Prosvijećeni apsolutizam

Katarina II. bila je prosvijećeni apsolutist i poticala je razvitak znanosti. U prosvjetiteljskom duhu, osnovala je Carsku rusku akademiju za vrijeme svoje vladavine.

Plemići nisu bili voljni napraviti nikakve ustupke. Položaj carice na prijestolju bilo je moguće održati jedino ako su je podržavali plemići, stoga ona po pitanju kmetova nije mogla puno učiniti jer bi naštetila plemićima a slijedom toga i sebe. No, potakla je raspravu o položaju kmetova što je jako značajno.

\"Potemkinova sela\" - G. Aleksandrovič Potemkin bio je časnik i bliski suradnik ruske carice Katarine II. Prema anegdoti, on je naredio da se izrade pročelja kuća, koja iz daljine izgledaju kao bogata sela, uz cestu kuda je prolazila carica na jednom svom putovanju.

Fridrik II. vladar je Prusije iz dinastije Hohenzollern. Na prijestolje je došao 1740. godine naslijedivši svoga oca. Poznat je u povijesti kao prosvijećeni apsolutist, a uz ime mu se dodaje pridjev Veliki jer je bio dobar vladar.

Prosvjetiteljske ideje utjecale su na pokušaj prosvjećenih apsolutista da povećaju pismenost stanovništva zbog čega su osnivane škole te su donošeni zakoni o obveznom obrazovanju djece, primarno dječaka. U Pruskoj je propis o obveznom obrazovanju donesen 1763. godine.

Ruska carica Katarina II. bila je prosvijećeni apsolutist. S obzirom da je bila žena na tronu, podrška plemića joj je bila važna radi ostanka na vlasti. Dopisivala se sa prosvjetiteljskim misliocima i zalagala za razvijanje znanosti.

Apsolutizam podrazumijeva da vladar samostalno i samovoljno upravlja državom. Nije ograničen ustavom ili parlamentom.

Položaj kmetova u Pruskoj se poboljšao za vrijeme vladavine Fridrika II., međutim ne u cijelosti. S obzirom da se Fridrik II. oslanjao na plemiće u provođenju svoje vlasti, morao je uravnoteženo djelovati, pokušati poboljšati položaj kmetova, bez da ugrozi položaj plemića.

Katarina II. bila je ruska carica koja je donekle prihvaćala prosvjetiteljske ideje.

Fridrik II. bio je prosvijećeni apsolutist. Naime, kao vladar, nije se htio odreći apsolutne vlasti, ali je vladao u skladu s prosvjetiteljskim idejama na dobrobit puka Pruske.

U Rusiji je došlo do pokušaja uspostave općeg obrazovanja 1786. godine. Međutim, zbog manjka novca i negodovanja ruskih plemića, do stvarnog utemeljenja nije došlo.