Revolucija 1848. - 1849. u Hrvatskoj

Carska vojska je u siječnju 1849. godine osvojila Budim i Peštu. U tom pohodu je sudjelovala i Jelačićeva vojska u sastavu carskih postrojba.

Zbog nezadovoljstva politikom ugarske vlade prema Hrvatskoj Ban Jelačić je 25. travnja 1848. godine svim tijelima vlasti u Hrvatskoj zapovijedio potpuni prekid suradnje s Ugarskom vladom.

Početkom lipnja 1848. godine je održano prvo zasjedanje Hrvatskog zastupničkog sabora. Te godine su saborski zastupnici prvi put birani na izborima, ali samo iz iz 2.5 % stanovništva.

U rujnu 1848. godine je Ban Jelačić s 40 000 vojnika prešao Dravu, osvojio Međimurje i proglasio ga dijelom Hrvatske.

Josip Jelačić je rođen 1801. godine u Petrovaradinu. Napredovao je u vojnoj službi i postao pukovnik.

Ban Jelačić je u listopadu 1848. godine sa pristašama pošao u Beč, gdje je počela revolucija pristaša austrijskog ujedinjenja s Njemačkom.

U rujnu 1848. godine je Ban Jelačić s 40 000 vojnika prešao Dravu, osvojio Međimurje i proglasio ga dijelom Hrvatske.

Hrvatski zastupnički sabor je predložio da u Habsburškoj Monarhiji vlast vladara bude ograničeno ustavom i da se poštuju građanske slobode.

Glasanje za zastupnike u hrvatskom saboru za vrijeme Bana Jelačića je bilo javno. Početkom lipnja 1848. godine je održano prvo zasjedanje Hrvatskog zastupničkog sabora. Te godine su saborski zastupnici prvi put birani na javnim izborima, ali samo iz iz 2.5 % stanovništva.

Hrvatski zastupnički sabor je predložio preuređenje monarhije u zajednicu ravnopravnih naroda i zatražio ujedinjenje Vojne krajine i Dalmacije s Hrvatskom u lipnju 1848. godine.

Pravo glasa na prvim izborima za saborske zastupnike imali su samo muškarci. Bilo je javno, ali ograničemo prema bogatsvu i obrazovanju.

Josip Jelačić je rođen 1801. godine u Petrovaradinu. Napredovao je u vojnoj službi i postao pukovnik.

Na narodnoj skupštini u Zagrebu su iznesena Zahtijevanja naroda habsburškom vladaru. Zahtijevanja su bila odraz širenja liberalnih ideja u Hrvatskoj.

Novoosnovano vijeće, koje je djelovalo kao samostalna hrvatska vlada, se nazivalo Bansko vijeće.

Neposredno nakon početka revolucije u Mađarskoj je Narodna stranka organizirala skupštinu u Zagrebu.

Narodna stranka je u Zagrebu neposredno nakon početka revolucije u Mađarskoj organizirala narodnu skupštinu. Na njoj su iznesena \"Zahtijevanja naroda\" habsburškom vladaru.

Početkom lipnja 1848. godine je održano prvo zasjedanje Hrvatskog zastupničkog sabora. Te godine su saborski zastupnici prvi put birani na izborima.

Početkom lipnja 1848. godine je održano prvo zasjedanje Hrvatskog zastupničkog sabora. Te godine su saborski zastupnici prvi put birani na izborima, ali samo iz iz 2.5 % stanovništva.

Ban Jelačić je 25. travnja 1848. godine objavio proglas o ukidanju kmetstva. Kmetovi više nisu morali plaćati davanja feudalcima, a oslobođeni su i radne obveze (tlake).

U svojim zahtjevima habsburškom vladaru skupštinari su tražili da se za bana postavi Josip Jelačić.

U ljeto 1848. godine su propali hrvatsko-mađarski pregovori u Beču. Ban Jelačić se tada počeo spremati za rat.

Ban Jelačić se sa mađarskom vojskom sukobio kod Pakozda. Jelačićeva vojska nije uspjela probiti mađarsku obranu i Budim je ostao u rukama Mađara.

Ban Jelačić je sudjelovao u završnom napadu na mađarske snage u kolovozu 1848. godine.