Medijska pismenost je mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja.

Tri su dimenzije medijske pismenosti: tehničke kompetencije, kritičko razmišljanje i proizvodnja sadržaja. To znači moći pristupiti izvoru informacija, među kojima je i internet, kao jedan od sve važnijih izvora, koji zahtjeva razvoj informacijsko-komunikacijskih i digitalnih kompetencija; sposobnost analize, kritičkog razumijevanja i vrednovanja sadržaja i informacija te utjecaja medija i njihovih poruka na društvo i stvaranje vlastitih medijskih sadržaja.

Haiku je kratka pjesma japanskog podrijetla, ima 3 stiha od 5, 7 i 5 slogova. Najčešće je s temom iz prirode, često su bez naslova. Najpoznatiji pisci haiku pjesama su Matsuo Basho, kod nas Dubravko Ivančan i Vladimir Devide. Haiku spada u liriku, neki je još zbog kratkoće zovu lirska minijatura.

Dijalektalna književnost odnosi se na djela koja su pisana na narječju (dijalektu).

U hrvatskom jeziku imamo tri narječja- štokavsko, kajkavsko i čakavsko, pa sva djela koja su pisana tim načinom svrstavamo u dijalektalnu književnost.

U ovom stihu prepoznaje se epitet, epiteti su ukrasni pridjevi.

Stilska izražajna sredstva su epiteti, poredbe/usporedbe, onomatopeja, personifikacija. One su dio pjesničkog jezika.

Epiteti su ukrasni pridjevi, onomatopeja je oponašanje zvukova iz prirode, personifikacija je oživljavanje neživog , poredba ili usporedba je stilsko sredstvo uspoređivanja dvaju bića, predmeta, pojave prema sličnosti.

Nije svaki pridjev epitet nego onaj koji uz imenicu donosi neobičnu osobinu. Primjer: žuto sunce - nije epitet, ali zlaćano sunce - je jer donosi neobičnu osobinu.

Rima je glasovno podudaranje riječi na kraju stiha. Stih koji ima rimu naziva se vezani, onaj u kojem nema rime je slobodni.

U ovoj rečenici pogreška je u aoristu glagola biti, on za 1.osobu jednine glasi bih. Dakle glagolski oblik glasi: bih došao, bi došao, bi došao, bismo došli, biste došli, bi došli.

U svakodnevnom govoru često se govori: ja bi došao, ti bi došao, on/ona/ono bi došao, došla, došlo, mi bi došli, vi bi došli , oni /one/ ona bi došli/došle/došla, no to nije ispravan oblik.

Prepričavanje je iznošenje događaja o kojima smo čuli, pročitali. Razlikujemo sažeto, opširno, stvaralačko prepričavanje.

• Sažeto je prepričavanje iznošenje osnovnih podataka.

• Opširno je prepričavanje takvo prepričavanje u kojemu svojim riječima prepričavamo sve detalje kojih možemo dosjetiti.

• Stvaralačko je prepričavanje takvo prepričavanje u kojemu mijenjamo priču, npr. promjenom pripovjedača, uvođenjem novog lika, promjenom mjesta ili vremena radnje, smišljanjem novog/drugačijeg kraja priče i sl.

U ovoj stihu prepoznaje se poredba ili usporedba, to je stilsko sredstvo u kojem se uspoređuju dvije pojave, bića, stvari prema nekoj zajedničkoj osobini.

Ostala stilska izražajna sredstva su epiteti, onomatopeja, personifikacija. Ona su dio pjesničkog jezika.

• Epiteti su ukrasni pridjevi

• Onomatopeja je oponašanje zvukova iz prirode

• Personifikacija je oživljavanje neživog.

Glagolski pridjev radni je čekao. On se tvori od glagolske osnove i nastavaka -o/-ao, -la, -lo, -li, -le, -la.

Primjer - čekati- čeka+o= čekao, čekala, čekalo, čekali, čekale, čekala.

Glagolski pridjev radni koristimo pri tvorbi složenih glagolskih vremena i načina - perfekta, pluskvamperfekta, futura 2. , kondicionala 1., kondicionala 2.

U ovoj rečenici imenica je prizor i ona je u A, muškog je roda i u jednini je. Svaka imenica ima 7 oblika u jednini i množini, to su padeži. Imenice mogu biti muškog, ženskog i srednjeg roda i u jednini i množini. Gramatičke kategorije imenica su padež, rod i broj.

