Prva industrijska revolucija

Dogovor o vremenskim pojasevima je postignut 1892. godine u Washingtonu. Zemlja je podijeljena na 24 vremenska pojasa.

Tvorcem prvog parobroda smatramo Amerikanca Roberta Fultona. Njegov parobrod je bio prvi koji je donosio dobit.

Prva podzemna željeznica na američkom kontinentu izgrađena je u Bostonu 1897. godine.

Prvi parobrod je zaplovio rijekom Delaware još 1787. godine, ali nije imao uspjeha zbog nedovoljnog zanimanja i straha putnika za vlastitu sigurnost.

Lokomotivu kojom je postigao poslovni uspjeh razvio je George Stephenson 1825. godine. Mogla je vući osam vagona s putnicima pri prosječnoj brzini od 13 km/h.

Industrijska revolucija je započela u Engleskoj usavršavanjem i primjenom parnog stroja.

Lokomotivu kojom je postigao poslovni uspjeh postigao je George Stephenson 1825. godine. Mogla je vući osam vagona s putnicima pri prosječnoj brzini od 13 km/h.

Potkraj XVII. stoljeća nastao je prvi parni stroj, no usavršio ga je James Watt 1769. godine.

Početkom prve industrijske revolucije smatra se izum i primjena parnog stroja. Usavršio ga je škotski inženjer James Watt.

Industrijska revolucija je započela u Engleskoj usavršavanjem i primjenom parnog stroja. Parni stroj se u početku najviše rabio u rudarstvu.

Lokomotivu kojom je postigao poslovni uspjeh razvio je George Stephenson 1825. godine. Prvu je lokomotivu osmislio Richard Trevithick, ali njezine konstrukcijske značajke nisu omogućavale širu primjenu u prometu. Bila je preteška i lomila je tračnice. Njegovu je lokomotivu modernizirao George Stephenson. Njegova je lokomotiva mogla vući 8 vagona s putnicima.

Prva podzemna željeznica duga 6 km otvorena je u Londonu 1863. godine.

XVIII. stoljeće je donijelo veliki napredak - usavršavanje parnog stroja koji je mogao zamjeniti ljudski rad.

Velika većina europskog stanovništva u XVIII. stoljeću živi na selu i bavi se poljoprivredom.

Prva podzemna željeznica duga 6 km otvorena je u Londonu 1863. godine.

Početkom prve industrijske revolucije smatra se izum i primjena parnog stroja kojeg je usavršio James Watt. Nadogradnjom na osnovne postavke prema kojima funkcionira ovaj izum, kasnije se počinje razvijati prometna sredstva na parni pogon kao što su parobrodi i lokomotive. Osim što ga se smatra izumiteljem parnog stroja, u povijesti je ostao zapamćen i po tome što je u uporabu uveo konjsku snagu kao mjernu jedinicu za snagu. Ta je mjerna jedinica kasnije njemu u čast dobila naziv vat.\r\r 

Početkom prve industrijske revolucije smatra se izum i primjena parnog stroja. Usavršio ga je 1769. godine James Watt.

Prva podzemna željeznica na američkom kontinentu izgrađena je u Bostonu 1897. godine.

Tvorcem prvog parobroda smatramo Amerikanca Roberta Fultona. Njegov parobrod iz 1807. godine je bio prvi koji je donosio dobit.

Dogovor o vremenskim pojasevima je postignut 1892. godine u Washingtonu. Zemlja je podijeljena na 24 vremenska pojasa.

Prva pruga je otvorena 1825. godine u Engleskoj i povezivala je gradove Stockton i Darlington.

Prva podzemna željeznica duga 6 km otvorena je u Londonu 1863. godine.

Dogovor o vremenskim pojasevima je postignut 1892. godine u Washingtonu. Zemlja je podijeljena na 24 vremenska pojasa.

Prva pruga je otvorena 1825. godine u Engleskoj i povezivala je gradove Stockton i Darlington.

Tvorac prve lokomotive koja je vukla vagone s putnicima bio je engleski inženjer Richard Trevithick. No, njegova lokomotiva je bila preteška i lomila je tračnice pa nije ostvarila širu primjenu u prometu. Georg Stephenson je uspio modernizirati Trevithickovu lokomotivu i izraditi znatno moderniji tip parne lokomotive.

Velika Britanija je dominirala svjetskom brodogradnjom potkraj XIX. stoljeća. 90% svih brodova bilo je izgrađeno u njezinim brodogradilištima.

Velika većina europskog stanovništva u XVIII. stoljeću živi na selu i bavi se poljoprivredom.

Prvi parni stroj je nastao potkraj XVII. stoljeća u Engleskoj. Usavršio ga je škotski inženjer James Watt.