Stvaranje nacionalnih država - primjer Njemačke

Mirovni ugovor između Francuske i Njemačke je potpisan u Frankfurtu u svibnju 1871. godine. Njime je poražena Francuska ostala bez pokrajina Lorraine i Alsace.

Habsburško-pruski rat 1866. godine je odlučen sukobom kod Koniggratza. Pruska vojska je pobijedila.

Habsburško-pruski rat 1866. godine trajao je manje od dva mjeseca. Pobijedila je Pruska i tako dobila nadmoć u Njemačkom savezu.

Potkraj XVIII. stoljeća je bilo više od 300 manjih država na području današnje Njemačke. Najveća među njima je bila Pruska.

U doba Napoleona Bonapartea Francuzi su ukinuli oko 200 njemačkih državica i pripojili ih većima, te zauzeli područje zapadno od Rajne. Stvorili su Rajnski savez sastavljen od svoh njemačkih država osim Pruske i Austrije.

U rujnu 1870. godine su njemačke snage ostvarile odlučujuću pobjedu nad Francuskom kod Sedana, zarobivši Napoleona III.

Godine 1815. je u Beču sklopljen sporazum kojim je broj njemačkih država dodatno smanjen na 38 (34 države i 4 slobodna grada).

Mirovni ugovor između Francuske i Njemačke je potpisan u Frankfurtu u svibnju 1871. godine. Njime je poražena Francuska ostala bez pokrajina Lorraine i Alsace.

Austrija je dominirala Njemačkim savezom, stvorenim 1815. godine. Austrija je imala mjesto stalnog presjedatalja čime nije bila zadovoljna Pruska, najveća i najmnogoljudnija njemačka država.

U ujedinjenoj Njemačkoj uvedeno je opće pravo glasa za muškarce.

Neuspješno ujedinjenje njemačkih zemalja je pokušno 1848. godine.

Nakon ujedinjenja Njemačke započeo je Kulturkampf koji je bio usmjeren na smanjenje utjecaja Crkve.

Pruski kancelar Otto van Bismarck je smatrao da treba jačati prusku vojsku. Smatrao je da će snažna vojska imati važniju ulogu od diplomacije u procesu ujedinjenja Njemačke.

Francuski vladar Napoleon III. je u srpnju 1870. godine objavio rat Pruskoj. Taj rat je prerastao u njemačko-francuski rat jer je Pruska osigurala savezništvo južnonjemačkih država.

U siječnju 1871. godine, u Dvorani ogledala u Versaillesu, pruski je kralj Vilim I. imenovan njemačkim carem. Tim je činom proglašeno njemačko ujedinjenje.

Nakon dovršetka procesa ujedinjena Bismarck se više angažirao u unutarnjoj politici.

Pruski kralj Vili, I. je za kancelara postavio Otta van Bismarcka koji je na tom položaju ostao skoro tri desetljeća. Bismarck je imao ključnu ulogu u stvaranju ujedinjene Njemačke.

Savezništvo južnonjemačkih država je bilo ključno Pruskoj u ratu protiv Francuske.

Pruski kancelar Otto von Bismarck se suprostavio ideji da se nakon vojne pobjede Pruske Austriji oduzme dio teritorija.

Pruska je stvorila Sjevernonjemački savez nakon pobjede nad Habsburškom Monarhijom 1866. godine. Savez je obuhvaćao područja sjeverno od rijeke Majne.

Francuska je stvorila Rajnski savez koji je bio sastavljen od svih njemačkih zemalja osim Pruske i Austrije.

Mirovni ugovor između Francuske i Njemačke je potpisan u Frankfurtu u svibnju 1871. godine. Njime je poražena Francuska ostala bez pokrajina Lorraine i Alsace.

Godine 1815. je u Beču sklopljen sporazum kojim je broj njemačkih država dodatno smanjen na 38 (34 države i 4 slobodna grada).

Ujedinjena Njemačka je imala 41 milijun stanovnika, a vojno i gospodarski bila je iznimno moćna.

Habsburško-pruski rat 1866. godine trajao je manje od dva mjeseca. Pobijedila je Pruska i tako dobila nadmoć u Njemačkom savezu.

Pruska je stvorila Njemački carinski savez u koji su se postupno uključivale i druge njemačke države. U tom savezu nije bila Austrija.

Prema mirovnom sporazumu iz svibnja 1871., Francuska je morala platiti 5 milijardi franaka ratne odštete Njemačkoj.

Na početku XIX. stoljeća u Njemačkoj su postojala dva grada s više od 100 000 stanovnika.

Francuski vladar Napoleon III. je u srpnju 1870. godine objavio rat Pruskoj. Taj rat je prerastao u njemačko-francuski rat jer je Pruska osigurala savezništvo južnonjemačkih država.

Potkraj XVIII. stoljeća je bilo više od 300 manjih država na području današnje Njemačke. Najveća među njima je bila Pruska koja je sredinom XIX. stoljeća imala 18 milijuna stanovnika.

Dvije najveće njemačke države, Pruska i Habsburška Monarhija, su se borile za prevlast u Njemačkom savezu. To je suparništvo na kraju izazvalo sukob u kojem je pobijedila Pruska.

U rujnu 1870. godine su njemačke snage ostvarile odlučujuću pobjedu nad Francuskom kod Sedana, zarobivši Napoleona III.

Pruska je stvorila Sjevernonjemački savez nakon pobjede nad Habsburškom Monarhijom 1866. godine. Savez je obuhvaćao područja sjeverno od rijeke Majne.

Od 1861. godine pruski kralj je bio Vilim I. On je za kancelara postavio Otta van Bismarcka koji je imao ključnu ulogu u stvaranju ujedinjene Njemačke.