Tekst u oblačićima tipičan je za strip.

Strip je medij slike i riječi (spoj slike i riječi), kronološki slijed slika međusobno povezanih radnjom. Tekst u stripu sveden je na minimum, to su uglavnom dijalozi među likovima. Taj tekst piše se u oblačiće.

Postolar i vrag je povjestica koju je napisao August Šenoa.

Radi se o kraćim ili dužim epskim pjesmama te su one specifične po tome što se u njima pripovijeda o izmišljenom ili stvarnom liku iz povijesti, prepričava se neki povijesni događaj, legenda ili narodna predaja. Poznate su još Šenoine povjestice: Smrt Petra Svačića (povijesni lik), Kugina kuća (legenda) , Propast Venecije (povijesni događaj), Kameni svatovi (narodna predaja).

Zamjenica u ovoj rečenici je je. To je osobna zamjenice u A.

Ona ima tri oblika u A, nju, ju ili je. Koji oblik ćemo upotrijebiti ovisi o rečenici, prednost pri upotrebi ima oblik ju. Oblik nju je naglašeni, a ju je su nenaglašeni.

Glagolski pridjev trpni je zaključen.

Glagolski pridjev trpni izriče da netko trpi radnju (auto je zaključan, stan je pospremljen, kolač je pečen), radnja je od nekoga obavljena. Tvori se nastavcima -n, -en, -jen,- t. Tvori se od prijelaznih glagola, a to su glagoli uz koje dolazi predmet radnje u A. Prijelazni glagoli su; čitati, čistiti, kuhati, nositi... Neprijelazni glagoli su glagoli koji uza se ne mogu imati predmet radnje u A.

Stih je redak u pjesmi ili misaona i ritmična cjelina u pjesmi. Stihove dijelimo s obzirom na rimu i prema broju slogova.

• S obzirom na rimu stih može biti vezani vezani (ima rimu) i slobodni (nema rimu).

• Prema broju slogova razlikujemo (četverac- stih od 4 slogova, peterac- stih od 5 slogova , šesterac- stih od 6 slogova, sedmerac- stih od 7 slogova, osmerac- stih od 8 slogova, deveterac- stih od 9 slogova, deseterac- stih od 10 slogova) itd.

Inkunabule ili prvotisci su prve tiskane knjige, tiskane od izuma tiskarskog stroja, dakle od 1455. do 1500. godine. Naša inkunabula je Misal po zakonu rimskog dvora, pisana je glagoljicom. U svijetu je sačuvano oko 500 000 primjeraka inkunabula (oko 30 000 izdanja), tiskanih u 1100 do 1200 tiskara. U Hrvatskoj se značajni primjerci čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te u knjižnicama dominikanskih ( i franjevačkih samostana u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Zadru. Mi imamo inkunabule tiskane na latinici i glagoljici. Prva tiskana knjiga u svijetu je Biblija ( naziva se i Gutenbergova Biblija). Tiskarsko stroj izumio je Johannes Gutenberg 1455.

Glagolski pridjev trpni je nasmijan, to je glagolski oblik koji izriče trpljenje radnje.

Glagolski pridjev trpni tvori se od glagolske osnove i nastavaka -n, -en, -jen, -t.

Primjer: nasmijati- nasmija+n= nasmijan

U ovom primjeru nedostaje dvotočka. Ona se piše iza rečenice objašnjenja u upravnom govoru, a prije navođenja riječi.

Ona je glasno rekla: Ne možete se tako ponašati! -> objašnjenje: navođenje nečijih riječi

Najvažniji spomenik hrvatske pismenosti je Bašćanska ploča, nastala je oko 1100. godine. Pronađena je u mjestu Jurandvor pored Baške na otoku Krku. Pisana je glagoljicom. Originalna Bašćanska ploča danas se čuva u Zagrebu u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Važnost joj je pravna, povijesna, jezična, vjerska.

• Pravna jer je darovnica, govori o darivanju zemlje za gradnju crkve sv. Lucije u Jurandvoru.

• Povijesna jer se spominje hrvatski vladar kralj Zvonimir.

