Širenje Sjedinjenih Američkih Država u XIX. stoljeću

Južna Karolina je prva saveznička država koja se izdvojila iz SAD-a jer se protivila idejama ukinuća ropstva koje je novoizabrani predsjednik A. Lincoln zastupao.

Pojačano naseljavanje zapada američkog kontinenta krenulo je od sredine XIX. stoljeća kada su u saveznoj državi Kaliforniji otkrivena nalazišta zlata. Tada je otpočela takozvana \"zlatna groznica\".

Obrazovanje djece robova nije bilo dopušteno, štoviše, na Jugu SAD-a to je bilo zakonom zabranjeno!

Ukidanjem ropstva započeo je brži industrijski razvoj SAD-a koji je za sobom povukao i veći ukupni gospodarski razvoj koji će se kroz 20. stoljeće još više povećavati.

U SAD-u je dvije godine nakon zabrane trgovine robljem, 1810. godine, bilo 1 120 000 robova.

Američki građanski rat trajao je 1861-1865. godine kada je pobjedu odnio Sjever. Iste godine ukinuto je ropstvo.

S obzirom da sjever SAD-a nije ovisio o robovima u onoj mjeri koliko je o njima ovisio jug, na sjeveru su se ponajprije pojavile ideje o ukinuću ropstva.

Apaši su indijansko, domorodačko američko pleme koje se posljednje predalo vlastima SAD-a. Geronimo je bio vođa posljednje jedinice Apaša koja se predala. On nije bio poglavica ovog plemena, međutim, domorodci su pod njegovim vodstvom odolijevali vlastima SAD-a.

Trinaest prvih država SAD-a nalazilo se na istoku američkog kontinenta.

Abolicionizam je naziv za pokret za ukinuće ropstva koji se pojavio na sjeveru SAD-a.

Godine 1848. otkriveno je zlato u Kaliforniji što je potaklo migracije i osnutak gradova. Međutim, ti su gradovi nestajali paralelno s nestankom zlata iz nalazišta pa su tragači migrirali prema novome.

Industrijalizacija je bila tipičnija za sjever SAD-a, dok su na jugu prevladavale robovlasničke plantaže.

1864. i 1865. godine oba su doma Kongresa prihvatila takozvani Trinaesti amandman kojim je proglašen kraj robovlasništva.

Za vrijeme Američkog građanskog rata, SAD su imale 30 milijuna stanovnika, a u ratu je ukupno (na obje strane) unovačeno 3 milijuna ljudi od čega je poginulo oko 600 000 ljudi.

Proglas o emancipaciji iz 1863. godine potaknuo je robove na organiziranje jedinica i sudjelovanje u Američkom građanskom ratu na stani Unije. Oko 200 000 bivših robov sudjelovalo je u ratu.

Izvršnu vlast, odnosno ovlasti predsjednika, 1861. godine preuzima Abraham Lincoln. On je po redu šesnaesti američki predsjednik, a zalagao se za ukinuće ropstva.

Robovi su preko oceana na američke kontinente dovođeni iz Afrike.

Kongres je 1830. godine donio zakon o preseljenju domorodaca - Indijanaca. U to vrijeme predstavnik izvršne vlasti SAD-a - predsjednik bio je Andrew Jackson.

Iste godine, 1861. kada je Abraham Lincoln izglasan za predsjednika SAD-a došlo je do početka Američkog građanskog rata. Zbog njegovih ideja o ukinuću ropstva, južne države SAD-a nisu ga podržale već su se međusobno počele ujedinjavati u takozvanu Konfederaciju te su izabrale vlastitog predsjednika. Rat je započeo jer je Konfederacija napala Uniju (države SAD-a uglavnom sa sjevera koje su prihvaćale A. Lincoln-a i ideje o ukinuću ropstva).

SAD su uspostavljene u drugoj polovici XVIII. stoljeća, a intenzivnije su se počele širiti u XIX. stoljeću kada je europsko doseljeno stanovništvo počelo \"gurati\" domorodačko stanovništvo sa istoka na zapad američkog kontinenta šireći tako svoj teritorij.

U Američkom građanskom ratu brojčano nadmoćniji bio je Sjever-Unija koji je unovačio 2 200 000 vojnika, dok je Jug-Konfederacija unovačio 800 000 ljudi.

Američki građanski rat 1861.-1865. odvijao se između Konfederacije koje su sačinjavale savezne države koje se nisu slagale s idejom ukinuća ropstva i koje su se same izdvojile iz SAD-a i Unije koju su sačinjavale preostale države SAD-a, uglavnom sa sjevera, koje su podržavale ideje o ukinuću ropstva.

Godine 1833. godine nekoliko žena je s dopuštenjem sudjelovalo na Proturobovskoj skupštini u Philadelphiji.

Djeca robova automatski su bili robovi.

Proglas o emancipaciji proglašen je 1863. godine tijekom Američkog građanskog rata. Na prvi pogled ovaj je proglas kontradiktoran jer se njime oslobađaju robovi izvan Unije, dakle robovi iz Konfederacije, dok ropstvo nije ukinuto u Uniji (koja se zalagala za ukinuće ropstva).

Trgovina robljem je zabranjena na početku XIX. stoljeća u SAD-u, točnije 1808. godine. Međutim, broj robova se nije smanjio već povećao zbog velikog broja potomaka postojećih robova.

42 godine nakon ukidanja trgovine robljem, dakle 1860. godine, broj robova nije opao već se zbog velikog broja njihove novorođenčadi ukupan broj robova popeo na 4 000 000.