslijedu S+P+O.

Stilski obilježen redoslijed riječi nosi obilježja nečijeg stila pisanja. Stilski neobilježen redoslijed riječi drži se gramatičkih pravila pri slaganju riječi, dakle S+P+O, pridjevni atribut dolazi ispred imenice, apozicija također. Imenički atribut dolazi iza imenice. Priložne oznake mogu doći ispred i iza predikata.

Glagolske dopune su objekt i priložne oznake, objekt dolazi iza glagola, priložne oznake mogu doći ispred i iza glagola.

Pridjevni atributi su moj i zanimljiva i dolaze ispred imenice koju dopunjavaju, povijesti je imenički atribut i on dolazi iza imenice koju dopunjava, dakle točna je rečenica -Moj profesor povijesti ima zanimljiva predavanja.

U stilski neobilježenom redoslijedu riječi riječi slažemo S+P+O, PO može doći ispred i iza glagola. Apozicije i pridjevni atributi , dolaze ispred imenice.

Stiski obilježen redoslijed riječi ne poštuje raspored S+P+O. Riječi mogu biti složene na različite načine. (primjer: Objed Sandra svakog dana kuha./Svakog dana objed kuha Sandra./Kuha Sandra objed svakog dana.

Apozicija dolazi ispred imenice, zatim P, pa O, to je stilski neobilježen redoslijed riječi, dakle to je rečenica: Biologinja Sandra brine se o školskome vrtu.

Stilski neobilježen jer je raspored S+P+O+PO.

Riječi koje želimo istaknuti u govoru izgovaramo jačim glasom, to je način isticanja riječi u rečenici.

Dijelovi proširenih rečenica uz predikat i subjekt su objekti, priložne oznake, atributi i apozicija.

Rečenični naglasak se odnosi na govor, ističemo neke riječi u govoru.

Zarez se upotrebljava kada imeničke dopune dolaze iza imenice koju dopunjavaju dakle rečenica glasi: Luka, naš najbolji nogometaš, nije spreman za utakmicu.