• Jezična jer je pisana glagoljicom ( prvim hrvatskim pismom i staroslavenskim jezikom).

• Vjerska jer svjedoči o postojanju kršćanstva.

Zamjenica iz ove rečenice je njihovoj i ona je posvojna.

Vrste zamjenica:

• osobne: ja, ti, on, ona, ono , mi, vi, oni, one, ona

• posvojne: moj, tvoj, njegov, njezin, naš, vaš, njihov

• povratna: sebe, se

• povratno-posvojna: svoj

• upitna; tko, što, koji, čiji, kakav, kolik.

Sve zamjenice mijenjaju se po padežima.

Glagolski oblik u ovoj rečenici zove se imperativ, to je zapovjedni način.

Imperativ, kondicional prvi, kondicional drugi su glagolski načini, oni izriču stav govornika prema radnji.

Didaskalije su upute autora dramskog teksta glumcima i redatelju, pišu se u zagradama.

Osim didaskalija osobine dramskih tekstova su dijalog, monolog. Dijalog je razgovor između dvaju ili više osoba; monolog je razgovor sa samim sobom. Dijelovi dramskog teksta su: slika, prizor, čin. Svaki dramski tekst ima dramski sukob, to je događaj koji pokreće radnju. Uz redatelja, glumce, važnu ulogu imaju i kostimografi (brinu o kostimima), scenografi (brinu o sceni).

U ovoj rečenici upotrijebljen je pluskvamperfekt. To je pretprošlo glagolsko vrijeme, tvori se od perfekta ili imperfekta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog. Uz pluskvamperfekt prošla vremena su perfekt, aorist i imperfekt.

Brojevi su promjenjive riječi koje izriču količinu (glavni) i poredak (redni). Broj iz ove rečenice je glavni, kazuje količinu.

Redni brojevi se mijenjaju svi i to kao pridjevi, a od glavnih brojeva mijenjaju se samo brojevi jedan, dva, tri i četiri i složeni brojevi kojima su brojevi jedan, dva, tri i četiri posljednji član.

Prema vidu razlikujemo glagole svršenog, nesvršenog vida i dvovidne glagole.

Dvovidni glagoli su organizirati, doručkovati, ručati, užinati, večerati, telefonirati. Koristimo ih za svršene i nesvršene radnje. Prema vidu razlikujemo glagole svršenog i nesvršenog vida. Glagoli nesvršenog vida kazuju radnju koja traje, a glagoli svršenog vida radnju koja je trajala i završila. Uz glagole nesvršenog vida slaže se prilog dugo.

Pogrešno je napisano ime pokrajine, imena pokrajina pišu se prema pravilu prva riječ u nazivu velikim početnim slovom ostale malim. Opća pravila o pisanju velikog početnog slova su da postoje jednočlani i višečlani nazivi. Ako je jednočlano ime piše se velikim početnim slovom, no ako imamo višečlano ime onda sve članove imena pišemo velikim početnim slovom samo kod imena država, naseljenih mjesta osim prijedloga i veznika. U svim ostalim primjerima samo se prva riječ piše velikim početnim slovom , a ostale malim osim vlastitih imena.

Glagolska imenica je trčanje.

Glagolske imenice su imenice tvorene od svršenih i nesvršenih glagola sufiksima: -nje ili -ba. Glagolske imenice tvorimo tako da na glagolski pridjev trpni za muški rod dodamo nastavke: - je, (rijetko i -ba). Označuju vršenje glagolske radnje (plesanje, berba) ili rezultat svršene radnje (obećanje, uginuće). Mijenjaju se po padežima kao imenice.

Točno je napisana rečenica Ako budeš došao u školu, pisat ćeš test.

Futur drugi koristimo u rečenici čije se radnje događaju u budućnosti. Za jednu (u bližoj budućnosti) radnju koristimo futur prvi, za onu dalju futur drugi. Ako je rečenica jednostavna s jednim glagolom), ne koristimo u njoj nikada futur drugi. U takvoj rečenici koristimo futur prvi. Primjer:

• Budem došla. - NE

• Doći ću. - DA

U ovoj rečenici upotrijebljen je kondicional prvi, to je glagolski način kojim se izriče želja, mogućnost, pogodba u sadašnjosti. U ovoj rečenici izrečena je mogućnost.

