Revolucije 1848. - 1849. u Europi

U lipnju 1848. godine počeo je veliki radnički ustanak u Francuskoj. Vojska je intervenirala, ubila oko 1500 ljudi, a nekoliko tisuća je kažnjeno progonstvom.

Na izborima 1848. godine je za predsjednika republike izabran Luj Bonaparte, nećak Napoleona Bonapartea. Četiri godine kasnije Luj Bonaparte se proglasio carem Napoleonom III.

U lipnju 1848. godine počeo je veliki radnički ustanak u Francuskoj. Vojska je intervenirala, ubila oko 1500 ljudi, a nekoliko tisuća je kažnjeno progonstvom.

U travnju 1849. godine je Ugarski parlament proglasio odcjepljenje Ugarske od austrijskog dijela Monarhije.

Revolucionari u Francuskoj su tražili da Francuska postane republika i uvođenje općeg prava glasa za muškarce.

Godine 1848. u roku od dva mjeseca dogodile su se revolucije u mnogim europskim državama.

Habsburški car Ferdinand I. je napustio prijestolje u prosincu 1848. godine i naslijedio ga je nećak Franjo Josip I.

Revolucionari u Francuskoj su tražili da Francuska postane republika i uvođenje općeg prava glasa za muškarce.

Mnoge europske zemlje će nakon revolucije u svoje zakone ugraditi liberalna načela.

Na izborima 1848. godine je za predsjednika republike izabran Luj Bonaparte, nećak Napoleona Bonapartea. Godine 1852. Luj Bonaparte se proglasio carem Napoleonom III.

Nova vlast nakon revolucije u Habsburškoj Monarhiji ukinula je kmetstvo i počela provoditi liberalne reforme. Pravo glasa su i dalje imali samo bogati građani.

Habsburški kancelar Klemens Lothar von Metternicht je smijenjen u revoluciji 1848. godine.

U ožujku 1849. godine Franjo Josip I. je proglasio novi ustav za cijelu Monarhiju. Nazvan je nametnutim ustavom jer parlament nije morao odobriti taj ustav.

U jesen 1848. godine je započeo rat između Austrije i Ugarske. Monarhija je bila pred slomom, no austrijskim postrojbama su se pridružili nemađarski narodi u Ugraskoj i kasnije i ruska vojska.

Revolucionarni val je započeo u Francuskoj u veljači 1848. godine. Revolucionari su tražili da Francuska postane republika i da se uvede opće pravo glasa (za muškarce).

Revolucije u Europi 1848. godine se nazivaju Proljećem naroda.

Pravo glasa u Habsburškoj monarhiji imali su samo bogati građani.

Revolucija u Beču je počela u ožujku 1848. godine. Smijenjen je dotadašnji kancelar Metternich i prema novom ustavu vladar je morao dijeliti vlast s parlamentom.

U Ljubljani su se na sastanku sastali čelnici država Svete alijanse 1821. godine.

U ožujku 1849. godine Franjo Josip I. je proglasio novi ustav za cijelu Monarhiju. Nazvan je nametnutim ustavom jer parlament nije morao odobriti taj ustav.

Lajos Kossuth je bio vođa mađarskih revolucionara koji su tražili veću samostalnost Ugarske unutar Monarhije, a poslije i potpunu samostalnost.

Mađarska vlada nije priznavala nacionalna prava drugim narodima u Ugarskoj: Hravtima, Srbima, Slovacima i Rumunjima. Zamišljali su cijelu Ugarsku kao nacionalnu državu mađarskog naroda.

Godine 1848. u roku od dva mjeseca dogodile su se revolucije u mnogim europskim državama.

U jesen 1848. godine je započeo rat između Austrije i Ugarske. Monarhija je bila pred slomom, no austrijskim postrojbama su se pridružili nemađarski narodi u Ugraskoj i kasnije i ruska vojska.

Na izborima 1848. godine je za predsjednika republike izabran Luj Bonaparte, nećak Napoleona Bonapartea. Četiri godine kasnije Luj Bonaparte se proglasio carem.