U ovom stihu prepoznajem personifikaciju, to je stilsko izražajno sredstvo oživljavanja neživog. Jesen je oživljena, dane se joj osobine živog bića.

Ovaj glagol je u perfektu, 3. osoba jednine.

Perfekt spada u prošla složena glagolska vremena, uz perfekt tu spada i pluskvamperfekt.

Prošla jednostavna glagolska vremena su aorist i imperfekt.

Mediji su sredstva za prenošenje poruka, informacija.

Tiskani mediji (tiskovine) jesu sve što je tiskano na papiru (knjige, novine, časopisi, plakati). Elektronički mediji (televizija, radio i internetski portali).

Druga podjela je na vizualne (knjige, plakati, novine...), audiovizualni (tv) i auditivni (radio).

Postoji i naziv masovni mediji, to su mediji koji prenose puno informacija za puno ljudi u jako kratkom vremenu i na velike udaljenosti.

U ovoj rečenici glagol je u pluskvamperfektu, to je prošlo složeno glagolsko vrijeme i može se tvoriti na dva načina (od perfekta ili imperfekta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog). Koristimo ga za izricanje radnji koje su se dogodile u daljoj prošlosti. U prošla glagolska vremena spadaju aorist, imperfekt (to su jednostavna glagolska vremena) i perfekt i pluskvamperfekt (to su složena glagolska vremena).

Glagol glasi ljutiti se i nesvršenog je vida.

Uz glagole nesvršenog vida slaže se prilog dugo: dugo se ljutiti, tako da je to jedan pomoćni način za lakše prepoznavanje glagolskog vida.

Upitne rečenice tvorimo pomoću upitnih čestica li i zar.

U ovom slučaju pitanje tvorimo pomoću upitne čestice li. Pitanje nikad ne tvorio pomoću da li, takva tvorba pitanja nije u duhu hrvatskog jezika.

U ovoj rečenici upotrijebljen je imperativ, to ja zapovjedni način.

Imperativom izričemo savjet, zapovijed, molbu, poticaj. Nema oblika za 1. osobu jednine, a oblik za 3. osobu jednine i množine tvori se pomoću riječi neka i prezenta glagola.

• Piši!- zapovijed

• Molim te, piši! - molba

• Savjetujem ti piši! - poticaj

Prva hrvatska tiskana knjiga naziva se Misal po zakonu rimskoga dvora, tiskana je 1483., na glagoljici.

Prve tiskane knjige nazivamo još i inkunabule, a to su sve knjige tiskane od 1455. (izuma tiskarskog stroja) do 1500. Prva tiskana knjiga u svijetu je Biblija.

Ribar Palunko je iz Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić.

Ta zbirka spada među naše najljepše bajkovite priče. Uz tu priču u zbirci su priče Regoč, Šuma Striborova, Kako je Potjeh tražio istinu, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Sunce djever i Neva Nevičica.

Šibenska molitva ili Gospina pohvala je prva lirska pjesma. Pisana je latinicom i hrvatskim jezikom s elementima čakavskog narječja. Nastala je oko 1347.

U ovoj stihu prepoznaje se onomatopeja, to je stilsko sredstvo oponašanja zvukova iz prirode.

Stilska izražajna sredstva su epiteti, poredbe/usporedbe, onomatopeja, personifikacija, ona su dio pjesničkog jezika i pridonose slikovitosti pjesme.

• Epiteti su ukrasni pridjevi

• Onomatopeja je oponašanje zvukova iz prirode

• Personifikacija je oživljavanje neživog

• Poredba ili usporedba je uspoređivanje dvaju predmeta, pojave, bića prema nekoj zajedničkoj osobini

Glagol iz ove rečenice je u aoristu. Aorist je prošlo jednostavno glagolsko vrijeme, tvori se od glagola svršenog vida. Glagol napisaste u infinitivu glasi napisati i svršenog je vida, dakle ovo je aorist.

Aorist tvorimo od osnove i nastavaka:

• -h, -,-, -smo, -ste, -še (ako glagolska osnova završava na samoglasnik ) i

• -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše (ako glagolska osnova završava na suglasnik).

Pred je nepromjenjiva riječ, prijedlog.

Nepromjenjive riječi ne mijenjaju svoj oblik u rečenicama. U nepromjenjive riječi spadaju: prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, čestice.